Poslovni broj: R1-50/2026-5
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI
Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36
REPUBLIKA HRVATSKA
RJEŠENJE
Općinski sud u Velikoj Gorici, po sutkinji tog suda Ileani Bebek, na prijedlog sudske savjetnice Nicole Vugrinović, u izvanparničnom postupku predlagatelja osiguranja ZAPREŠIĆ d.o.o., Zaprešić, Zelengaj 15, OIB: 96412232479, protiv 1. protivnika osiguranja javnog bilježnika Marka Jurline, Velika Gorica, Ulica kralja Dmitra Zvonimira 10, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. protivnika osiguranja ŽB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja dokaza, 22. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog predlagatelja ZAPREŠIĆ d.o.o. od 1. lipnja 2026. za osiguranje dokaza, kojim je predlagatelj zatražio da protivnik osiguranja javni bilježnik Marko Jurlina iz Velike Gorice preda sudu na čuvanje izvornik odnosno otpravak Ugovora o darovanju nekretnine od 13. listopada 2021., OV-9813/2021, sklopljenog između pok. RB, OIB: [osobni identifikacijski broj] kao darovatelja i 2. protivnika osiguranja ŽB kao obdarenika, a podredno da se ista obveza naloži 2. protivniku osiguranja ŽB.
Obrazloženje
1. Predlagatelj je podneskom od 1. lipnja 2026. predložio osiguranje dokaza navodeći da prema evidentiranoj korisnici komunalne usluge , sada pokojnoj RB, ima tražbinu u iznosu od 423,60 EUR sa zakonskim zateznim kamatama te da iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-205/22 donesenog od strane javne bilježnice Nives Mirčetić 15. listopada 2025. proizlazi da je ostaviteljica 2021. godine Ugovorom o darovanju, ovjerenim kod 1. protivnika osiguranja pod poslovnim brojem OV-9813/2021, darovala predmetnu nekretninu 2. protivniku osiguranja, koji navedeni ugovor nije proveo u zemljišnim knjigama. Predlagatelj navodi da ima pravni interes pribaviti i osigurati taj ugovor radi upisa novog vlasnika nekretnine u zemljišne knjige i pokretanja odgovarajućeg postupka radi naplate potraživanja prema stvarnom vlasniku nekretnine, uz obrazloženje da postoji opravdana bojazan da će ugovor, koji se nalazi na čuvanju kod 1. protivnika osiguranja biti uništen protekom rokova čuvanja propisanih člankom 87. Javnobilježničkog poslovnika ("Narodne novine" broj 38/94., 82/94., 37/96., 151/05., 115/12., 120/14., 99/21., 53/24., 83/25. – dalje: Poslovnik). Prethodni izravni zahtjev predlagatelja upućen 1. protivniku osiguranja za dostavu i provedbu ugovora odbijen je od strane 1. protivnika osiguranja pozivom na članak 103. Zakona o zemljišnim knjigama, prema kojem prijedlog za provedbu upisa u zemljišnim knjigama mogu podnijeti samo stranke koje na temelju te isprave stječu, mijenjaju ili gube neko pravo te članka 93. Zakona o javnom bilježništvu prema kojem predmetnu ispravu javni bilježnik može dostaviti stranci koja je kod njega sudjelovala u sastavljanju i ovjeravanju tih isprava, ili pak njezinom nasljedniku.
2. Sukladno odredbi članka 272. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25. – dalje: ZPP) svaka stranka može prije pokretanja parnice, kao i za njezina trajanja, predložiti sudu da osigura dokaz saslušanjem svjedoka, vještačenjem, uviđajem ili pribavljanjem isprave, ako postoji opravdana bojazan da se taj dokaz kasnije neće moći izvesti ili da će njegovo izvođenje biti bitno otežano. Odredbom članka 274. ZPP-a propisano je da prijedlog mora sadržavati činjenice koje se imaju dokazati, dokaz kojim se te činjenice imaju dokazati, naznaku protivnika te razloge zbog kojih se osiguranje traži, a sve navedene okolnosti stranka mora učiniti vjerojatnima. Institut osiguranja dokaza je po svojoj naravi izvanparnični, supsidijarni i iznimni institut kojemu je svrha isključivo sprječavanje gubitka dokaznog sredstva do kojeg bi moglo doći uslijed vremena ili drugih okolnosti.
3. Prvenstveno je potrebno istaknuti kako 1.protivnik osiguranja, javni bilježnik, u ovom odnosu ima položaj imatelja isprave, odnosno treće osobe kod koje se dokaz nalazi, a ne materijalnog protivnika predlagatelja. Upravo zato predlagatelj od javnog bilježnika ne može, ni izravnim zahtjevom ni institutom osiguranja dokaza, ishoditi predaju odnosno pohranu ugovora protivno prisilnim propisima o krugu osoba ovlaštenih zahtijevati ispravu iz javnobilježničke arhive - osiguranje dokaza ne smije poslužiti kao zaobilazak tog prisilnog pravila o legitimaciji. S druge strane, u odnosu na 2. protivnika osiguranja kao stjecatelja nekretnine i materijalnog protivnika, predlagatelj svoj zahtjev - uključujući, ako se pokaže potrebnim, i pribavljanje odnosno predočenje spornog ugovora, može u cijelosti ostvariti u parničnom postupku radi isplate.
4. U pogledu same tvrdnje o opravdanoj bojazni da se predmetni ugovor o darovanju neće moći kasnije pribaviti sud primjećuje da se ugovor o darovanju vodi kod javnog bilježnika pod poslovnim brojem OV-1234/21, odnosno u upisniku ovjera, iz čega proizlazi da se ne radi o javnobilježničkom aktu ili solemniziranoj ispravi u smislu članka 87. stavka 3. Poslovnika (koji se čuvaju trajno), nego o privatnoj isprav i s ovjerenim potpisom, na koju se odnosi rok čuvanja od tri godine iz članka 87. stavka 4. istog Poslovnika. Kako je ugovor sklopljen 2021. godine, taj rok je već istekao. Međutim, člankom 87. stavkom 5. Javnobilježničkog poslovnika propisano je da se spisi o čijim se predmetima vodi postupak pred sudom ili tijelom druge vlasti čuvaju onoliko vremena koliko se čuvaju istovrsni spisi toga suda odnosno tijela, dakle dulje od općeg roka iz stavka 4. Iz toga proizlazi da bi, čim predlagatelj protiv 2. protivnika osiguranja pokrene parnicu radi isplate u kojoj bi predmetni ugovor bio od dokazne važnosti, taj ugovor automatizmom potpao pod povoljniji (produljeni) režim čuvanja iz stavka 5., čime bi bojazan od njegova uništenja bila otklonjena redovitim putem, bez potrebe za institutom osiguranja dokaza. Sud stoga ocjenjuje da predlagatelj raspolaže jednostavnim i djelotvornim redovitim sredstvom kojim može sam otkloniti rizik na koji se poziva – pokretanjem parnice protiv 2. protivnika osiguranja u kojoj parnici može, sukladno pravilima o dužnosti trećega predočiti ispravu, predložiti da sud naloži 1. protivniku osiguranja kao trećoj osobi kod koje se isprava nalazi, da tu ispravu preda odnosno predoči sudu – umjesto pribjegavanja izvanparničnom i supsidijarnom institutu osiguranja dokaza usmjerenom protiv 1. protivnika osiguranja, a tek supsidijarno 2. protivniku osiguranja.
5. Slijedom navedenog, prijedlog je odbijen jer se njime, u odnosu na 1.protivnika osiguranja traži nešto što bi predstavljalo zaobilaženje prisilnih propisa o krugu osoba ovlaštenih pribavljati isprave iz javnobilježničke arhive, dok predlagatelj u odnosu na 2. protivnika osiguranja kao materijalnog protivnika, raspolaže redovitim pravnim putem (parnica radi isplate, po potrebi uz nalog trećoj osobi da predoči ispravu) kojim može ostvariti isti cilj, zbog čega izostaje pravni interes za primjenu izvanparničnog instituta osiguranja dokaza u ovom obliku i prema tako određenim protivnicima.
U Velikoj Gorici 22. srpnja 2026.
Sutkinja
Ileana Bebek
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku 15 dana od dana primitka ovog rješenja, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Dna:
pun. predlagatelja
protivnicima osiguranja
