Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Malom Lošinju

Riva lošinjskih kapetana 14

51550 Mali Lošinj

Poslovni broj: Ovr-1072/2026-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

Z A K L J U Č A K

i

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, (OIB: 54566384631), Stalna služba u Malom Lošinju, po sucu toga suda Gordani Holer, kao sucu pojedincu, na prijedlog višeg sudskog savjetnika Patricie Sablić Havić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja SVEA EKONOMI d.o.o., OIB: 17863542417, Damira Tomljanovića Gavrana 11, Zagreb, protiv ovršenika FS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi pravnih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate, 22. srpnja 2026.

z a k l j u č i o j e

Upućuje se ovršenik da u roku od 15 (petnaest) dana od dostave ovog zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenika po zahtjevu ovrhovoditelja za izravnu naplatu temeljem zadužnice ovjerene kod javnog bilježnika Marije Grozdanić – Dekleva u Rijeci pod brojem OV-14297/2002 od 23. prosinca 2002. zbog razloga iz članka 50. stavak 1. točka 7. i 11. u vezi s člankom 210. stavak 2. Ovršnog zakona odnosno da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno da nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika, te da je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

r i j e š i o  j e

Nalaže se Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava s računa ovršenika na račun ovrhovoditelja radi naplate novčane tražbine temeljem zadužnice ovjerene kod javnog bilježnika Marije Grozdanić – Dekleva u Rijeci pod brojem OV-14297/2002 od 23. prosinca 2002. do pravomoćnog okončanja parnice radi proglašenja izravne naplate nedopuštenom.

Obrazloženje

1. Ovrhovoditelj je 2. lipnja 2026. pokrenuo postupak izravne naplate dostavljanjem Financijskoj agenciji osnove za plaćanje i to zadužnice ovjerene kod javnog bilježnika Marije Grozdanić – Dekleva u Rijeci pod brojem OV-14297/2002 od 23. prosinca 2002.

2. Ovršenik je 12. lipnja 2026. podnio ovom sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim uz prijedlog za odgodu prijenosa u kojem navodi da je predmetna zadužnica posl. br. OV-14297/2002, sastavljena i ovjerena kod javnog bilježnika Marije Grozdanić-Dekleva u Rijeci dana 23. prosinca 2002. izdana radi osiguranja tražbine vjerovnika Dubrovačka banka d.d. Dubrovnik, po Ugovoru br. 50- 02-02222-5, u iznosu od 10.000,00 EUR uvećano za kamate, naknade i troškove, pri čemu je ovršenik u toj ispravi naveden u svojstvu jamca. Od izdavanja zadužnice i dospijeća tražbine da je proteklo više od dvadeset tri (23) godine u kojem razdoblju tražbina da nije naplaćivana niti je nastupila bilo koja okolnost koja bi prekinula tijek zastare, zbog čega je tražbina u cijelosti zastarjela. Ovrhovoditelj da nije izvorni vjerovnik iz zadužnice (već je to Dubrovačka banka d.d.), te tražbinu pokušava naplatiti po nekoj kasnijoj osnovi (ustup/cesija). Posebno ističe kako je ovršenik teško bolesna i nezaposlena osoba, bez drugih izvora prihoda osim mirovine. Isti je pretrpio moždani udar sa teškim posljedicama te nije u mogućnosti samostalno se brinuti o sebi, zbog čega su mu neophodna novčana sredstva na ime mirovine kao jedina koja prima kako bi osigurao vlastitu egzistenciju. Provedbom izravne naplate FINA blokira račune i s mirovine ovršenika prenosi novčana sredstva u korist ovrhovoditelja, čime se ovršeniku oduzimaju sredstva nužna za život i za podmirenje troškova liječenja i svakodnevne brige čime da mu prijeti nenadoknadiva šteta; ujedno bi ostvarenje njegova prava bilo osujećeno jer bi povrat prenesenih iznosa od trgovačkog društva bio neizvjestan i znatno otežan. Podneskom od 21. srpnja 2026. ovršenik je dopunio prijedloga za odgodu provedbe pljenidbe i prijenosa te u spis dostavio medicinsku dokumentaciju kojom potkrjepljuje navode iz prijedloga.

3. Budući iz sadržaja prijedloga ovršenika proizlazi da se poziva na žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 11. u vezi s čl. 210. st. 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – dalje OZ) to je prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgodu prijenosa dostavljen na očitovanje ovrhovoditelju sukladno odredbi iz čl. 52. st. 1. i čl. 65. st. 2. OZ.

4. Ovrhovoditelj se podneskom od 16. srpnja 2026. očitovao na prijedlog ovršenika u kojem navodi da u isti cijelosti osporava i sve istaknute žalbene razloge te se protivi odgodi izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava po predmetnoj osnovi za plaćanje budući ovršenik nije učinio vjerojatnim nastupanje nenadoknadive štete.

5. Odredbom čl. 210. st. 1. i 2. OZ propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

6. Nadalje, odredbom čl. 52. st. 1. do 4. OZ propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona, sud prvoga stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana. Ako ovrhovoditelj prizna postojanje kojeg od razloga zbog kojih je žalba izjavljena, sud će obustaviti ovrhu. Ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka zbog kojeg je izjavio žalbu. Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, sud neće ovršenika uputiti na parnicu, nego će prihvatiti njegovu žalbu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako on njezinu osnovanost dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.

7. Valja ukazati da je ovršni postupak strogo formalan i nesporan postupak u kojem se odlučne činjenice ne utvrđuju, već ovršni sud brine o tome da tražbina ovrhovoditelja utvrđena ovršnom ispravom u ovršnom postupku bude uspješno realizirana. To znači da se o rješavanju spornih pravnih pitanja i činjenica ne može odlučivati u ovršnom postupku, nego samo u parničnom postupku.

8. Obzirom da je prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim izjavljen iz žalbenog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 11. OZ koje ovršenik nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su činjenice na kojima temelji žalbu opće poznate, te se ne mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, a ovrhovoditelj je osporio postojanje navedenih razloga, valjalo je odlučiti kao u izreci ovog zaključka temeljem odredbe čl. 52. st. 3. u vezi s čl. 210. st. 2. OZ.

9. Nadalje, prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava sud nalazi osnovanim.

10. Naime, odredbom čl. 65. st. 1. OZ propisano je da sud može u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu na prijedlog ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje i ako je ispunjen jedan od posebnih uvjeta propisan točkama 1 do 8. st. 1. istog članka.

11. Dakle, da bi sud mogao prihvatiti prijedlog za odgodu ovrhe ovršenik mora učiniti vjerojatnim postojanje nekog od razloga iz čl. 65. st. 1. toč. 1. do 10. OZ, koji mora biti kumulativno ispunjen s uvjetom da bi navedenim prijenosom novčanih sredstava ovršeniku nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta ili da je to potrebno kako bi se spriječilo nasilje.

12. Podnošenjem prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ovršenik je iskoristio pravno sredstvo protiv izravne naplate novčane tražbine, te je time ispunjena jedna od pretpostavki za odgodom ovrhe.

13. Druga pretpostavka koju ovršenik mora učiniti vjerojatnim je da bi pljenidbom i prijenosom pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Vjerojatnost nenadoknadive i teško nadoknadive štete treba dovesti u kontekst konkretnih stranaka, njihovog imovinskog stanja, utjecaja određenog predmeta u odnosu na koji se u konkretnoj situaciji zahtijeva odgoda ovrhe.

14. Ovršenik je na navedenu okolnost dostavio u spis medicinsku dokumentaciju iz koje proizlazi da je ovršenik tijekom 2017. liječen od zloćudne novotvorine grkljana pri čemu mu je učinjena totalna laringektomija s ugradnjom govorne proteze, te je proveden i onkološki/radioterapijski tretman. prosincu 2024. ovršenik je pretrpio moždani udar s okluzijom desne unutarnje karotidne arterije i preokluzivnom stenozom lijeve, uz opsežnu ishemiju u području desne moždane arterije koja je i radiološki pokazala progresiju, te je posljedično razvio lijevostranu hemiparezu i ispade vidnog polja. Nadalje ovršeniku je utvrđen i organski poremećaj ličnosti i ponašanja uzrokovan bolešću i oštećenjem mozga, a psihologijskom obradom u KBC Rijeka od 29. svibnja 2026. utvrđena su značajna odstupanja koja govore za napredujuću organsku cerebralnu disfunkciju, uz izričit zaključak da je nad ovršenikom potreban stalni nadzor i skrb.

15. Iz navedenog nedvojbeno proizlazi da se u konkretnom slučaju radi o teško i kronično bolesnoj osobi kojoj je potrebna stalna njega i skrb. Obzirom na ozbiljno narušeno zdravstveno stane ovršenika, sud nalazi da su ovršeniku nužno potrebna njegova redovna mjesečna primanja u punom iznosu prije svega za podmirenje osnovnih životnih potreba (troškova prehrane i režijskih troškova), a potom i podmirenje povećanih troškova liječenja i skrbi ovršenika. Nadalje cijeneći činjenicu da je ovršeniku potreban stalan nadzor i skrb, životno je i logično da ovršenikova supruga nije u mogućnosti raditi u punom radnom vremenu i istovremeno skrbiti o ovršeniku uslijed čega su njena primanja zasigurno manja ili ih uopće nema.

16. Stoga sud nalazi da bi blokadom računa i provedbom pljenidbe u uvjetima u kojima se trenutno nalazi ovršenik i njegova obitelj, za ovršenika nastupila nenadoknadiva šteta koja se ne očituje samo u uskraćivanju materijalnih sredstava potrebnih za podmirenje osnovnih životnih potreba, već i u trajnom osjećaju straha, neizvjesnosti i egzistencijalne ugroženosti zbog nemogućnosti podmirenja troškova liječenja i skrbi za ovršenika.

17. Slijedom navedenog sud nalazi da su u konkretnom slučaju kumulativno ispunjena oba uvjeta, a to je postojanje vjerojatnosti da bi provedbom ovrhe za ovršenika nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, te istovremeno daljnje ispunjenje razloga navedenog u toč. 1. st. 1. čl. 65 OZ, pa je temeljem svih citiranih zakonskih odredbi u vezi čl. 210. st. 2. OZ valjalo odlučiti kao izreci ovog rješenja.

U Malom Lošinju 22. srpnja 2026.

S u d a c

Gordana Holer

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (čl. 11. st. 5. Ovršnog zakona). Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi pismeno u 3 (tri) primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud. Žalba ne odgađa provedbu rješenja

(čl. 11. st. 4. Ovršnog zakona)

DNA:

1. Ovrhovoditelj SVEA EKONOMI d.o.o.

2. Punomoćnica ovršenika – Diana Milin, odvjetnica

3. Financijska agencija