Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Mladena Genca kao predsjednika vijeća, Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika FT, zbog prekršaja iz članka 64. stavka 1. točke 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije („Narodne novine“, broj: 40/16.), rješavajući o žalbi okrivljenika FT, kojeg brani odvjetnik Goran Vujanić iz Zagreba, podnesenoj protiv rješenja o prekršaju Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Zagreb, Vijeća za prekršaje, od 25. srpnja 2023., Klasa: 413-01/22-26/2838, Ur.broj: 513-02-3002/10-23-12, na sjednici vijeća održanoj 22. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se kao osnovana žalba okrivljenika FT, te se ukida pobijano rješenje o prekršaju i predmet vraća prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak na ponovni postupak i odlučivanje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem o prekršaju okrivljenik FT proglašen je krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 796,34 eura (sedamstodevedesetšest eura i tridesetčetiri centa) / 6.000,00 kn, zbog prekršaja iz članka 64. stavka 1. točke 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, pobliže opisanog u izreci pobijanog rješenja o prekršaju.

2. Istim rješenjem o prekršaju okrivljenik je obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 26,54 eura (dvadesetšest eura i pedesetčetiri centa).

3. Protiv prvostupanjskog rješenja o prekršaju okrivljenik FT je pravodobno, putem branitelja, podnio žalbu zbog, kako navodi, svih zakonom predviđenih razloga, ističući u bitnome da je japanskog državljanstva, ne govori niti razumije hrvatski jezik, zbog čega je bilo obavezno osigurati mu vođenje postupka sukladno odredbi članka 87. Prekršajnog zakona. Navodi da Zapisnik koji je jedini dokaz da bi počinio predmetni prekršaj sastavljen na hrvatskom jeziku, te mu je dan na potpis iako sadržaj nije razumio, niti mu je isti pročitan jer ne poznaje hrvatski jezik ni latinično pismo, pa je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona.

4. Žalitelj predlaže da se radi razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

5. Žalba je osnovana.

6. Ispitujući pobijano rješenje o prekršaju po službenoj dužnosti u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) i u okviru žalbenih navoda okrivljenika, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da okrivljenik osnovano pobija prvostupanjsko rješenje o prekršaju koje je donijelo prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, budući je u postupku povrijeđeno pravo obrane, a što je utjecalo odnosno moglo utjecati na odluku o prekršaju.

7. Naime, okrivljenik je japanski državljanin, ne razumije hrvatski jezik koji je u uporabi u prekršajnom postupku, a iz stanja spisa nedvojbeno proizlazi da se okrivljenik nije u niti jednom trenutku izričito odrekao prava na tumača niti mu je omogućeno usmeno prevođenje isprava i drugoga pisanoga dokaznog materijala prije formalnog započinjanja prekršajnog postupka. Dakle, nije mu osiguran pisani prijevod svih pisanih dokumenata bitnih za osiguranje ostvarivanja njegova prava na obranu i jamstvo pravičnosti postupka. Direktiva 2010/64/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o pravu na tumačenje i prevođenje u kaznenim postupcima (dalje: Direktiva) u Prekršajni zakon implementirana je Zakonom o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 110/15.). Prema Direktivi u članku 2. Pravo na tumačenje, stavak 1. propisuje da države članice osiguravaju da se osumnjičenicima ili optuženicima koji ne govore ili ne razumiju jezik predmetnog kaznenog postupka bez odlaganja omogući tumačenje tijekom kaznenog postupka pred istražnim i pravosudnim tijelima, uključujući tijekom policijskih ispitivanja, svih sudskih rasprava i svih drugih potrebnih saslušanja, dok u članku 3. Pravo na prijevod bitnih dokumenata, stavak 1. propisuje da države članice osiguravaju da se osumnjičenicima ili optuženicima koji ne razumiju jezik predmetnog kaznenog postupka u razumnom roku osigura pisani prijevod svih dokumenata bitnih za osiguranje ostvarivanja njihova prava na obranu i jamstva pravičnosti postupka, a stavak 2. da u bitne dokumente ubrajaju se sve odluke o lišavanju slobode, svaki optužni prijedlog ili optužnica te sve presude.

8. Cilj Direktive je osigurati okrivljenicima pravo na tumačenje i prevođenje kako bi im se zajamčilo da učinkovito sudjeluju u kaznenim postupcima u svijetlu prava na pravično suđenje. Pravo na tumačenje i prevođenje za osobe koje ne govore ili ne razumiju jezik na kojem se vodi postupak smatra se pretpostavkom za djelotvornu obranu u kaznenim postupcima, a prekršajni postupak je u Konvencijskom smislu kazneni postupak (tzv. Engel mjerila). To pravo proteže se i na prethodni postupak, znači i prije nego li je prekršajni postupak formalno započeo jer se područje primjene Direktive računa od trenutka stjecanja svojstva okrivljenika u materijalnom smislu (od trenutka kada su ih nadležna tijela upozorila da su osumnjičeni ili optuženi za prekršaj). U skladu s pravnim standardima izraženim u sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava kako ne bi došlo do povrede prava na pravično suđenje okrivljeniku se mora osigurati predvođenje svega što je relevantno za njegovu obranu u konkretnom predmetu na jezik koji razumije, da se može učinkovito braniti, a suprotno postupanje ima za posljedicu da se postupak u cjelini smatra nepravičnim i povredom prava na pravično suđenje koje je zajamčeno člankom 6. Konvencije.

9. Dakle, okrivljeniku kao japanskom državljaninu koji ne razumije hrvatski jezik, trebalo je osigurati tumača već prilikom obavljanja očevida u zračnoj luci: Međutim, samo mu je samo uručena Izjava na engleskom jeziku u kojoj je upozoren na pravo na branitelja i pravo na prevoditelja, a koji da isto odbija i izjavljuje da se zna služiti engleskim jezikom, ali ni ta Izjava nije prevedena po sudskom tumaču na japanski jezik. Okrivljeniku je trebalo osigurati prevođenje sadržaja zapisnika o očevidu, prekršajnog naloga i drugih pismena, s obzirom da se okrivljenik niti u jednom trenutku, kako to nedvojbeno proizlazi iz stanja spisa, nije izričito odrekao prava na tumača. Naime, iz stanja spisa proizlazi da je okrivljenik vlastoručno potpisao zapisnik o obavljenom očevidu od 24. studenog 2022., Klasa: 471-01/22-09/1316, Urbroj: 513-02-3068/2-22-1, a iz sadržaja navedenog dokumenta ne proizlazi da je upozoren o pravu na tumača, a koji dokaz je pročitan na glavnoj raspravi, kao i Izjava na engleskom jeziku, i na kojim se dokazima, između ostalih, temelji odluka o prekršaju, a koja dokumentacija je stoga morala biti prevedena na japanski jezik, osim ukoliko se okrivljenik nije izričito odrekao prava na tumača u kojem je slučaju trebalo sastaviti odgovarajuću službenu bilješku ili zapisnik, koji s takvim sadržajem ne prileže spisu.

10. Nadalje, na glavnoj raspravi održanoj 17. srpnja 2023.g. prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak u dokaznom postupku, između ostalog, izvršilo je uvid i pročitalo kao dokaz zapisnik o obavljenom očevidu, pročitalo pisanu obranu okrivljenika, te je branitelj na istoj predložio da se iz spisa predmeta navedeni zapisnik izdvoji kao nezakonit dokaz, odnosno dokaz pribavljen na način protivan odredbama Prekršajnog zakona. Međutim, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak nije odlučilo o prijedlogu branitelja, te je na temelju provedenih dokaza donijelo pobijano rješenje o prekršaju. S obzirom da je okrivljenik strani državljanin, koji ne razumije hrvatski jezik, te prilikom obavljanja očevida nije bio nazočan sudski tumač na taj način okrivljeniku je povrijeđeno pravo da se u postupku služi svojim jezikom i pismom te je iz spisa trebalo izdvojiti predmetni zapisnik o obavljenom očevidu kao nezakoniti dokaz, što prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak nije učinilo, već je izvršilo uvid u isti, te donijelo meritornu odluku.

11. Slijedom navedenog, ostvarena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona, kojim je propisano da bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji i ako sud pri pripremanju glavne rasprave ili postupka ili u tijeku glavne rasprave odnosno tijekom postupka ili pri donošenju presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog Zakona, ili je povrijedio na glavnoj raspravi odnosno u postupku pravo obrane, a to je utjecalo ili moglo utjecati na presudu.

12. Stoga je prihvaćanjem žalbe okrivljenika pobijano rješenje o prekršaju trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak na ponovni postupak radi otklanjanja istaknute bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te će nakon zakonito provedenog postupka, vodeći računa i o ostalim žalbenim navodima, donijeti novu, odgovarajuću na zakonu osnovanu odluku.

13. S obzirom na izneseno, riješeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 22. srpnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Sanja Radeljak, v.r.

Mladen Genc, v.r.

Rješenje se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinska uprava, Područni carinski ured Zagreb, Vijeće za prekršaje, u 5 (pet) otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i ovlaštenog tužitelja.