Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: Gž-2687/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca Vedrane Perkušić, predsjednice vijeća, mr. sc. Zrinke Tironi, članice vijeća i suca izvjestitelja te dr. sc. Daniele Pivčević, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice BI iz [adresa] , OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Ani Šakić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika pod 1) ZI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Josipu Ećimoviću, odvjetnik u Zagrebu, tuženika pod 2) AI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i tuženice pod 3) MI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: P-4740/2020-39 od 14. lipnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 22. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: P-4740/2020-39 od 14. lipnja 2024.

Obrazloženje

1. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski je sud donio presudu kojom je presudio:

„I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja BI koji glasi:

„I Utvrđuje se da je prvotuženik ZI iz [adresa], na temelju Ugovora o kupoprodaji i zamjeni nekretnina od 13.07.2006. i Aneksa Ugovora o kupoprodaji i zamjeni nekretnina od 07.11.2007. stekao pravni temelj za uknjižbu prava vlasništva nekretnine i to: E-30 suvlasnički dio 6,8/100 stan na II (drugom) katu površine 62,23 čm u nacrtu označeno svijetlo ljubičastom bojom uključujući suvlasnički dio zemljišta te zajedničkih dijelova i uređaja zgrade, povezanih s vlasništvom posebnog dijela nekretnine temeljem odredbi čl. 68. i čl. 370. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište u [adresa] od 710 m2 što su tuženici ZI iz [adresa], AI iz [adresa] i MI iz [adresa] dužni priznati i trpjeti da se na temelju ove presude uknjiži pravo vlasništva predmetnog stana u korist prvotuženika ZI iz [adresa], te iz prodajne cijene predmetnog stana namiri tražbina tužiteljice BI na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. P.6424/99 od 25.10.2004 u svoti od 13.333,33 EUR, sa pripadajućom zateznom kamatom od 30.04.1999. do 28.02.2002. po stopi koju Zagrebačka banka d.d. plaća na devizne uloge u DEM, a od 01.03.2002. do isplate koju Zagrebačka banka d.d. plaća na devizne uloge u valuti EUR-o u protuvrijednosti kuna prema važećem srednjem tečaju Zagrebačke banke d.d. na dan isplate sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena i parnični trošak u iznosu od 16.942,84 HRK sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena tekućom od 25.10.2004. do isplate, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženicima ZI iz [adresa], AI iz [adresa] i MI iz [adresa], da solidarno naknade tužiteljici BI parnične troškove sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena tekućom od donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve u roku od 15 dana."

II Nalaže se tužitelju BI naknaditi trošak parničnog postupka I tuženiku ZI u svoti od 5.625,00 eur, u roku 15 dana.

2. Protiv prvostupanjske presude tužiteljica je podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke 1. , 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11.

- pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., dalje ZPP). Tužiteljica predlaže da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu na način da prihvati tužbeni zahtjev kao osnovan, podredno da ju ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

3. Prvotuženik ZI je podnio odgovor na žalbu kojim predlaže žalbu tužiteljice odbiti kao neosnovanu. Tuženici pod 2) i 3) AI i MI nisu podnijeli odgovor na žalbu.

4. Žalba tužiteljice nije osnovana.

5. Predmet spora u ovoj žalbenoj fazi postupka jest zahtjev tužiteljice za utvrđenjem da je tuženik pod 1) ZI temeljem kupoprodajnog ugovora i aneksa kupoprodajnog ugovora te ugovora o zamjeni nekretnina stekao pravni temelj za uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine te da su tuženici pod 2) AI i pod 3) MI AI dužni to priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva tuženika pod 1) ZI te da je tužiteljica ovlaštena svoju tražbinu prema tuženiku pod 1) ZI od 13.333,33 eura sa zateznim kamatama namiriti iz predmetne nekretnine.

6. Žalbenim razlozima tužiteljice, koji se svode na osporavanje zaključka prvostupanjskog suda o neosnovanosti tužbenog zahtjeva, nisu dovedene u pitanje pravilnost i zakonitost pobijane presude.

7. Ispitujući prvostupanjsku presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi bila počinjena bilo koja od bitnih povreda odredbi parničnog postupka koje su predviđene odredbama članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje povrede ovaj drugostupanjski sud pazi i po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a. Također prvostupanjski sud nije počinio povredu odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP -a (na koju povredu tužiteljica u žalbi posebno ukazuje) jer pobijana prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Pored toga, ona je jasna, razumljiva i nije kontradiktorna.

8. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski je sud utvrdio slijedeće odlučne činjenice:

- da je tužiteljica nasljednica pok. ĐI koji je ishodio pravomoćnu i ovršnu presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. P-6424/99 od 25. listopada 2004. kojom je prvotuženiku ZI naloženo da ĐI isplati 13.333,33 eura sa zateznim kamatama, kao i parnični trošak,

- da je prvotuženik ZI pod posl. br. Z-8660/09 bio predbilježen kao vlasnik nekretnine oznake E-30 suvlasnički dio 6,8/100 povezan sa stanom na II (drugom) katu površine 62,23 čm u nacrtu označeno svijetlo ljubičastom bojom uključujući suvlasnički dio zemljišta te zajedničkih dijelova i uređaja zgrade, povezanih s vlasništvom posebnog dijela nekretnine temeljem odredbi čl. 68. i čl. 370. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište u [adresa] od 710 m2,

- da je razlog predbilježbe to što Ugovor o kupoprodaji i zamjeni nekretnina od 13. srpnja 2006. i Aneks Ugovora o kupoprodaji i zamjeni nekretnina od 07. studenoga 2007. ne sadrže izričitu izjavu drugo i treće tuženika AI i MI da pristaju na uknjižbu u korist prvotuženika ZI na predmetnom stanu,

- da je navedena prebilježba brisana rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Z-31691/15,

- da je brisanjem predbilježbe vlasništva brisana i zabilježba ovrhe pok. ĐI radi naplate tražbine 13.333,33 eura sa sporednim potraživanjima,

- da tužiteljica smatra da tuženici zlorabe procesna ovlaštenja kako bi onemogućili provođenje ovrhe radi naplate predmetne tražbine,

- da je tužiteljica s predmetnom tužbom, kojom traži opravdanje predbilježbe i naplatu navedene tražbine, ustala 29. rujna 2020.

9. Na temelju utvrđenih činjenica prvostupanjski je sud zaključio da tužiteljica nema aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe za opravdanje predbilježbe i da je protekao rok za podnošenje navedene tužbe zbog čega je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

10. Navedena činjenična utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda kao pravilne prihvaća i ovaj drugostupanjski sud , jer su rezultat logične i uvjerljive ocjene izvedenih dokaza kako to nalaže odredba članka 8. ZPP-a.

11. Žalbenim razlozima tužiteljice, koji se svode na osporavanje zaključka prvostupanjskog suda o neosnovanosti tužbenog zahtjeva nisu dovedene u pitanje pravilnost i zakonitost pobijane presude.

12. Naime, u historijatu tužbe tužiteljica jasno navodi kako smatra da tuženici zlorabe procesna ovlaštenja kako bi onemogućili provođenje ovrhe radi naplate predmetne tražbine slijedom čega tužiteljica drži da ima pravni interes za donošenjem presude na temelju koje će zemljišno-knjižni odjel Općinskog građanskog suda u Zagrebu opravdati predbilježbu prava vlasništva i upisati prvotuženika ZI kao vlasnika predmetnog stana u [adresa] (str. 2. i 3. spisa). Stoga se u predmetnom slučaju radi o tužbi radi opravdanja predbilježbe, kako to pravilno zaključuje prvostupanjski sud.

13. Predbilježba je upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničuju ili prestaju samo pod uvjetom naknadnog opravdanja i u opsegu u kojemu naknadno budu opravdana (članak 30. stavak 3. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13. i 108/17., dalje ZZK/96, važećeg u vrijeme dopuštenja i brisanja predmetne predbilježbe; danas važeći članak 33. stavak 3. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19., 128/22., 155/23. i 127/24., dalje ZZK/19 sadržajno je jednak). Predbilježba se provodi onda kada nije moguće provesti uknjižbu, jer za uknjižbu, u trenutku podnošenja prijedloga, nisu bile ispunjene sve pretpostavke koje su zemljišnoknjižnim pravilima propisane za uknjižbu. Opravdanje predbilježbe je pravni akt kojim se naknadno uklanjaju nedostaci tabularne isprave zbog kojih nije bila valjana uknjižba. Predbilježba koja je provedena na temelju privatne isprave opravdava se ispravom prikladnom za uknjižbu kojom se otklanja nedostatak u ispravi radi kojeg nije bila dopuštena uknjižba već predbilježba (članak 61. stavak 1. točka a. ZZK). Predbilježba djeluje dok ne bude opravdana ili izbrisana. Opravdanjem se predbilježba pretvara u uknjižbu i to s učinkom kada je prijedlog za predbilježbu podnesen. Izostane li opravdanje predbilježbe ona će se izbrisati na zahtjev nositelja knjižnog prava protiv kojeg je predbilježba bila dopuštena. Ujedno će se izbrisati po službenoj dužnosti svi upisi koji su provedeni s obzirom na predbilježeno pravo, te će u zemljišnim knjigama biti uspostavljeno ono stanje kao da predbilježeno pravo nije bilo upisano. Kada izostane tabularnom ispravom ugovoreno opravdanje predbilježbe, a nije pokrenuta tužba radi opravdanja predbilježbe te kada je osoba protiv koje je predbilježba bila dopuštena zahtijevala njezino brisanje, tada će zemljišno knjižni sud odrediti provedbu upisa brisanja provedene predbilježbe prava vlasništva (članci 56.- 69. ZZK/96; članci 61-74. ZZK/19).

14. Tužba radi opravdanja predbilježbe podnosi se u slučaju kada knjižni prednik nije voljan dobrovoljno izdati ispravu podobnu za uknjižbu kojom bi se opravdala predbilježba. Ista tužba podnosi se i u slučajevima kada nije moguće opravdati predbilježbu dostavljanjem isprave podobne za uknjižbu. Tužba je deklaratorne naravi, budući da se njome samo utvrđuje da su otklonjeni razlozi nemogućnosti provedbe uknjižbe nekog knjižnog prava u zemljišne knjige odnosno kojom se utvrđuje da je predbilježba opravdana iz razloga jer postoji valjan pravni osnov stjecanja knjižnog prava. Tužbu radi opravdanja predbilježbe može podnijeti osoba u čiju je korist predbilježba provedena, a podnosi je protiv osobe koja je knjižni prednik ili osobe protiv koje je dopuštena predbilježba. Tužba radi opravdanja predbilježbe može se podići u roku od petnaest dana od dana dostave rješenja kojim je predbilježba dopuštena (članak 63.-63. ZZK/96; članci 67.-68. ZZK/19). Navedeni zakonski rok za podizanje tužbe radi opravdanja predbilježbe je prekluzivan i nakon njegovog proteka tužba radi opravdanja predbilježbe više se ne može podnijeti s uspjehom. Od navedenog pravila da je rok za podizanje tužbe radi opravdanja predbilježbe prekluzivni rok, postoje izuzetci. Tako će zemljišnoknjižni sud na zahtjev osobe koja je ovlaštena tražiti opravdanje predbilježbe, svojim rješenjem produžiti taj rok ako za to postoji opravdan razlog. Radi li se o opravdanom razlogu za produženje roka za podizanje tužbe radi opravdanja predbilježbe odlučuje sud u svakom pojedinom slučaju. Drugi izuzetak je u slučaju kad je istekao rok za podizanje tužbe radi opravdanja predbilježbom, ali nije podnesen prijedlog za brisanje predbilježbe. U tom slučaju, tužba radi opravdanja predbilježbe može se podnijeti i nakon proteka roka ako je podnesena prije podnošenja prijedloga za brisanje predbilježbe ili ako je podnesena barem isti dan kada i prijedlog za brisanje predbilježbe (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev-698/2006 od 26. srpnja 2006. te odluka Županijskog suda u Splitu broj Gž-3087/08 od 22. listopada 2008.).

15. U predmetnom slučaju, kako to pravilno utvrđuje prvostupanjski sud, predbilježba je dopuštena 2009. rješenjem Z-8660/09, dok je brisanje izvršeno navedenim rješenjem Z-31691/15 od 7. studenoga 2017. Navedeno rješenje Z- 31691/15 provedeno je u zemljišnoj knjizi 28. studenoga 2017. i dostavljeno strankama (tuženicima u ovom postupku) u razdoblju od 6. -8. prosinca 2017., kako to proizlazi iz priloženog spisa Općinskog građanskog suda u Zagrebu Z -31691/15. Nadalje, predmetna tužba je podnesena je 29. rujna 2020. i to od strane tužiteljice koja nije bila stranka u postupku Z-8660/09, a niti je u njezinu korist izvršena predbilježba. Stoga je pravilno prvostupanjski sud utvrdio kako tužiteljica nema aktivnu legitimaciju za podnošenje predmetne tužbe i da je protekao rok za podnošenje te tužbe. Ovdje je za istaknuti da je u predmetnom slučaju zbog proteka prekluzivnog roka nastupio i gubitak samog prava na podnošenje predmetne tužbe. Na prekluzivne rokove sud pazi po službenoj dužnosti, neovisno o prigovorima stranaka. Međutim, da bi se radilo o pravu na podnošenje predmetne tužbe potrebno je imati aktivnu legitimaciju, što tužiteljica nema.

16. Nadalje, tužba za opravdanje predbilježbe je deklaratorne naravi, budući da se njome samo utvrđuje da su otklonjeni razlozi nemogućnosti provedbe uknjižbe nekog knjižnog prava u zemljišne knjige odnosno kojom se utvrđuje da je predbilježba opravdana iz razloga jer postoji valjan pravni osnov stjecanja knjižnog prava. U praksi se dosta često javljaju tužbeni zahtjevi koji nisu u skladu s odredbama ZZK vezanim uz opravdanje predbilježbe. Temeljem odredbi članka 61.stavak 1. točka c i 64. stavak 1. ZZK/96 te članka 121. stavak 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZVDSP, tužitelj može ostvariti upis opravdanja predbilježbe upravo temeljem pravomoćne presude kojom je predbilježba opravdana, a opravdanje predbilježbe u zemljišnoj knjizi upisuje se zabilježbom da je predbilježba, u konkretnom slučaju prava vlasništva, opravdana te se opravdanjem upisana predbilježba prava vlasništva pretvara u uknjižbu prava vlasništva, s učinkom od časa kad je prijedlog za predbilježbu bio podnesen (članak 60. ZZK i članak 121. stavak 4. ZVDSP).

17. Slijedom navedenog u predmetnom slučaju tužbeni zahtjev nije potpuno i pravilno postavljen, ali kako se radi o očito neosnovanom tužbenom zahtjevu nije bilo potrebe pozivati tužiteljicu na uređenje tužbenog zahtjeva.

18. U odnosu na žalbene navode da tužiteljica nije podnijela tužbu za opravdanje predbilježbe, već tužbu na utvrđenje stjecanja pravnog temelja za uknjižbu prava vlasništva, trpljenje uknjižbe i namirenje tražbine iz prodajne cijene nekretnine, za reći je slijedeće.

19. Odredbom članka 186. stavak 1. ZPP-a propisano je da tužba treba sadržavati određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja, činjenice na kojima tužitelj temelji zahtjev, dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a i druge podatke koje mora imati svaki podnesak (članak 106.).

Stoga je sud vezan za činjeničnu osnovu koja se navodi u tužbi. Iz činjeničnog osnova predmetne tužbe jasno proizlazi da se radi o tužbi radi opravdanja predbilježbe, a ne tužbi na utvrđenje.

Nadalje, odredbom članka 352. stavak 1. ZPP-a propisano je da se u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti. Odredbom članka 190. stavak 1. ZPP-a propisano je da tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka.

Stoga ne može tužiteljica u žalbi mijenjati činjenični osnov tužbe niti iznositi nove činjenice.

Za istaknuti je i to da se tužba na utvrđenje postojanja odnosno nepostojanja kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave (članak 187. ZPP-a) može podnijeti samo radi utvrđenja vlastitog prava ili pravnog odnosa, a ne tuđeg. Nadalje, namirenje duga može se tražiti samo na stvari u vlasništvu dužnika. Vlasništvo nekretnine stječe se kumulativnim ispunjenjem dvije zakonske pretpostavke pravni posao i uknjižba (članak 119. i 120. ZVDSP-a).

20. Odluka o parničnom trošku iz točke II. izreke pobijane presude, pravilno je i zakonito donesena na temelju odredbi članka 154. stavak 1. i 155. ZPP -a.

21. Slijedom navedenog trebalo je žalbu tuž iteljice odbiti kao neosnovanu te potvrditi prvostupanjsku presudu, a ovo na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP - a. Stoga je odlučeno kao u izreci ove drugostupanjske presude.

U Splitu 22. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Vedrana Perkušić