REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

STALNA SLUŽBA U KRIŽEVCIMA

48260 KRIŽEVCI

Ivana Zakmardija Dijankovečkog 14

Poslovni broj: P-870/2025-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru – Stalna služba u Križevcima po sucu toga suda Miroslavu Lovrekoviću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja TĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Zorislav Krivačić i Korana Krivačić iz Bjelovara, protiv tuženika OPĆINA SVETI IVAN ŽABNO, OIB: 85606488440, iz Svetog Ivana Žabno, Trg Karla Lukaša 11, zastupanog po punomoćniku BĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i Miri Glavašu, odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Glavaš & Šutalo iz Vinkovaca, Duga 10 radi utvrđenja i naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 10. lipnja 2026. u prisutnosti tužiteljice punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, 22. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da Rješenje poslovni broj: O-1086/2022, UPP-OS BJ - SS KŽ- 119/2022-10 od dana 13. lipnja 2023. godine, nije pravno valjano u točki II. izreke Rješenja u kojoj se utvrđuje da je ostavina navedena u izreci rješenja ad. I. smrću ostaviteljice temeljem zakona prešla u vlasništvo tuženice Općine sveti Ivan Žabno, OIB: 85606488440, Sveti Ivan Žabno, Trg Karla Lukaša 11.

II Utvrđuje se da je tužiteljica TĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kao kćerka, zakonska nasljednica iza pok. MĐ, rođene T, OIB: [osobni identifikacijski broj], umrle **.**.2020., u cijelosti.

III Tuženik OPĆINA SVETI IVAN ŽABNO, OIB: 85606488440, iz Svetog Ivana Žabno, Trg Karla Lukaša 11, dužan je tužiteljici TĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], isplatiti iznos od 62.505,00 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

IV Nalaže se tuženici OPĆINI SVETI IVAN ŽABNO, OIB: 85606488440, iz Svetog Ivana Žabno, Trg Karla Lukaša 11, podmiriti tužiteljici TĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 6.043,23 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 22. srpnja 2026. kao dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.1. Tužitelj je podnio ovom sudu tužbu dana 30. listopada 2025. godine u kojoj u bitnome navodi da Tužiteljica je kćerka pok. MĐ, rođene T, rođene dana **.**.1946., a umrle dana **.**.2020. u Bjelovaru. Pred Naslovnim sudom, a putem povjerenika Javnog bilježnika DĐ iz [adresa], vođen je ostavinski postupak iza pok MĐ, te je doneseno Rješenje o nasljeđivanju dana 13.06.2023. godine, broj: O-1086/2022, UPP-OS BJ - SS KŽ-119/2022-10. U tom je Rješenju utvrđeno da se ostavinska imovina iza pokojnice sastoji od nekretnina označenih kao kčbr. [katastarska čestica] kuća-dvor sa 215 čhv. i oranica sa 1 jutro i 2 čhv., sve upisano u zkul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u cijelosti, te je navedena imovina smrću ostaviteljice prešla u vlasništvo tuženice. Iz obrazloženja citiranog Rješenja o nasljeđivanju proizlazi kako povjerenik suda Javni bilježnik DĐ, nije utvrdila poznate zakonske nasljednike, pa je imenovan privremeni skrbnik ostavine u osobi Vesni Rajić, odvjetnici u Križevcima, i objavljen je oglas na sudskoj ploči i u Narodnim Novinama br. 126/2022 od 20.10.2022. Navodi se da su na taj način pozvani svi koji polažu pravo na nasljedstvo da se u roku od 6 mjeseci od objave oglasa u Narodnim novinama (od 20.10.2022.) jave Javnom bilježniku ili privremenom skrbniku. Nadalje, u obrazloženju se navodi da se u navedenom roku nitko nije prijavio. Međutim, ovi navodi obrazloženja citiranog Rješenja nisu točni jer je tužiteljica sa Javnim bilježnikom kontaktirala i to najprije telefonom, te joj je rečeno da pošalje svoje podatke, adresu i dr., putem e-maila, a što je ona i učinila na e-mal adresu Javnog bilježnika: „ [adresa elektroničke pošte]“ i to dana 19. prosinca 2022. godine. Tom prilikom je poslala dva e-maila u kojima B obavještava o svojim osobnim podacima, adresi i dr. Dakle, u tim kontaktima sa Javnim bilježnikom, a sve budući da je tužiteljica živjela tada, kao i sada, u [adresa], ista se predstavila Javnom bilježniku i očekivala je da će biti pozvana na ostavinsku raspravu. Prema tome, tužiteljica kao nasljednica nije bila pozvana na ostavinsku raspravu iako ima status zakonite nasljednice iza pok. majke MĐ, dok je tuženica koristeći se predmetnim Rješenjem o nasljeđivanju, otuđila nekretninu na drugu osobu. Međutim, bez obzira na postupanje Javnog bilježnika i donošenje predmetnog Rješenja, tužiteljica se kao nasljednica poziva se i na odredbu članka 127. stavak 2. Zakona o nasljeđivanju. Naime, nasljednik koji bi se kasnije javio i protekom 6 mjeseci od objave u Narodnim novinama, ne gubi svoje nasljedno pravo niti pravo zahtijevati ostavinu po pravilima iz članka 138. Zakona o nasljeđivanju. Naime, zastara prava zahtijevati ostavinu je jedna godina od dana saznanja za svoje pravo i za posjednika nekretnine, a tužiteljica je za svoje pravo i za posjednika ostavine saznala tek zaprimanjem Rješenja o nasljeđivanju po punomoćnicima, i to dana 30. rujna 2025. godine. Dakle, bez obzira na naprijed navedene činjenice, doneseno je sporno Rješenje o nasljeđivanju iz točke I. ove tužbe, a čime su povrijeđena nasljedna prava tužiteljice. Prije svega, tužiteljici je uskraćena mogućnost da sudjeluje u ostavinskom postupku, čime je počinjena povreda postupka, a svakako je povrijeđeno i načelo kontradiktornosti jer je doneseno citirano Rješenje o nasljeđivanju na temelju činjenica o kojim se zakonska nasljednica, a ovdje tužiteljice, nije imala priliku izjasniti. Tužiteljica je, kako je već navedeno, tek po punomoćnicima zaprimila citirano Rješenje dana 30. rujna 2025. godine. U međuvremenu, ostavinska imovina

– nekretnina koja je bila predmet nasljeđivanja otuđena je na novog vlasnika i sada se u zemljišnim knjigama vodi na IĐ iz [adresa], a što proizlazi iz ZK izvatka za čkbr. [katastarska čestica]. Prema saznanjima koje je tužiteljica dobila pogovorom, nekretnina je otuđena za iznos od 60.000,00 eura, pa se tužiteljica obvezuje pribaviti Ugovor o prodaji predmetne nekretnine sadašnjem vlasniku, odnosno moli da sud pribavi taj podatak od tuženika, u smislu odredbi Zakona o parničnom postupku. Slijedom navedenog, umjesto zahtjeva da joj se preda u vlasništvo predmetna nekretnina, zahtijeva da joj tuženik isplati iznos od 60.000,00 eura, koji je isti ostvario na ime prodajne cijene za tu nekretninu jer je ista izašla iz imovine tuženika, ali je u imovinu tuženika umjesto te nekretnine ušla vrijednost te nekretnine u iznosu za koji je ista prodana IĐ. Konačno, tužiteljica se poziva na odredbe Zakona o nasljeđivanju i to posebice odredbe članka 232. stavak 2., te članka 237. kao i na odredbe Zakona o parničnom postupku koje govore o ponavljanju postupka i to prije svega na članak 421. stavak 1. točka 2. i članka 423. stavak 1. točka 2., te ustaje ovom tužbom u zakonskom roku od 30 dana, a koji rok se ima računati od dana saznanja za sporno Rješenje o nasljeđivanju. Kao što je već navedeno, punomoćnici tužiteljice su sporno Rješenje od suda zaprimili dana 30. rujna 2025.g. Predlaže da Sud nakon provedenog dokaznog postupka, presudom utvrdi da rješenje poslovni broj: O-1086/2022, UPP-OS BJ - SS KŽ-119/2022-10 od dana 13. lipnja 2023. godine, nije pravno valjano u točki II. izreke Rješenja u kojoj se utvrđuje da je ostavina navedena u izreci rješenja ad. I. smrću ostaviteljice temeljem zakona prešla u vlasništvo tuženice Općine sveti Ivan Žabno, da utvrdi da je tužiteljica TĐ kao kćerka, zakonska nasljednica iza pok. MĐ, rođene T, OIB: [osobni identifikacijski broj], umrle **.**.2020., u cijelosti i da naloži tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 60.000,00 eura, zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. Potražuje trošak.

1.2. Podneskom od 6. prosinca 2026. tužiteljica je nakon pribave Ugovora o kupoprodaji od 26. ožujka 2025., uskladila tužbeni zahtjev u kondemnatronom dijelu na način da potražuje isplatu u iznosu od 62.505,00 eura.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kao neosnovanim i nedopuštenim. Naime, tuženik je kao jedinica lokalne samouprave morala prihvatiti da je nakon provedenog ostavinskog postupka javni bilježnik DĐ iz [adresa] kao povjerenik suda rješenjem poslovni broj: O - 1086/2022, UPP-OS BJ - SS KŽ-119/2022-10 utvrdio da ostavinska imovina iza pok. MĐ koja se sastoji od nekretnina označenih kao kčbr. [katastarska čestica] kuća -dvor sa 215 čhv. i oranica sa 1 jutro i 2 čhv., sve upisano u zkul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], temeljem zakona prelazi u vlasništvo tuženika. Odredbom članka 6. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine, br. 48/03, 163/03, 35/05 i 127/13) propisano je da smrću ostavitelja koji nema nasljednika ostavina prelazi na općinu, odnosno grad određene ovim Zakonom koji time dobivaju jednak položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici, čega se oni ne mogu odreći. lz navedene odredbe proizlazi da ostavina bez nasljednika (ošasna imovina) prelazi na jedinice lokalne samouprave - općinu ili grad. Tuženik drži da je tužitelj prekludiran u svom pravu na zahtijevanje ostavine obzirom je tuženik propustio rok od godine dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika ostavine. Odredbom članka 138. Zakona o nasljeđivanju propisano je da pravo zahtijevati ostavinu kao nasljednik ostavitelja prema poštenom posjedniku koji također tvrdi da na nju ima pravo kao nasljednik zastarijeva za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika ostavine, a najkasnije za deset godina računajući za zakonskog nasljednika od smrti ostaviteljeve, a za oporučnog nasljednika od proglašenja oporuke. Tuženik drži da je tužitelj podnio tužbu izvan subjektivnog roka od godinu dana od kada je tužitelj kao možebitni nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika ostavine to jest za tuženika, obzirom su službenici tuženika u telefonskom razgovoru s tužiteljem istom priopćili da je tužitelju majka umrla, da je nekretninu naslijedio tuženik kao ošasnu imovinu. Slijedom čega tuženik ističe prigovor zastare podnošenja tužbe. Sukladno svemu navedenom tuženik predlaže da Sud u cijelosti odbaci tužbu i tužbeni zahtjev, podredno da odbije tužbu i tužbeni zahtjev uz naknadu parničnih troškova tuženiku.

3. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u i to izvadak iz matice rođenih, smrtni list, dopis, rješenje o nasljeđivanju, e-mail korespondencija, ZK izvadak /6-14/, izjava, ugovor o kupoprodaji /22-28/, te se vrši uvid u spis Općinskog suda u Bjelovaru – Stalna služba u Križevcima O-1086/2022 koji se prilaže ovom predmetu. Proveden je dokaz saslušanjem svjedoka DĐ /43- 44/, NĐ /44-45/, ČĐ /45/ i tužiteljice TĐ /45-46/.

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13,, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - u daljnjem tekstu: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

5. Među strankama nije sporno tužiteljica kćer pokojne ostaviteljice MĐ, ni da je pred Općinskim sudom u Bjelovaru sudom, a putem povjerenika Javnog bilježnika DĐ iz [adresa], vođen ostavinski postupak iza pok. MĐ, te je Rješenjem o nasljeđivanju od dana 13.06.2023. godine, broj: O- 1086/2022, UPP-OS BJ - SS KŽ-119/2022-10, utvrđeno da se ostavinska imovina iza pokojnice sastoji od nekretnina označenih kao kčbr. [katastarska čestica] kuća-dvor sa 215 čhv. i oranica sa 1 jutro i 2 čhv., sve upisano u zkul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u cijelosti, te je navedena imovina smrću ostaviteljice prešla u vlasništvo tuženice.

6. Nije sporno ni da je ostavinska imovina – nekretnina koja je bila predmet nasljeđivanja otuđena je na novog vlasnika i sada se u zemljišnim knjigama vodi na IĐ iz [adresa], a što proizlazi iz ZK izvatka za čkbr. [katastarska čestica]. i Ugovora od 17. ožujka 2025. /22-28/, za iznos od 62.505,00 eura,

7. Sporna je valjanost Rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika DĐ broj: O-1086/2022, UPP-OS BJ - SS KŽ-119/2022-10, povreda nasljedničkih prava tužiteljice, zastara i visina vrijednosti naslijeđene imovine.

8. Odredbom čl. 6. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" br. 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., 14/19., dalje ZN)je propisano da smrću ostavitelja koji nema nasljednika ostavina prelazi na općinu, odnosno grad određene ovim Zakonom, koji time dobivaju jednak položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici, čega se oni ne mogu odreći, dok je čl. 20. st. 1. istoga propisano da ostaviteljeve nekretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad na čijem se području nalaze.

9. Odredbom čl. 128 ZN je propisano:

1) Kad su nasljednici nepoznati ili nepoznatog boravišta, odnosno nedostupni, kao i u ostalim slučajevima kad je to potrebno, sud će im postaviti privremenog skrbnika ostavine, koji je ovlašten da u ime nasljednika tuži ili bude tužen, da naplaćuje tražbine ili isplaćuje dugove i uopće da zastupa nasljednike.

(2) Sud je ovlašten, kad je to potrebno, odrediti posebna prava i dužnosti skrbnika ostavine.

(3) Žalba protiv rješenja o postavljenju privremenog skrbnika ne odgađa njegovu provedbu.

(4) O postavljenju privremenog skrbnika sud će obavijestiti tijelo nadležno za poslove skrbništva koje prema tako postavljenom skrbniku ima sve ovlasti kao da ga je samo postavilo.

(5) Glede polaganja računa i nagrade privremenom skrbniku primjenjuju se na odgovarajući način pravila postavljena za izvršitelja oporuke.

10. Odredbom čl.129. ZN-a je propisano da:

(1) U času ostaviteljeve smrti nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime postaje njegovo nasljedstvo. (2) U istom času nasljednik stječe i ostala prava i obveze vezane uz njegovo svojstvo nasljednika, ako što drugo ne proizlazi iz njihove pravne naravi.

(3) Nasljednik trajno ostaje nasljednikom, osim ako se valjano ne odrekne svoga nasljednog prava (odricanje od nasljedstva).

(4) Isto vrijedi i za stjecanje prava na zapis, kao i za stjecanje zapisa.

11. Odredbom čl.190. ZN-a je propisano da u ostavinskom postupku nisu dopušteni izvanredni pravni lijekovi, dok je odredbom čl. 138. st 1. istog zakona propisano da pravo zahtijevati ostavinu kao nasljednik ostavitelja prema poštenom posjedniku koji također tvrdi da na nju ima pravo kao nasljednik zastarijeva za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika ostavine, a najkasnije za deset godina računajući za zakonskog nasljednika od smrti ostaviteljeve, a za oporučnog nasljednika od proglašenja oporuke.

12. Odredbom čl.232. ZN-a je propisano da:

(1) Smatra se da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju utvrđeno što je u sastavu ostavine, tko je ostaviteljev nasljednik, koliki mu nasljedni dio pripada, je li mu nasljedno pravo ograničeno ili opterećeno i kako, te postoje li kakva prava na zapise i koja. Isto vrijedi i za djelomično rješenje o nasljeđivanju glede onoga što je njima utvrđeno.

(2) Što je utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju može pobijati jedino onaj koji po odredbama ovoga Zakona nije vezan pravomoćnošću rješenja o nasljeđivanju. On to može pobijati jedino putem parnice s osobama u čiju korist glasi utvrđenje čiju istinitost osporava.

(3) Pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju nisu vezane osobe koje tvrde da im pripada neko pravo glede onoga za što je utvrđeno da je u sastavu ostavine, ako nisu kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno osobno pozvane.

(4) Pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju nisu vezane osobe koje tvrde da im je zbog ostaviteljeve smrti pripalo nasljedno pravo na temelju oporuke ili zakona, ili da im je pripalo pravo na neki zapis, ako nisu kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno osobno pozvane.

13. Iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika DĐ broj: O- 1086/2022, UPP-OS BJ - SS KŽ-119/2022-10 od 13. lipnja 2023. /10-11/ proizlazi da ostavinska imovina iza pok. MĐ se sastoji od nekretnina označenih kao kčbr. [katastarska čestica] kuća-dvor sa 215 čhv. i oranica sa 1 jutro i 2 čhv., sve upisano u zkul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u cijelosti, da je navedena imovina smrću ostaviteljice, temeljem zakona prešla u vlasništvo tuženika, jer iz podataka koji prileže spisu i utvrđenih na ročištu proizlazi da ostaviteljica nema poznatih zakonskih nasljednika.

14. Iz e-mail korespondencije /12-13/ dostavljene na e- mail adresu [adresa elektroničke pošte], a koji mail je prema iskazu javne bilježnice DĐ službeni mail njenog ureda, od 19. 12. 2022. proizlazi da je tužiteljica u dva maila dostavila svoje podatke, navela da je kćer MĐ, tražila informaciju gdje je pok. ostaviteljica umrla i gdje je pokopana te se raspitivala za ostavinsku imovinu pok. ostaviteljice.

15. Uvidom u spis ovoga suda O-1086/2022 utvrđeno je da je nepoznatim nasljednicima iza pok. ostaviteljice postavljen poseban skrbnik ostavine u osobi Vesne Rajić, odvjetnice iz [adresa] rješenjem od 08.08. 2022., da je oglas kojim se pozivaju svi koji polažu pravo na nasljedstvo iza pok. MĐ u roku od 6 mjeseci jave javnom bilježniku DĐ, da je 13. lipnja 2023. održana ostavinska rasprava na koju nije nitko pristupio, čak ni posebna skrbnica ostavine za koju je dostava poziva bila uredna i da je predmetno rješenje o nasljeđivanju dostavljeno posebnoj skrbnici ostavine, da je nakon dovršetka postupka predmet vraćen Općinskom sudu u Bjelovaru-Stalna služba u Križevcima i da je podneskom od 28. srpnja 2025. punomoćnik tužiteljice zatražio da mu se dopusti uvid u predmetni spis i dostavu rješenja o nasljeđivanju, koje je istom dostavljeno 30. rujna 2025.

16. DĐ saslušana kao svjedok iskazivala je:

"Ja sam kao javni bilježnik kao povjerenik suda provela ostavinski postupka iza pok. MĐ obzirom da se radi o predmetu koji sud povjerava na provođenje javnom bilježniku, a koji se nakon toga vrača sudu ja nisam mogla izvršiti uvid u cijeli predmet, izvršila sam uvid u zapisnik koji čuvam, pa koliko se sjećam mogu iskazati da u tom predmetu nije bilo smrtovnice, nije bilo podataka o nasljednicima, a u tom slučaju mi se raspitujemo kod susjeda o mogućim nasljednicima, kontaktiramo komunalnog redara, načelnika općine, mislim da je u ovom predmetu saslušan načelnik općine [adresa] VĐ koji je tom prilikom rekao da koliko on zna da pok. ostaviteljica nema djece, da nema nasljednike, a poznato mi je da su nekretnine bile jako zapuštene, nitko ih nije obrađivao, zbog čega smo sukladno zakonu imenovali staratelja ostavine odvj. Vesnu Rajić, objavili oglas u Narodnim novinama i obzirom se nakon proteka od 6 mjeseci nitko od nasljednika nije javio smo imovinu pok. ostaviteljice kao ošasnu imovinu sukladno zakonu dodijelili Općini Sveti Ivan Žabno. Ja niti tada niti bilo kada poslije nisam kontaktirala sa tužiteljicom TĐ, a koliko mi je poznato nitko iz mojeg ureda također nije kontaktirao tužiteljicu, to bi mi sigurno rekli, ako bi shvatili da se radi o ošasnoj imovini, a ne znam da li je možda kasnije nakon završetka ostavinskog postupka iz mog ureda kontaktirao sa tužiteljicom. Mislim da je vezano da navedenu ostavinu došao neki mail ali nakon dosta vremena nakon okončanja ostavinskog postupka li nisam sigurna. Mogu reći da se koristim sa dvije adrese [adresa elektroničke pošte] i [adresa elektroničke pošte], a ja uredno otvaram i čitam meilove koji dođu na adresu [adresa elektroničke pošte], a dok e-mailove koji dođu na adresu [adresa elektroničke pošte], čitaju ostali zaposlenici u uredu i ukoliko prepoznaju da je nešto vezano za moj javno bilježnički postao me o tome informiraju. Kada mi se pokažu mailovi na listu 12 i 13/ spisa mogu reći da su isti poslani na moju mail adresu [adresa elektroničke pošte], ja se ne sjećam tih mailova, dopuštam mogućnost da ih nisam vidjela i ne mogu bez uvida moj mail se dalje očitovati o istima. Ja mislim da u slučaju da ja to nisam vidjela, da je neka od mojih službenica to vidjela da bi mi to isprintala i uložila u taj ostavinski predmet. Ja se ne sjećam da bi ikada dobila bilo kakav mail od tužiteljice, a prezime TĐ i ne bi povezivala sa predmetnom ostavinom. Ja ne znam da li je u ovom spisu bila uopće dostavljena smrtovnica, a poznata mi je gos. NĐ i redovito kontaktiramo obzirom na prirodu posla. Ne znam točno da li sam imala smrtni list za MĐ, ali pretpostavljam da sam ga imala jer se inače i ne bi mogao provesti ostavinski postupak. Ne sjećam se da li sam provodila ostavinu i iza supruga pok. MĐ, a mislim da istu osobu nisam poznavala, moguće da sam osobono i bila u njenoj kući u [adresa] ali se stvarno ne sjećam."

17. NĐ, saslušana kao svjedok iskazivala je:

" Kada mi se pokaže smrtni list na listu 8 spisa vidim na istom da iako sam ja potpisala navedeni smrtni list da je isti izdan za maticu umrlih područnog ureda Bjelovar, tako da ja nemam osobnih saznanja o konkretnom događaju, moguće je da sam na nečiji zahtjev vjerojatno općine Sv. I. Žabno izdala taj smrtni list, ja znam da sam s jednom gos. iz Engleske razgovarala, ne sjećam se da li je to bila TĐ, a ne mogu točno reći niti koje je to godine bilo znam da je to bilo više od 4 godine, ali ja na temelju tog razgovora ne mogu identificirati s kim sam ja razgovara. Uobičajno je da u takvim slučajevima kada me netko nazove dugo vremena nakon smrti ostavitelja da ja zainteresirane uputim na Općinski sud u Križevcima, pa sam vjerojatno tako i u tom slučaju postupila. Na posebno pitanje pun. tužitelja odgovaram da i mi u Matičnom uredu običajno komuniciramo sa strankama e -mailom ali se ja stvarno ne sjećam da li sam ja sa tužiteljicom kontaktirala putem e -maila. Ako sam ja i kontaktirala sa gospođom ja od nje sigurno nisam tražila nikakve dokaze o njenom identitetu već sam ju sigurno uputila na Općinski sud jer je to način na koji mi postupamo u takvim slučajevima. Ja sigurno nisam uputila nikoga da se javi bilježnici DĐ, a moguće je da sam napomenula da u Križevcima u to vrijeme postoje dva javna bilježnika DĐ i Nataša Jelić Veršić ali u praksi uvijek upućujem stranke na Općinski sud. Mi sam javnim bilježnicima komuniciramo isključivo službeno dopisom sa pozivom na broj i sl. a nikada ne razmjenjujemo e - mailove."

18. ČĐ saslušana kao svjedok iskazivala je:

" Ja se sjećam da je negdje krajem 2022. godine Općini Sv. I. Žabno zvonio telefon ja sam se javila i sa druge strane je bila ženska osoba koja se raspitivala za MĐ, a ja sam imala saznanja da je MĐ umrla pred dvije godine iz razloga što su susjedi kraj imanja na kojem je ona živjela izvijestili općinu da je imovina pok. zapuštena i tražili da općina nešto poduzme u vezi s time. Ja sam bila zatečena jer kako objasniti nekome da je njegova majka umrla, a kada sam joj to rekla ona je rekla "što je moja mamica umrla", još sam nakon toga sa kolegicama komentirala kako mi je bilo teško to nekome reći. Koliko se sjećam, ja sam dala informacije iz naše evidencije obveznika komunalnih usluga iz koje proizlazi da je MĐ umrla, mislim i da sam rekla da je Općina zatražila od matičnog ureda smrtni list da bi sud mogao pokrenuti ostavinski postupak iza nje, ali nisam sigurna što sam joj sve rekla. Tijekom razgovora se gospođa predstavila kao TĐ i rekla da zove iz [adresa]. Ja nakon tog razgovora više nisam kontaktirala sa tom osobom, a nema nisi saznanja da bi netko drugi od zaposlenika s njom razgovarao. Ja sam imala saznanja da je općina kao ošasni nasljednik naslijedila imovinu iza pok. MĐ, a nikome nisam spomenula osim svojoj kolegici odmah nakon razgovora da sam kontaktirala sa mogućom kćeri pok. ostaviteljice, uopće mi nije palo na pamet to povezat. Na posebno pitanje pun. tužiteljice odgovaram da pretpostavljam da je za probleme sa neodržavanom imovinom pok. ostaviteljice imao saznanja i načelnik općine preko komunalnog redara. Ja mislim da sa načelnikom nisam razgovarala o tome da mi se telefonski javila moguća nasljednica iza pok. MĐ, a s načelnikom sam o ovom problemu razgovarala tek nakon što smo primili tužbu. Ja mislim da u trenutku kada sam ja razgovarala sa gos. TĐ još nije ostavinski postupak bio okončan. Nemam saznanja da bi tužiteljica kontaktirala općinu vezano za uređenje grobnih mjesta, a mogu napomenuti da se o groblju brine općinsko komunalno poduzeće, pa ako je vjerojatno i pitala je bila upućena na njih. "

19. TĐ, saslušana kao stranka iskazivala je:

"Ja sam saznala da je moja majka MĐ umrla negdje u prosincu 2022. godine kada je kod mene došao zaposlenik Agencije iz Zagreba i to UĐ koja agencija se bavi traženjem nasljednika ljudi koji su umrli vezano za njihovu imovinu, a agencija me je bez problema našla jer sam ja registrirana kao glasač u Engleskoj i lako je pribaviti moju adresu preko registra glasača, također moja adresa se je mogla pribaviti i putem internetskog pretraživača samo da su na googlu utipkali moje ime i prezime, a bila sam prijavljena i u aplikaciji Likendin. Ja sam nakon što sam saznala da je moja majka umrla kontaktirala telefonski javnog bilježnika DĐ sa njom sam osobno razgovora i dobila e-mail adresu na koju sam joj poslala e-mailove koji su priloženi u spisu. Također sam ja razgovarala i sa svjedokom NĐ telefonski koja je od mene tražila da joj dostavim dokaz o mom identitetu, i pitala me da li netko može potvrditi da sam ja kćer od ostaviteljice nakon čega sam ja zvala u Žabno zaposlenicu M, a sa kojom sam već ranije kontaktirala vezano za grobnu mjesto mog djeda i bake. Ja sam nakon toga rekla i gos. NĐ da me poznaje gos. M, na što je ona rekla da i ona poznaje M da ju zna već godinama. Mene osobno poznaje i načelnik općine VĐ, jer ja sam od svoje 17 do 20 godine boravila kod bake i djeda u Žabnu, a moja majka je živjela u [adresa]. Meni gos. DĐ nikada nije odgovorila na moje mailove, a nikada me nije kontaktirala niti odvjetnica Vesna Rajić, kao imenovana skrbnica ostavine. Ja sam od NĐ mailom i poštom dobila smrtni list, a moj odvjetnik je nakon što ga je odbila javna bilježnica DĐ od suda pribavio svu dokumentaciju vezano za ostavinski postupak. Na posebno pitanje pun. tužiteljice odgovaram da je moguće da sam telefonski razgovarala sa ČĐ ali ja sam zapravo trebalo informacije vezano za grobno mjesto mojeg djeda i bake, pa je moguće da sam umjesto komunalnog poduzeća nazvala općinu, a drugi puta sam sigurno razgovarala sa gos. M, a brinula sam se da mi općina ne bi prodala grob u kojem su pokopani moj baka i djed, jer nisam znala da oni meni mogu poslati račun koji bi ja platila u Engleskoj za održavanje grobnog mjesta. Na posebno pitanje pun. tuženika odgovaram da kada sam pričala sa gos. M da smo razgovarali samo o grobnom mjestu mog djeda i bake, a ništa vezano za moju majku. Nakon što sam saznala da je moja majka umrla ja nisam kontaktirala općinu vezano za grobno mjesto jer sam znala da je moja majka pokopana na groblju u Bjelovaru.

20. Temeljem uvida u predmet ovog suda O-1086/2022 i email korespondenciju /12-13/, proizlazi da iako je javni bilježnik DĐ imala saznanja, odnosno morala imati saznanja da je tužiteljica osoba koja polaže pravo na nasljedstvo iza pok. MĐ tužiteljica nije obavještena od strane javnog bilježnika da se vodi predmetni ostavinski postupak, da nije bila uredno pozvana na ostavinsku raspravu i da joj nije bilo dostavljeno rješenje o nasljeđivanju do dana 30. rujna 2025., što nije bilo sporno niti nakon saslušanja navedenih svjedoka i tužiteljice.

21. Slijedom navedenog, obzirom je utvrđeno da tužiteljica kao stranka nije sudjelovala u ostavinskoj raspravi, niti nije na nju bila uredno osobno pozvana to temeljem odredbe čl. 232. st. 4 ZN-a tužiteljica nije vezana pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju, a kako je nesporno tužiteljica kao kći ostaviteljice njezina nasljednica, to je vlasništvo predmetne ostavine stekla u trenutku smrti ostaviteljice.

22. Kako ošasnost ostavine nikada nije ni nastupila, a tijekom postupka nije utvrđeno da bi nastupila zastara u smislu odredbe čl. 138. ZN-a, to je valjalo usvojiti tužbeni zahtjev i utvrditi da rješenje poslovni broj: O-1086/2022, UPP-OS BJ - SS KŽ-119/2022-10 od dana 13. lipnja 2023. godine, nije pravno valjano u točki II. izreke Rješenja u kojoj se utvrđuje da je ostavina navedena u izreci rješenja ad. I. smrću ostaviteljice temeljem zakona prešla u vlasništvo tuženika te utvrditi da je tužiteljica kao kćerka, zakonska nasljednica iza pok. MĐ, rođene T, umrle **.**.2020., u cijelosti.

23. Prema mišljenju ovog suda nije osnovan od strane tuženika istaknuti prigovor zastare jer iz dokaza izvedenih tijekom postupka ne proizlazi da bi tužiteljica koja živi u [adresa] bila na bilo koji način obaviještena o provođenju ostavinske rasprave niti o donošenju rješenja o nasljeđivanju od 13. lipnja 2023. Niti iz iskaza saslušanih svjedoka ne proizlazi da bilo tko od njih bilo pisano, bilo putem telefona obavijestio tužiteljicu o vođenju ostavinskog postupka, zakazivanju ostavinske rasprave i donošenju spornog rješenja o nasljeđivanju.

24. Iz iskaza svjedoka ČĐ, zaposlenice tuženika ne proizlazi da bi ista u telefonskom razgovoru priopćila tužiteljici da je nekretnine pok. ostaviteljice naslijedio tuženik kao ošasnu imovinu, već iz njenog navoda "Ja sam imala saznanja da je općina kao ošasni nasljednik naslijedila imovinu iza pok. MĐ, a nikome nisam spomenula osim svojoj kolegici odmah nakon razgovora da sam kontaktirala sa mogućom kćeri pok. ostaviteljice, uopće mi nije palo na pamet to povezat.", a koji razgovor se vodio u prosincu 2019., dakle prije donošenja rješenja o nasljeđivanju kojim je imovina pok. ostaviteljice prešla u ošasnu imovinu tuženika, proizlazi upravo suprotno.

25. Iz izvedenih dokaza proizlazi da je upravo propustom javnog bilježnika DĐ, koja je nesporno na službenom mailu bila obavještena o identitetu tužiteljice kao nasljednice iza pok. ostaviteljice, ista nije bila obavještena o svojim pravima kao nasljednice, zbog čega sud zaključuje da tuženik tijekom postupka nije dokazao da bi tužiteljica kao nasljednica saznala za svoje pravo i za posjednika ostavine, prije 30. rujna 2025., pa nije protekao subjektivni rok za zastaru, a nije protekao ni objektivni rok od deset godina od smrti ostaviteljice do podnošenja tužbe u ovom predmetu dana 30. listopada 2025.

26. Obzirom je utvrđenjem da rješenje poslovni broj: O-1086/2022, UPP-OS BJ - SS KŽ-119/2022-10 od dana 13. lipnja 2023. godine, nije pravno valjano u točki II. izreke Rješenja u kojoj se utvrđuje da je ostavina navedena u izreci rješenja ad. I. smrću ostaviteljice temeljem zakona prešla u vlasništvo tuženika, naknadno otpao osnov za prijelaz ostavine ostaviteljice u vlasništvo tuženika kao stjecatelja, to je isti temeljem odredbe čl. 1111. Zakona o obvezni odnosima/"Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., 69/26./, obzirom je ista imovina prodana trećoj osobi, dužan tužiteljici naknaditi vrijednost postignute koristi i isplatiti iznos od 62.505,00 eura, zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje temeljem odredbe čl. 1115. ZOO-a teku od podnošenja tužbe pa do isplate.

27. Tužiteljica temeljem odredbe čl. 154. st. 3. ZPP-a i temeljem odredbe čl. 154. st. 3. ZPP-a osnovano od tuženika potražuje trošak parničnog postupka koji se sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje OT) i Zakonu o sudskim pristojbama (NN br. 26/03 (pročišćeni tekst), 125/11, 112/12 i 157/13, dalje ZSP) odnosi na trošak sastava tužbe u vrijednosti od 500 bodova (Tbr.7. t.1. i 54 OT), trošak sastava podneska od 5. studenog 2025. u vrijednosti od 500 bodova (Tbr.8. t.1. i 54. OT), trošak sastava podneska od 9. veljače 2026. u vrijednosti od 500 bodova (Tbr.8. t.1. i 54. OT), trošak zastupanja na ročištu od 20. veljače 2026. u vrijednosti od 500 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), trošak zastupanja na ročištu od 10. lipnja 2026. u vrijednosti od 500 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), ukupno 2500 bodova x 2,00 EUR/bod, što iznosi 5.000,00 eura, trošak PDV 25% u vrijednosti od 1.250,00 eura, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 323,23 eura i presudu u iznosu od 720,00 eura, tako da ukupan trošak tužiteljice u ovom postupku iznosi 6.043,23 eura. Ovaj trošak tužiteljici su dužni naknaditi tuženi solidarno u roku od 15 dana zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja odnosno od 22. srpnja 2026. godine.

28. Radi iznesenog presuđeno je i riješeno kao u izreci.

U Križevcima, 22. srpnja 2026.

Sudac

Miroslav Lovreković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku).