Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž-711/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sutkinja Sanje Prosenice, predsjednice vijeća, Ane Mišlov, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Sanje Dujmović, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja VK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Bori Ercegu, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika 1. HK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. FK rođene MK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 3. ĐK rođene MK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 4. BK rođene MK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 5. SK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 6. KK rođene V, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 7. ŠK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 8. ŽK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 9. IK rođene SK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. LK rođene SK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-1104/2022 od 20. siječnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 22. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

i

r i j e š i o  j e

I Odbija se djelomično kao neosnovana žalba tužitelja VK i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-1104/2022 od 20. siječnja 2025. u dijelu pod toč. I. izreke kojim je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja da se utvrdi da je stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva u k. o. [katastarska općina] na čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], te čest. zem. [katastarska čestica], sve za cijelo, te u dijelu pod toč.II. izreke kojim je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja da se utvrdi da je stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva u navedenoj k. o. [katastarska općina] glede posebnih fizičkih dijelova čest. zem. [katastarska čestica], površine 1.268,00 m2 i čest. zem. [katastarska čestica], površine 693,00 m2, a koji dijelovi su na geodetskom snimku postojećeg stanja izrađenom od ureda ovlaštenog inženjera geodezije PK, dipl. ing. geodezije, od 15. rujna 2020., koji je snimak sastavni dio ove presude, prikazani likovima i to glede čest. zem. [katastarska čestica] likom omeđen točkama A-B-C-D-E-J-F-A, a čest. zem. [katastarska čestica] prikazan likom omeđen slovima V-U-T-S-P-R-V.

II Preinačuje se djelomično presuda Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-1104/2022 od 20. siječnja 2025. u dijelu pod toč. I. izreke kojim se odbija tužbeni zahtjev da se tužitelj ovlasti zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva i sudi:

„Ovlašćuje se tužitelj VK da temeljem ove presude zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva nekretnina položenih u k. o. [katastarska općina] oznake čest. zem. [katastarska čestica], na svoje ime za cijelo, uz istodobno brisanje istog prava na čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s imena NK, pok. H, MK žene TK, CK pok. HK, RK pokojnog F, UK žene TK, mal. ZK pok. CK, mal. AK pok. CK, mal. EK. CK, ĆK, OK, JK, GK, LK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], IK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] kod [adresa], odnosno uz istodobno brisanje istog prava na čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s imena MK žene TK, VKL, RK pok. F, MK žene H, mal. ČK pok. VKL, mal. DK pok. VKL, mal. VL. VKL, HL, OK, FL, ŽK, RK, LK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], HL [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] kod [adresa].“

III Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-1104/2022 od 20. siječnja 2025.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom i rješenjem je suđeno:

» Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja (ime u nominativu) VK, OIB [osobni identifikacijski broj], koji glasi:

„I. Utvrđuje se da je tužitelj (ime u nominativu) VK, OIB [osobni identifikacijski broj], stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva vrhu čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], obje u Z. U. [broj ZK uloška], te čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], sve K. O. [katastarska općina], pa se isti temeljem ove presude ovlašćuje zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva navedenih nekretnina na svoje ime za cijelo, uz istodobni izbris toga prava vrhu čest. zem. [katastarska čestica] u Z. U. [broj ZK uloška], sa imena ML pok. H, MK žena TK, OK VKL pok. HK, RK pok. F, UK žena TK, Ljubimirović mldb. M. VKL, OK mldb. AK pok. VKL, OK mldb. Đ. VKL, ĆK. H, ĐL pok. H, ĐL JK, Authouser GK, LK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 22000 [adresa], te vrhu čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], obje u Z. U. [broj ZK uloška], sa imena UK MK žena TK, ĐL VKL HKL, RK pok. F, UK MK žena H, ĐL mldb. M pok. VKL, ĐL mldb. AK pok. VKL, ĐL mldb. Đ pok. VKL, ĆK. H, ĆK LK pok. H, ĆK JK, ŽK, RK, LK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], IK [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] 22000 [adresa], sve rokom od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Utvrđuje se da je tužitelj (ime u nominativu) VK, OIB [osobni identifikacijski broj], stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva u K. O. [katastarska općina] glede posebnih fizičkih dijelova čest. zem. [katastarska čestica], površine 1.268,00 m2 i čest. zem. [katastarska čestica], površine 693,00 m2, koji dijelovi su na geodetskom snimku postojećeg stanja izrađenom od Ureda ovlaštenog inženjera geodezije PK dipl. ing. geodezije dana 15. rujna 2020. godine, koji je snimak sastojeći dio ove presude, prikazan likovima i to glede čest. zem. [katastarska čestica] likom omeđenim slovima A-B-C-D-E-J-F-A, a čest. zem. [katastarska čestica] prikazan likom omeđenim slovima V-U-T-S-P-R-V.“

i

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj (ime u nominativu) VK, OIB [osobni identifikacijski broj], povukao dio tužbenog zahtjeva u ovoj pravnoj stvari preko onog o kojem je suđeno u točkama

I. i II. izreke ove presude.“«

2. Protiv citirane presude i rješenja žalbu je izjavio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe kako su pobijana presuda i rješenje, kao i postupanje prvostupanjskog suda koje je prethodilo donošenju istih, opterećeni brojnim povredama odredaba parničnog postupka, kojima je povrijeđeno pravo tužitelja na pravično suđenje. Ističe da je prvostupanjski sud donio odluku o nečemu različitom od onog što je tužitelj tražio konačno uređenim tužbenim zahtjevom na koji način da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 12. Zakona o parničnom postupku. Tužitelj ističe da je prvostupanjski sud trebao donijeti presudu na temelju priznanja i zbog izostanka kojom će usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja, ali da je sud donio pobijanu presudu kojom odbija tužbeni zahtjev temeljeći istu maliciozno na navodnoj nedokazanosti činjenica na koje se tužitelj poziva u tužbi, iako su tuženici pod 9) i 10) izričito priznali tužbeni zahtjev, a tuženici pod 1) do 8), iako uredno obaviješteni, ne protive se tužbenom zahtjevu.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba tužitelja protiv presude je djelomično osnovana, dok žalba tužitelja protiv rješenja nije osnovana.

5. Tužitelj u žalbi opisno ukazuje da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč.11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11

– pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje ZPP) navodeći kako je usporedbom tužbenog zahtjeva kojeg je sud odbio u izreci pobijane presude, s tužbenim zahtjevom tužitelja kako je isti konačno uređen podneskom od 26. kolovoza 2024. i na ročištu 3. prosinca 2024., vidljivo da se ti tužbeni zahtjevi razlikuju pa da je prvostupanjski sud pobijanom presudom donio odluku o nečemu različitom od onog što je tužitelj tražio konačno uređenim tužbenim zahtjevom.

7. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud je doista pri donošenju presude počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč.11. ZPP, na koju opisno u žalbi ukazuje tužitelj, jer je izreka presude nerazumljiva i ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, zbog čega se ovaj sud u konkretnoj situaciji poslužio ovlaštenjem iz odredbe čl. 373.a st.1. toč.1. ZPP, nalazeći prema stanju spisa da bitne činjenice među strankama nisu sporne.

8. Naime, predmet spora, u ovoj fazi postupka, a prema tužbenom zahtjevu tužitelja kako je isti konačno uređen podneskom od 26. kolovoza 2024. i na ročištu 3. prosinca 2024., predstavlja zahtjev tužitelja da se utvrdi da je stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva nekretnina oznake kčbr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] za cijelo te realnog dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 1268 m[2] , označenog slovima A-B-C-D-E-J-F-A i realnog dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 693 m[2] , označenog slovima V-U-T-S-P-R-V, sve sukladno geodetskom snimku izrađenom po ovlaštenom ing. geodezije PK od 15. rujna 2020. , te da ga se ovlasti da temeljem ove presude zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na nekretninama oznake kčbr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], uz brisanje istog prava s imena tuženika i njihovih pravnih prednika.

9. Činjeničnu i pravnu osnovu tužbenog zahtjeva tužitelja čini teza da se tužitelj osobno i putem svojih pravnih prednika nalazi u kontinuiranom i mirnom posjedu predmetnih nekretnina od pamtivijeka.

10. Prvostupanjski sud je utvrdio:

- da su na nekretninama koje su predmet ovog spora u zemljišnim knjigama za k. o. [katastarska općina] kao suvlasnici kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], u različitim omjerima, uknjiženi pravna prednica tuženika pod 2) do 4) MK žena TK, pravni prednik tuženika pod 5) do 7) HKL, pravni prednik tuženika pod 2) do 8) (preminuo bez vlastitih potomaka) RK pok. F, MK žena H, pravni prednik tuženika pod 5) mldb. ZK pok. VKL, pravna prednica tuženice pod 7) mldb. AK, pravna prednica tuženice pod 6) mldb. EK, pravna prednica tuženice pod 9) ĆK pok. H, pravna prednica tužene ad.10) ĐL pok. H, pravni prednik tuženice pod 8) JK, ovdje tuženice pod 8) ŽK, pravni prednik tuženika pod 2) do 8) RK, ovdje tužena pod 10) LK, OIB [osobni identifikacijski broj] i ovdje tužena pod 9) IK, OIB [osobni identifikacijski broj]

- iz ugovora o doživotnom uzdržavanju koji je potvrđen po javnom bilježniku u [adresa] Igoru Lučevu pod poslovnim brojem OU-6/09 dana 12. siječnja 2009., da su TK i BL (roditelji ovdje tužitelja), kao primatelji uzdržavanja, svome sinu, tužitelju VK, kao davatelju uzdržavanja, na ime uzdržavanja prepustili u k. o. [katastarska općina] vlasništvo čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], te izvanknjižno vlasništvo, tj. suvlasništvo nekretnina opisanih kao „ograde i ledine“, između ostalog, katastarskih oznaka kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. 4081/2

- da je na geodetskom snimku postojećeg stanja ureda ovlaštenog inženjera geodezije PK, dipl. ing. Geodezije, od 15. rujna 2020., utuženi posebni fizički dio kčbr. [katastarska čestica] prikazan likom omeđenim slovima A-B-C-D-E-F-A, površine 1268 m[2] , dok je posebni fizički dio kčbr. [katastarska čestica] na istom snimku prikazan likom omeđenim slovima V- U-T-S-P-R-V, površine 693 m[2]

- da je rješenjem o nasljeđivanju, koje je javni bilježnik u [adresa] Ljiljanka Malenica donijela u postupku pod poslovnim brojem O-3048/2015, UPP/OS-206/2015 od 17. prosinca 2015., iza smrti TK pok. SL, njegovom jedinom nasljednicom u odnosu na utvrđenu ostavinu – pokretnine, tj. potraživanje od HZMO-a, proglašena supruga istog BL, a zakonski nasljednici sin VK i kći KL, svoje nasljedne dijelove ostavine su ustupili majci ŠL i

- da je iza smrti ŠL pok. Martina javni bilježnik u [adresa] Ljiljanka Malenica donijela rješenje pod poslovnim brojem O-1721/2021/UPP/OS od 31. kolovoza 2021., kojim je utvrđeno da se neće provoditi ostavinska rasprava zbog nedostatka ostavinske imovine iza navedene pokojnice. Iz obrazloženja da je razvidno da je BL za života svojom imovinom raspolagala ugovorom o doživotnom uzdržavanju u korist ovdje tužitelja, o čemu je tijekom navedenog ostavinskog postupka upoznata zakonska nasljednica, kći iste, KL.

11. Pobijanom presudom prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev u cijelosti, a svoju odluku obrazlaže time da je tužitelj u odnosu na predmetne nekretnine sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju sa svojim roditeljima, a ne s tuženicima, pa da s tuženicima nije bio u obvezno-pravnom odnosu, zbog čega u odnosu na njih ne može tražiti utvrđenje da je stekao valjanu pravnu osnovu. Nadalje, da je nedvojbeno da tužitelj vlasništvo predmetnih nekretnina nije stekao nasljeđivanjem roditelja, kako proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju te da se nije moglo sa sigurnošću utvrditi da je tužitelj, uključivši i vrijeme posjedovanja svojih prednika, roditelja te djeda SL, bio neprekidno, u zakonom propisanom vremenu od 20 godina, potrebnom za izvanrednu dosjelost, samostalni i pošteni posjednik predmetnih nekretnina, pri čemu obrazlaže da je ocjena toga suda da tužitelj u konkretnom slučaju nije dokazao postojanje valjanog pravnog osnova za stjecanje vlasništva predmetnih nekretnina.

12. Međutim, prvostupanjski sud nije uzeo u obzir da se tuženici kao upisani zemljišnoknjižni vlasnici, odnosno pravni slijednici istih, nisu usprotivili tužbenom zahtjevu, štoviše tuženice pod 9) i 10) konačno uređeni tužbeni zahtjev izričito priznaju, iz čega nedvojbeno proizlazi da bitne činjenice među strankama nisu sporne.

13. Tako nije sporno, kako je navedeno u činjeničnom opisu tužbe tužitelja, da predmetne nekretnine predstavljaju kuću s okućnicom i „vrtlove“, da su iste u nesmetanom posjedu tužitelja te da su ranije bile u nesmetanom posjedu prednika tužitelja od pamtivijeka, pri čemu se ničim ne dovodi u pitanje poštenje tužitelja i njegovih prednika kao posjednika ovih nekretnina, koje poštenje se presumira.

14. Isto tako nije sporno, a proizlazi i iz priloženog ugovora o doživotnom uzdržavanju, da je tužitelj kao davatelj uzdržavanja sklopio 12. siječnja 2009. ugovor o doživotnom uzdržavanju s roditeljima kao primateljima uzdržavanja, predmet kojeg ugovora su sve nekretnine roditelja, a prema rješenjima o nasljeđivanju iza smrti tužiteljevih roditelja, tužiteljev otac TK je umro 2015., dok je majka BL umrla 2021., te također nije sporno da je tužiteljev otac, rođen **.**.1938., naslijedio na predmetnim nekretninama svoga oca, tužiteljevog djeda SL.

15. S obzirom na postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja, ukazati je na odredbu čl.114. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14- dalje ZVDSP) kojom je propisano da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

16. Stjecanje prava vlasništva dosjelošću predstavlja originarni način stjecanja prava vlasništva na temelju zakona posjedovanjem određene stvari kroz zakonom određeno vrijeme i pod uvjetom da takav posjed ima određenu kakvoću. S druge pak strane valjana pravna osnova stječe se na temelju pravnog posla te takav pravni posao predstavlja titulus, dok je modus stjecanja prava vlasništva uknjižba u zemljišne knjige.

17. Prema tome, postoji razlika između stjecanja prava vlasništva i stjecanja valjane pravne osnove, budući da se vlasništvo na originarni način stječe u trenutku kada se za to ispune zakonom propisani uvjeti pa u tom slučaju uknjižba u zemljišne knjige predstavlja samo deklaraciju stanja nastalog prije upisa prava vlasništva. Nasuprot tome, kada određena osoba stekne valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva ista će steći pravo vlasništva tek uknjižbom u zemljišne knjige.

18. Izvanknjižno vlasništvo nastaje u slučajevima stjecanja nekretnine u vlasništvo na temelju odluke suda ili druge vlasti, na temelju nasljeđivanja, kao i na temelju zakona, kada se na tim temeljima vlasništvo stječe bez upisa u zemljišne knjige. Pošto je izvanknjižno stečeno vlasništvo, može ga se upisati u zemljišne knjige, čime će postati knjižno, a ne upiše li ga se i dalje će postojati kao izvanknjižno.

19. Prema odredbama čl.159. i 160. ZVDSP pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, jednako kao i prema odredbama prije važećih zakonskih propisa (Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima od 1980. i Općeg građanskog zakonika do 1980.) su samostalni posjed nekretnine koja se stječe potrebnom kvalitetom, odnosno posjed mora biti barem pošten, te je zakonom propisana duljina neprekidnog trajanja posjeda, ovisno o tome je li posjed pošten ili se radi o kvalificiranom posjedu (zakonit, istinit i pošten posjed).

20. Na temelju naprijed navedenih zakonskih odredbi, te nespornih bitnih činjenica, prema kojima je tužitelj osobno i po prednicima u nesmetanom, poštenom posjedu predmetnih nekretnina od pamtivijeka, dakle svakako duže od 20 godina, ovaj sud nalazi da je osnovan dio tužbenog zahtjeva kojim tužitelj traži da ga se temeljem ove presude ovlasti zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoje ime za cijelo, uz brisanje imena tuženika, jer je nedvojbeno utvrđeno, po stavu ovog drugostupanjskog suda, da je tužitelj dokazao neprekinuti pravni slijed stjecanja prava vlasništva na kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], te kčbr. [katastarska čestica], dosjelošću, u odnosu na koje nekretnine predlaže da ga se ovlasti da postigne uknjižbu.

21. S druge strane, u konkretnom slučaju isto tako nije sporno, a slijedi i iz izvatka iz zemljišnih knjiga, da su sve predmetne nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina], a kao zemljišnoknjižni vlasnici upisani tuženici i njihovi pravni prednici pa je valjalo potvrditi prvostupanjsku presudu u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži da se utvrdi da je stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva predmetnih nekretnina, iz razloga što tužitelj niti tvrdi, niti dokazuje da je s tuženicima zaključio kakav valjani pravni posao kojemu je cilj bio prijenos prava vlasništva sa tuženika na njega, tužitelja, već je suprotno dokazano da je pravo vlasništva stečeno na temelju zakona, dosjelošću.

22. Slijedom svega naprijed izloženog, djelomično je potvrđena prvostupanjska presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev u dijelu kojim se traži utvrđenje stjecanja valjane pravne osnove za stjecanje prava vlasništva predmetnih nekretnina, primjenom odredbe čl. 368. st.1. ZPP, dok je primjenom odredbe čl. 373.a st.1. ZPP, ovaj sud uvažio žalbu tužitelja i prvostupanjsku presudu preinačio u dijelu kojim je odbijen zahtjev tužitelja da ga se ovlasti da postigne uknjižbu prava vlasništva, na nekretninama kojih je vlasnik za cijelo, a prema konačno uređenom tužbenom zahtjevu tužitelja.

23. U odnosu na žalbu protiv rješenja kojim se utvrđuje da je tužitelj „povukao dio tužbenog zahtjeva“ (ispravno tužbe), ističe se da je tužitelj u žalbi naveo da pobija presudu i rješenje, međutim, u žalbi ne konkretizira žalbene razloge zbog kojih pobija predmetno rješenje, a ispitujući pobijano rješenje ovaj sud nije našao da je prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju čl. 365. st. 2. ZPP, u svezi čl. 381. st. 1. istog Zakona, zbog čega je u tom dijelu žalba odbijena kao neosnovana.

24. Slijedom svega navedenog i obrazloženog, odlučeno je kao u izreci.

Zadar, 22. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća

Sanja Prosenica