Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: IR-52/2026
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: predsjednice vijeća Kristine Gašparac Orlić, te članova vijeća Eufemije Nanković i Gordane Korotaj, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv DB, u povodu prijedloga za izricanje mjere zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima na temelju čl. 34.a st.1 Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj: 117/03., 71/06., 43/09., 34/11. i 114/22.), odlučujući o žalbi DB, protiv rješenja Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 20. ožujka 2026., broj: Pp Prz-42/2026, na sjednici vijeća 22. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba DB i potvrđuje pobijano rješenje.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: Pp Prz-42/2026 od **.**.2026., DB je izrečena zabrana prisustvovanja svim športskim natjecanjima -nogometnim utakmicama u zemlji i inozemstvu u kojima sudjeluje GNK „Dinamo“ i Hrvatska nogometna reprezentacija s obvezom javljanja u policijsku postaju u trajanju od jedne godine.
2. Protiv tog rješenja je DB putem odvjetnika Davorina Karačića, odvjetnika iz Odvjetničkog društva Zorić & Karačić d.o.o. iz Zagreba, pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195.st.1.t.1.Prekršajnog zakona.
3. Žalba nije osnovana.
4. Razmotrivši predmet, uz ocjenu navoda žalbe, odlučujući sukladno odredbi čl. 211. st. 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je pobijana odluka prvostupanjskog suda kojom je izrečena predmetna zabrana prisustvovanja športskim natjecanjima, pravilna i zakonita te u skladu s odredbom članka 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.
5. Žalitelj DB u žalbi ističe da je rješenje u cijelosti neosnovano, te je sud pobijanim rješenjem počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka budući je izreka nerazumljiva a pobijano rješenje ne sadrži valjane razloge na kojima se temelji pobijano rješenje pa se pobijano rješenje ne može ispitati. Ističe kako pobijano rješenje nema bitne razloge, odnosno ono što se navodi kao razlog izricanja mjere zabrane nejasno je i nerazumljivo. Naime kao razlog radi kojega je pobijana mjera izrečena je i događaj od 25. kolovoza 2021. godine, dakle gotovo 5 godina prije donošenja pobijanog rješenja, i ne navodi se kako je i kada okončan sudski postupak koji se povodom predmetnog događaja vodio, što je bitno iz razloga nastupa rehabilitacije iz čl. 77 PZ-a. Nadalje u žalbi ističe da je sud kao dio kumulativno skupljenih razloga a koje bi opravdali primjeru pobijane mjere uzeo i događaj iz Grčke od 07. kolovoza 2023. godine međutim svim sudionicima predmetnog događaja još su 2024. godine izrečene identične mjere, dakle predmetni razlog je već korišten u svrhu izricanja identične mjere, a sve i da nije, događaj se zbio prije gotovo tri godine, pa nije jasno zašto sud smatra da trenutna opasnost od protupravnog ponašanja počiva na događaju starom skoro tri godine, te u tom smislu nije dao ni jedan razlog. U odnosu na zadnji dio opisanih događaja iz Splita od 3. svibnja 2025. godine ističe da je od predmetnog događaja proteklo vrijeme od gotovo 11 mjeseci i od tada ne egzistira niti jedna sumnja u eventualno protupravno ponašanje podnositelja žalbe. Podnositelj žalbe ističe da pobijana mjera zabrane nije obligatorna nego je predviđena kao mogućnost pri čemu je potrebno obrazložiti zašto se smatra da su nabrojani razlozi upravo oni razlozi koji sa izvjesnošću upućuju da bi se podnositelj žalbe u budućnosti ponašao protupravno pa da je jedina mogućnost prevencije za takvo ponašanja izricanje pobijane mjere zabrane, sud je bez ikakvog kritičkog sagledavanja mehanički prihvatio prijedlog podnositelja za izricanjem pobijane mjere zabrane iako sud nije niti smije biti tek servis tijela optužbe te nije dao niti jedan razlog koji bi opravdao stav da je radi prevencije budućih možebitnih protupravnih ponašanja nužno izricanje pobijane mjere zabrane. Nadalje ističe kako je sud primijenio pobijanu mjeru zabrane i na utakmice hrvatske nogometne reprezentacije iako nigdje nije utvrđeno posjećuje li podnositelj uopće takve škotske događaje niti je sud dao ikakav razlog zašto smatra da je radi prevencije protupravnih ponašanja na športskim natjecanjima potrebno odrediti primjenu pobijane mjere zabrane i na utakmice hrvatski nogometne reprezentacije pa pobijano rješenje u tom nema razloge.
5.1. Neosnovano žalitelj pobija kako pobijano rješenje kojem je izrečena zaštitna mjera nema bitne razloge, odnosno da su razlozi nejasni i nerazumljivi, uključujući kumulativno skupljene razloge koji bi opravdali primjeru pobijane mjere iz događaja od prije pet godina, iz događaja u Grčkoj od 2024. godine i iz događaja iz Splita iz 2025. godine. Naime, iz pobijanog rješenja (kao i prijedloga predlagatelja) jasno proizlazi da se prijedlog zasniva na saznanjima da se radi o pripadniku navijačke skupine Bad Blue Boys svrstanom u kategoriju nasilništva pod „Rizičan“ sklonom fizičkom nasilju, koji je prethodno evidentiran zbog protupravnog ponašanja iz Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima i da je konkretno predmetni uoči odigravanja nogometne utakmice 3. svibnja 2025. godine kao pripadnik navijačke skupine Bad Blue Boys u organiziranoj skupini sa još oko stotinjak pripadnika iste skupine sudjelovao u tučnjavi s navijačima pripadnicima navijačke skupine „Torcida“ u Splitu kojom prilikom su tri osobe zadobile tjelesne ozljede zbog čega je protiv istog podignuta kaznena prijava zbog osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela „sudjelovanje u tučnjavi ili napadu na gledatelje ili druge osobe“ iz čl. 31.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.
5.2. Neosnovani su žalbeni navodi žalitelja da prvostupanjsko tijelo nije moglo uzeti u obzir ranije događaje zbog nastupa rehabilitacije u smislu članka 77. PZ-a Prije svega prema podacima u spisu žalitelj nije ranije pravomoćno osuđivana osoba, pa se ne može ta okolnost dovesti u vezu s čl. 77. PZ-a .
5.3. Naime za primjenu ove mjere mjerodavna je ukupnost saznanja o ustrajnom incidentnom ponašanju žalitelja vezanom uz sportska natjecanja. Okolnost da je žalitelj, neovisno o ishodu ranijih postupaka, kao i proteka vremena, u svibnju 2025. godine ponovno zatečen i prijavljen za sudjelovanje u teškoj masovnoj tučnjavi u Splitu, potvrđuje kontinuitet njegova rizičnog ponašanja. Nadalje činjenica da je žalitelju u prethodnom postupku ( zbog događaja iz Grčke od 7. kolovoza 2023.) eventualno već bila izrečena zaštitna mjera, upućuje da očito nije postignuta svrha specijalne prevencije niti je odvratilo žalitelja od protupravnog ponašanja, budući da je u svibnju 2025. godine ponovno sudjelovao u masovnoj tučnjavi. Opisani kontinuitet i ustrajnost u incidentnom ponašanju jasno ukazuju na visoki rizik od protupravnog postupanja, zbog čega ovaj sud u cijelosti prihvaća zaključak prvostupanjskog suda da izricanje mjere opravdano i nužno kako bi se otklonili uvjeti koji bi poticajno djelovali na istog.
5.4. Pogrešno žalitelj pokušava dovesti u pitanje pravilnost izrečene preventivne mjere protekom vremena od događaja uz koje se veže prijedlog, a u kojima je DB protupravnim ponašanjem sudjelovao na športskim natjecanjima budući da za primjenu ove preventivne mjere nije odlučno da je konkretan događaj neposredno prethodio, već ukupnost saznanja o njegovim incidentnim ponašanjima u vezi sa sportskim događajima. Težina saznanja i razmjeri događaja (sudjelovanje u masovnoj tučnjavi sa evidentiranim većim brojem fizičkih ozljeda ) koji proizlaze iz kaznene prijave su i prema mišljenju ovog suda u skladu sa određenim trajanjem preventivne mjere.
5.5. U odnosu na navod žalbe da nije jasno zašto je predmetna mjera izrečena i za zabranu posjećivanja utakmica u kojima sudjeluje Hrvatska nogometna reprezentacija, što sud nije obrazložio, ističe se da su po ocjeni ovog suda iz pobijanog rješenja vidljivi razlozi za izricanje mjere kao u izreci, dakle i u odnosu na Hrvatsku nogometnu reprezentaciju (odlomak 9 . i 10.). No, potrebno je ukazati žalitelju da, osim općepoznate činjenice da u Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji često igraju ili će ih igrati igrači HNK „Dinamo“ čije utakmice okrivljenik posjećuje, relevantna je i činjenica da su utakmice hrvatske nogometne reprezentacije u vrhu posjećenosti svih športskih natjecanja, praćene iznimnom zainteresiranošću kako posjetitelja tako i ostale javnosti zbog čega je nužno na takvim događanjima zaštiti sigurnost svih sudionika. Budući da je žalitelj, a temeljem legitimnih saznanja nadležne policijske uprave, pokazao ustrajnost u činjenju protupravnih ponašanja prilikom odnosno prije i poslije odigravanja športskih natjecanja te da predmetna mjera koja je preventivnog karaktera, ima cilj sprječavanja nepoželjnog ponašanja i na međunarodnom planu, to su u konkretnom slučaju ispunjeni zakonski uvjeti za izricanje navedene zabrane prisustvovanja i utakmicama u kojima sudjeluje Hrvatska nogometna reprezentacija.
5.6. Iz tog razloga je i po ocjeni ovog suda izrečena mjera koja u sebi sadrži određeno ograničenje slobode kretanja žalitelja, razmjerna potrebi zaštite javnog mira i reda i javne sigurnosti, budući da u ovom slučaju nad interesom pojedinca za navijanje i gledanje športskih natjecanja, pretežu javni interes i pravo drugih osoba da neometano i sigurno prisustvovanje i uživanje u športskom natjecanju. Osim toga, treba napomenuti da je takva posebna mjera – mjera prevencije o čijoj primjeni i u europskom pravnom prostoru postoje jasna i detaljno utvrđena pravila, po ocjeni Ustavnog suda (broj odluke U-I-2186/2008 od 29. svibnja 2012. g.), razmjerna navedenom legitimnom cilju.
6. Na temelju svega iznesenog, sukladno čl. 211. st. 2. t. 2. PZ-a odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 22. srpnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 otpravaka: za spis, žalitelja , odvjetnika i predlagatelja mjere.
