REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj 149 P-2354/2026-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A Z B O G O G L U H E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Vedrani Kufrin, u parničnom predmetu tužiteljice NR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanoj po punomoćniku Anti Krstanoviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Raiffeisenbank Austria d.d., [adresa], OIB: 53056966535, radi utvrđenja i isplate, dana 22. srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I Utvrđuje se da je ništetna odredba članka 3. Ugovora o kreditu broj: 228 -50- 3491670 od dana 26.05.2006. godine zaključen između tužitelja NR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao korisnika kredita i tuženika Raiffeisenbank Austria d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 53056966535, kao kreditora, koja glasi:
„3./treće/ NAKNADA 0.50% (nula zarez pedeset posto) od iznosa kredita, jednokratna, naplaćuje se prilikom prvog korištenja kredita.“
II Nalaže se tuženiku Raiffeisenbank Austria d.d., [adresa], OIB: 53056966535, da tužiteljici NR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 366,48 EUR sa zateznim kamatama tekućim na taj iznos od 8. travnja 2026. do 31. prosinca 2007. po stopi koja je propisana čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008. do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.
III Nalaže se tuženiku Raiffeisenbank Austria d.d., [adresa], OIB: 53056966535, da tužiteljici NR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 687,72 EUR, u roku od 15 (petnaest) dana
Iv Nalaže se tuženiku Raiffeisenbank Austria d.d., [adresa], OIB: 53056966535, da tužiteljici NR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 279,64 EUR sa zateznim kamatama tekućim na taj iznos od 22. srpnja 2026. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi navodi kako je u svojstvu korisnika kredita sklopila sa tuženikom Ugovor o kreditu broj: 228 50-3491670, kojim joj je tuženik odobrio kredit u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 119.000,00 CHF obračunatom prema srednjem tečaju CHF na dan isplate kredita. Navedenim Ugovorom o kreditu ugovoren je rok otplate kredita od 360 mjeseci, odnosno 30 godina, sa jednakim mjesečnim anuitetima kunske protuvrijednosti po srednjem tečaju CHF važećem na dan dospijeća, i to za namjenu kupnje stambenog objekta. Tužitelj ica je u cijelosti otplatila kredit tuženiku. Temeljem Ugovora o kreditu, i to članka 3., tuženik je naplatio tužiteljici naknadu u iznosu od 595,00 CHF / 2.761,21 KN, odnosno danas 366,48 EUR, a o čemu je izdan isplatni nalog kredita – kontrolni ispis unosa korištenja od 27.06.2006. Tuženik prilikom zaključenja Ugovora o kreditu nije tužitelj ici pružio dovoljno informacija i obavijesti o tome na što se odnosi naknada iz članka 3. Ugovora o kreditu, što je u naknadi sadržano, zašto se naplaćuje, koji su to objektivno nastali konkretni troškovi tuženika, niti su o navedenoj naknadi stranke posebno pregovarale. U konkretnom slučaju sklopljen je tzv. tipski ugovor, čiji sadržaj je tuženik već unaprijed pripremio i otisnuo te predočio tužitelju na potpis, bez ikakvog pojašnjenja, mogućnosti pregovaranja i izmjene sadržaja ponuđenih ugovornih odredbi. Opisanim postupanjem, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, potrošaču je nametnuta prekomjerna i ekonomski potpuno neopravdana obveza koja kao takva uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama korisnika kredita- potrošača kao jedne ugovorne strane, u odnosu na banku-trgovca kao druge ugovorne strane, a navedeno je suprotno temeljnim načelima obveznog prava: načelu ravnopravnosti sudionika u obveznim odnosima (čl. 3. ZOO), načelu savjesnosti i poštenja (čl. 4. ZOO), načelu dužnosti njihove suradnje (čl. 5. ZOO), načelu zabrane zlouporabe prava (čl. 6. ZOO), načelu jednake vrijednosti činidaba (čl. 7. ZOO) te načelu zabrani prouzročenja štete (čl. 8. ZOO). Slijedom navedenog, takva ugovorna odredba je nepoštena, a posljedično tomu i ništetna, sukladno odredbi članka 270. Zakona o obveznim odnosima. S tim u vezi, sporna odredba Ugovora o kreditu u potpunosti odgovara i pojmu nepoštene ugovorne odredbe iz članka 81. i 82. Zakona o zaštiti potrošača (NN96/03) i Direktivi Vijeća (EZ) 93/13 o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima od 05.04.1993.godine, budući se radi o odredbi koju je tuženik kao jača ugovorna strana unaprijed pripremio putem formuliranog standardnog obrasca o kojem nije niti dao priliku pregovarati s tužiteljicom, a slijedom čega je tužiteljici nametnuta obveza s kojom nije bio upoznata, niti je mogla utjecati na sadržaj iste. Posebno se ističe kako je tuženik „cijenu“ kredita naplatio tužiteljici putem kamata sadržanih u članku 2. Ugovora o kreditu. Jasno proizlazi kako je tuženik tužiteljici odobrio jedan iznos kredita, a zapravo joj isplatio drugi iznos, umanjen za navodne troškove obrade kredita te ju je prilikom isplate kredita teretio za iznos od 2.761,21 KN, odnosno 366,48 EUR, i na taj način joj nezakonito i potpuno netransparentno nametnuo apstraktnu ulaznu naknadu. Tužiteljica stoga predlaže da sud donese presudu kojom će se utvrditi ništetnom odredba čl. 3. Ugovora o kreditu te naložiti tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 366,48 EUR sa zateznim kamatama i iznos od 687,72 EUR uz naknadu troškova parničnog postupka sa zateznim kamatama.
2. Dana 15. travnja 2026. pozvan je tuženik da u roku od 30 dana podnese sudu pisani odgovor na tužbu. Istim rješenjem tuženik je upozoren da će ako ne podnese odgovor na tužbu u podijeljenom roku sud donijeti presudu zbog ogluhe kojom prihvaća tužbeni zahtjev.
3. Navedeni poziv tuženik je uredno primio dana 23. travnja 2026., a u roku od 30 dana nije podnio odgovor na tužbu.
4. Prema čl. 331.b st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, donijet će se presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe), i to ako su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni, ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate, te ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu.
5. Tijekom postupka utvrđeno je da je tužba tuženiku uredno dostavljena te da ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu. Osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi. Dakle, činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u suprotnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio, kao niti sa činjenicama koje su općepoznate. Obzirom da sud nije našao niti da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati, ispunjene su sve pretpostavke za donošenje presude zbog ogluhe, te je stoga, temeljem čl. 331.b ZPP valjalo tužbeni zahtjev prihvatiti te odlučiti kao točki I. i II. izreke.
6. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP prema kojoj je stranka koja u cijelosti izgubi parnici dužna protivnoj stranci naknaditi troškove.
7. Sud je, ocjenjujući brižljivo sve okolnosti u smislu čl. 155. st. 1. ZPP, tužiteljici dosudio samo troškove koji su bili potrebni radi vođenja parnice i to samo one troškove koje je tužiteljica pravodobno zahtijevala, pri čemu je visina troškova odmjerena sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine", broj: 118/18; u daljnjem tekstu ZOSP), Tarife sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj: 53/19, 99/21 – dalje: TSP), te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", br. 138/23- dalje: OT).
8. Tužiteljici je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,55 EUR (Tbr. 1.1. TSP), odnosno iznos koji je doista i plaćen s tog osnova, trošak sudske pristojbe na presudu zbog ogluhe u iznosu od 53,09 EUR (Tbr. 2.2. TSP) te trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR na temelju Tbr. 7. točka 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23 - dalje: Tarifa). Za navedenu radnju tužiteljici je priznat PDV po stopi od 25%. Na dosuđeni iznos troška parničnog postupka sud je temeljem odredbe članka 151. stavka 3. ZPP dosudio i zatražene zatezne kamate tekuće od dana donošenja presude do isplate. Stoga je odlučeno kao u točki III. izreke.
U Zagrebu, 22. srpnja 2026.
Sutkinja
Vedrana Kufrin
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 353. st. 2. ZPP).
DNA:
1. tužiteljici po punomoćniku, uz rješenje o sudskoj pristojbi na presudu zbog ogluhe u iznosu od 55,00 EUR
2. tuženiku
