Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Gospiću

    Trg Alojzija Stepinca 3

    53000 Gospić

    Poslovni broj P-149/2024-24

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja 1. ĆP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ŠP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. RP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. TP iz [adresa], Novi Sad, Koste Racina 13 svi zastupani putem punomoćnika Filipa Šimenc, odvjetnika u Splitu, Bihaćka 2 protiv tuženica 1. IP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa privremeni zastupnik Tihomir Vojvodić, odvjetnik u [adresa]. PP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, nakon zaključene glavne i javne rasprave 9. srpnja 2026. i nakon objave 22. srpnja 2026.

    p r e s u d i o  j e :

    I. Utvrđuje se da su tužitelji 1. ĆP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ŠP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. RP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. SP iz [adresa], Novi Sad, Koste Racina 13 isključivi i stvarni suvlasnici nekretnina oznake kčbr. [katastarska čestica] sve upisane u zk uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a naspram tužen ice pod 1. IP te se ovlašćuju 1. - 4. tužitelji da samo na temelju ove pravomoćne presude kod nadležnog Zemljišnoknjižnog odjela Korenica, Općinskog suda u Gospiću bez daljnjeg pitanja i sudjelovanja 1. tužene na svoje ime upišu pravo vlasništva za odgovarajuće suvlasničke udjele, uz istodobno brisanje tog prava s imena 1. tužene.

    II. Nalaže se provedba odgovarajućih upisa pod točkom I. na imena 1. - 4. tužitelja, a sve pobliže opisano pod točkom I. ove presude, a koje će Općinski sud u Gospiću, kao Zemljišnoknjižni sud izvršiti po službenoj dužnosti.

    III. Nalaže se tuženici IP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužiteljima 1. ĆP iz [adresa], Ć [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. UP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. RP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. TP iz [adresa], Novi Sad, Koste Racina 13 naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 96,45 EUR, u roku od 15 dana.

    Obrazloženje

    I. U tužbi od 16. svibnja 2024. tužitelji su naveli da su stvarni i isključivi vlasnici nekretnina oznake kčbr. [katastarska čestica] sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Općinskog suda u Gospiću, Zemljišnoknjižnog odjela Korenica. Tvrde da su predmetne nekretnine od pamtivijeka bile u vlasništvu i posjedu njihovih pravnih prednika pa su vlasništvo stekli nasljeđivanjem, ali i dosjelošću. Naime, pok. ČP rođ. Š, kćerka R (istovjetna sa VP udovica Mile) je pravna prednica tužitelja. ČP nikad nitko nije zvao njezinim pravim imenom, već su je svi zvali i znali pod skraćenim imenom VP. Da su ČP rođ. Š, kćerka R i VP ud. Mile istovjetne osobe dokazuje upravo njezina smrtovnica izdana od Socijalističke Republike Hrvatske, Općina Titova Korenica, Mjesni ured Bunić pod brojem U 6/78 od 26. travnja 1978. iz koje je vidljivo da je njezin bračni drug bio ĐP. Nakon njezine smrti 18. rujna 1976. proveden je ostavinski postupak iza kojeg je tadašnji Općinski sud u Titovoj Korenici pod poslovnim brojem O -47/87 dana 14. svibnja 1987. donio rješenje o nasljeđivanju u kojem je utvrđeno da njezinu ostavinu čine nekretnine u k. o. [katastarska općina] oznake kčbr. [katastarska čestica], u naravi kuća i dvorište, livada, kčbr. [katastarska čestica], u naravi voćnjak i kčbr. [katastarska čestica], u naravi oranica, dok su njezinim nasljednicima proglašeni sin HP, kćerka AP, kćerka ŽP, kćerka DP te unuci ŠP i RP po pravu predstavljanja iza pok. oca OP. U međuvremenu su neki od nasljednika umrli pa je kod javnog bilježnika Mile Fajdića iz [adresa] ponovo otvoren ostavinski postupak pod brojem O-1190/13 iza pok. VP ud. Mile u kojem je doneseno rješenje o nasljeđivanju kojim je utvrđeno da njezinu ostavinsku imovinu čine prethodno navedene nekretnine dok su nasljednicima iza iste utvrđeni tužitelji. Tužitelji ističu kako do nedavno za katastarsku općinu [katastarska općina] nisu bile osnovane zemljišne knjige, već je bilo moguće isključivo polaganje isprava kod Zemljišnoknjižnog odjela Korenica, a kako je Boja Šijan ud. Mile bila upisana u posjedovnom listu na predmetnim česticama kao isključivi vlasnik i posjednik za cijelo, tužitelji svoje vlasništvo na predmetnim nekretninama nisu smatrali upitnim niti su smatrali da je potrebno posebno uređivati stanje u katastru tj. zemljišnim knjigama. Kao dokaz, tužitelji su priložili prijepis posjedovnog lista br. 154 k. o. [katastarska općina] od 9. kolovoza 2005. Međutim, u trenutku kada je Ured za katastar Korenica zaprimio rješenje o nasljeđivanju iza pok. VP poslovni broj O-1190/13, isto nije bilo moguće provesti jer su polog isprava u odnosu na predmetne nekretnine već ranije izvršile tuženice. Na temelju navedenog pologa isprava u postupku povezivanja i oblikovanja zemljišnih knjiga osnovan je zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] u kojem su navedene predmetne katastarske čestice upisane na ime i vlasništvo tuženica svake u ½ dijela. Tužitelji tvrde da tuženice nisu stvarne vlasnice predmetnih nekretnina. Naime, tuženice su imale pravnu prednicu čije je ime istovjetno imenu pravne prednice tužitelja. Međutim, pravna prednica tuženica zvala se VP i njezino rođeno prezime je EP te nema nikakve veze s pok. VP, prednicom tužitelja čije je rođeno prezime Š. U prilog navedenom govore podaci iz smrtnog lista od 30. srpnja 2021. iza VP rođ. EP čiji je otac bio EP, a majka NP. Također, u prilog tvrdnjama tužitelja govori i rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Gospiću, javnog bilježnika Milice Kolar iza pok. VP rođ. [adresa] poslovni broj O-914/16 u kojem se jasno navodi da je ostaviteljica žena MP. Tužitelji ističu da je kao adresa prebivališta VP rođ. EP, udovice MP u navedenom rješenju o nasljeđivanju [adresa], dok je za VP rođ. Š, udovicu Mile kao njezina adresa prebivališta navedena adresa [adresa] (podatak iz smrtovnice i rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-1190/13), a kasnije u posjedovnom listu adresa u [adresa]. Iz navedenih podataka je jasno da se zapravo radilo o dvije različite osobe s istim imenom koje su u prošlosti bile prve susjede. Tužitelji naglašavaju da VP rođ. EP nikad nije živjela niti je imala prebivalište na adresi [adresa] u [adresa]. Također, u rješenju o nasljeđivanju iza supruga VP, pok. MP, u sastav ostavinske mase nisu ušle nekretnine pod oznakama kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa je nejasno na koji način je javni bilježnik dopustio da se predmetne nekretnine unesu u ostavinu iza pok. VP rođ. EP ud. MP, a da tuženice nisu dokazale ni pravni slijed od upisane VP. Mile do njih samih niti da bi njihova pravna prednica bila istovjetna s upisanom VP ud. Mile. Dakle, očigledno je da predmetne nekretnine nisu bile ostavinska imovina iza pok. VP rođ. EP iz razloga jer ista nikad nije bila stvarni vlasnik ni posjednik predmetnih nekretnina, već je to bila isključivo pravna prednica tužitelja. Tužitelji posebno naglašavaju da su, što posredno preko pravnih prednika, što neposredno, desetljećima bili u nesmetanom i mirnom u posjedu predmetnih nekretnina, na istima su odrasli i provodili svoje praznike u djetinjstvu te su za iste izrazito emotivno vezani. Također ističu da imaju nesporan i valjan titulus stjecanja prava vlasništva u odnosu na nekretnine koje su predmet ovog postupka kao i materijalni dokaz neprekinutog pravnog slijeda od 1987. pa do danas, dok tuženice ne posjeduju ništa od navedenog. S obzirom da su ovom tužbom tužitelji nedvojbeno dokazali svoje pravo vlasništva na predmetnim nekretninama kao i da je u konkretnom slučaju došlo do nedopuštenog unosa predmetnih nekretnina u ostavinsku masu iza pok. VP, rođ. EP, ud. Ilije, tuženice nisu i ne mogu biti upisane kao suvlasnice u odnosu na predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama pa predlažu donošenje presude kojom će se utvrditi da su isključivi i stvarni suvlasnici nekretnina oznake kčbr. [katastarska čestica] sve upisane u zk uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te se ovlastiti da samo na temelju ove pravomoćne presude kod nadležnog Zemljišnoknjižnog odjela Korenica, Općinskog suda u Gospiću bez daljnjeg pitanja i sudjelovanje tuženica na svoje ime upišu pravo vlasništva za odgovarajuće suvlasničke udjele, uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženica, te naložiti provedbu odgovarajućih upisa u zemljišnoj knjizi. Uz tužbu tužitelji su dostavili rješenje o nasljeđivanju iza pok. VP rođene EP poslovni broj O-914/16 od 10. svibnja 2017. kojim je utvrđeno da njezinu ostavinsku imovinu čine između ostalog i nekretnine koje su predmet ovog postupka odnosno kčbr. [katastarska čestica], a njezinim nasljednicima proglašene su tužene IP u ½ dijela i PP u ½ dijela. Tužitelji su dostavili rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Korenici poslovni broj O-47/87 od 14. svibnja 1987. iza pok. ČP rođ. Š kojim su nasljednicima na ostavinskoj imovini - nekretninama upisanim u PL 154 k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od kčbr. [katastarska čestica] proglašeni HP u 2/10 dijela, AP u 2/10 dijela, ŽP u 2/10 dijela, DP u 2/10 dijela, ŠP u 1/10 dijela i RP u 1/0 dijela. Tužitelji su dostavili rješenje o nasljeđivanju ovog suda iza pok. ČP, [adresa] poslovni broj O-1190/13 od 1. prosinca 2022. kojim su nasljednicima na ostavinskoj imovini - posjedu nekretnina upisanih u PL 154 k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] (kojih je ostaviteljica bila u posjedu u cijelosti) proglašeni ĆP u 24/120 dijela, ŠP u 35/120 dijela, RP u 59/120 dijela i SP u 2/120 dijela. Tužitelji su dostavili rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Korenici poslovni broj O-41/83-3 od 12. kolovoza 1983. iza pok. MP kojim su nasljednicima na nekretninama upisani u PL 153 k. o. [katastarska općina], a koje se sastoje od kčbr. [katastarska čestica] te suvlasničkog dijela od 1/16 nekretnina upisanih u PL 248 k. o. [katastarska općina], a koje se sastoje od kčbr. [katastarska čestica] , proglašeni VP u ½ dijela i BP u ½ dijela. Tužitelji su u spis dostavili izvadak iz BZP-a za predmetne nekretnine, smrtni list iza pok. VP rođ. EP iz kojeg proizlazi da je ista rođena 1921. od oca ZP i majke NP te da je umrla **.**.2016. te smrtovnicu iza ČP rođ. Š iz koje proizlazi da je njezino rođeno prezime Š, da je njezin suprug bio ĐP, a nasljednici kćerke AP, DP rođ. ĐP, ŽP rođena ĐP te sinovi HP i KP.

    2. Tužena PP priznala je tužbeni zahtjev pa je u odnosu na istu sud donio djelomičnu presudu na temelju priznanja poslovni broj P-149-2024-17 od 29. svibnja 2025.

    3. Rješenjem poslovni broj P-149/24-13 od 31. siječnja 2024. tuženoj 1. IP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] postavljen je privremeni zastupnik u osobi Tihomira Vojvodića, odvjetnika u [adresa] jer joj se pismena suda nisu mogla uručiti na naznačenoj adresi u inozemstvu, a redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika trajao bi dugo tako da bi zbog toga za jednu ili obje stranke mogle nastati štetne posljedice (čl. 84 st. 1 i st. 2 toč. 5 Zakona o parničnom postupku - Narodne novine broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011. , 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.

    - dalje u tekstu: ZPP). Privremeni zastupnik ima u ovom postupku sva prava i dužnosti zakonskog zastupnika koja će obavljati sve dok se tužena ne pojavi pred sudom odnosno dok Centar za socijalnu skrb u Gospiću ne obavijesti sud da joj je postavio skrbnika (čl. 85 st. 1 i 2 ZPP-a).

    4. Predmet ovog parničnog postupka je zahtjev tužitelja radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama označenim kao kčbr. [katastarska čestica] sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uz istodobni zahtjev za brisanje prava vlasništva upisanog na ime tuženica te uspostavu zemljišnoknjižnog stanja koje odgovara stvarnom i izvanknjižnom vlasničkom stanju.

    5. Između stranaka je sporno jesu li predmetne nekretnine predstavljale ostavinsku imovinu iza pok. VP rođ. ZP, pravne prednice tuženica odnosno jesu li tužitelji dokazali da su oni i njihovi pravni prednici stvarni vlasnici predmetnih nekretnina temeljem nasljeđivanja i dosjelosti.

    6. Analizom cjelokupne materijalne dokumentacije koja prileži spisu sud je utvrdio činjenice koje među strankama nisu sporne odnosno koje proizlaze iz vjerodostojnih javnih isprava i to:

    - da su nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] evidentirane u posjedovnom listu broj 154 k.o. [adresa]

    - da je kao posjednica navedenih nekretnina bila evidentirana VP ud.

    Mile odnosno ČP rođ. Š

    - da je ČP rođ. Š umrla dana **.**.1976. i da je iza nje proveden ostavinski postupak pred Općinskim sudom u Titovoj Korenici pod poslovnim brojem O-47/87 u kojem je utvrđeno da njezinu ostavinsku imovinu čine upravo predmetne nekretnine, a njezinim nasljednicima proglašeni su njezina djeca i unuci po pravu predstavljanja

    - da je naknadno proveden ostavinski postupak poslovni broj O-1190/13 u kojem su kao nasljednici proglašeni upravo tužitelji

    - da je iza pok. VP rođ. ZP proveden ostavinski postupak poslovni broj O-914/16 u kojem su predmetne nekretnine također unesene u ostavinsku masu te su kao nasljednice proglašene tuženice

    - da je tuženica PP priznala tužbeni zahtjev

    - da su se u zemljišnim knjigama, prilikom osnivanja zemljišne knjige i povezivanja zemljišnoknjižnog i katastarskog stanja, predmetne nekretnine upisale na ime tuženica.

    7. U postupku je sporno ostalo pitanje identiteta osobe upisane u katastarskoj evidenciji kao „ VP ud. Mile“ te pitanje pripadaju li predmetne nekretnine ostavini iza VP rođ. ZP ili ostavini iza ČP rođ. Š.

    8. Iz smrtovnice izdane od Mjesnog ureda Bunić broj U-6/78 od 26. travnja 1978. proizlazi da je umrla ČP rođ. Š, kći R, udovica ĐP. U istoj su kao nasljednici navedena njezina djeca HP, AP, ŽP, DP i KP. Ova isprava nedvojbeno potvrđuje identitet osobe pod imenom VP. Mile te dokazuje da se radi o istoj osobi kao i ČP rođ. Š.

    9. Rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Titovoj Korenici poslovni broj O-47/87 od 14. svibnja 1987. utvrđeno je da ostavinsku imovinu iza pok. ČP čine upravo nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ovom javnom ispravom dokazan je pravni kontinuitet vlasništva predmetnih nekretnina unutar obitelji pravnih prednika tužitelja.

    10. Rješenjem o nasljeđivanju poslovni broj O-1190/13 od 1. prosinca 2022. utvrđeno je da predmetne nekretnine predstavljaju ostavinsku imovinu iza pok. VP ud. Mile te su kao nasljednici proglašeni tužitelji. Navedeno rješenje dodatno potvrđuje kontinuitet nasljeđivanja i pravni slijed od izvorne vlasnice prema tužiteljima.

    11. Nasuprot tome, iz smrtnog lista pok. VP rođ. ZP proizlazi da je ista rođena od oca ZP i majke NP, dakle da se radi o osobi potpuno različitog obiteljskog podrijetla od ČP rođ. Š.

    12. Nadalje, iz rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-914/16 proizlazi da je pok. VP rođ. [adresa] bila udovica MP i da je imala prebivalište na adresi [adresa].

    13. S druge strane, iz smrtovnice i ostalih isprava proizlazi da je ČP rođ. Š bila udovica ĐP te da je prebivala na adresi [adresa], a kasnije u [adresa].

    14. Dakle, nesporno se radi o dvjema različitim osobama koje su imale isto ime i prezime, ali različito djevojačko prezime, različite roditelje, različite supruge i različite adrese prebivališta.

    15. Sud je uzeo u obzir i rješenje o nasljeđivanju iza pok. MP poslovni broj O-41/83-3 od 12. kolovoza 1983. iz kojeg proizlazi da predmetne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] nisu činile njegovu ostavinsku imovinu. Da su iste pripadale VP rođ. ZP, bilo bi logično i životno očekivano da su prethodno bile evidentirane kao imovina njezinog supruga ili nje same. Međutim, predmetne nekretnine u tom postupku uopće nisu obuhvaćene.

    16. Iz navedenog sud zaključuje da nije postojao nikakav pravni temelj da predmetne nekretnine budu unesene u ostavinsku masu iza pok. VP rođ. ZP te da je do takvog unosa došlo očitom zamjenom identiteta dviju osoba istog imena i prezimena.

    17. Nadalje, iz prijepisa posjedovnog lista broj 154 proizlazi da je upravo VP ud. Mile bila evidentirana kao isključiva posjednica predmetnih nekretnina. Sud nije utvrdio postojanje bilo kakvog dokaza da bi pok. VP rođ. ZP ili njezini pravni sljednici ikada bili u posjedu predmetnih nekretnina.

    18. Suprotno tome, navodi tužitelja da su oni i njihovi pravni prednici desetljećima bili u mirnom, neprekinutom i samostalnom posjedu predmetnih nekretnina ostali su tijekom postupka neosporeni.

    19. Sukladno članku 128. Zakona o vlasništvu i drugim pravnim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014., 81/2015. i 94/2017., dalje u tekstu: ZVDSP) nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva ako zakonom nije drukčije određeno.

    20. Slijedom navedenog, tužitelji i njihovi pravni prednici stekli su vlasništvo predmetnih nekretnina već samim trenutkom smrti ostaviteljice ČP rođ. Š.

    21. Osim temeljem nasljeđivanja, sud nalazi da su ispunjene i pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

    22. Odredbom članka 159. ZVDSP-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj posjed ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme.

    23. Prema članku 159. stavku 2. ZVDSP-a, samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe vlasništvo protekom dvadeset godina neprekinutog samostalnog posjedovanja.

    24. Odredbom članka 160. propisano je da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme kroz koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali stvar kao pošteni samostalni posjednici.

    25. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću jest postojanje barem poštenog posjeda.

    26. Sukladno članku 18. stavku 3. ZVDSP-a, posjed je pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao niti je, s obzirom na okolnosti, imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Poštenje posjeda se presumira, osim ako se ne dokaže suprotno.

    27. U konkretnom slučaju nije proveden niti jedan dokaz koji bi doveo u pitanje poštenje posjeda pravnih prednika tužitelja ili samih tužitelja. Naprotiv, iz svih izvedenih dokaza proizlazi da su predmetne nekretnine od pamtivijeka bile u posjedu njihove obitelji, da su iste bile evidentirane na njihovoj pravnoj prednici te da nitko desetljećima nije osporavao takav posjed.

    28. Stoga sud zaključuje da su tužitelji zajedno sa svojim pravnim prednicima, neprekinuto i pošteno posjedovali predmetne nekretnine kroz razdoblje znatno duže od zakonom propisanih dvadeset godina, slijedom čega su pravo vlasništva stekli i dosjelošću i to još prema odredbama tada važećeg OGZ-a.

    29. Sud stoga nalazi da su tužitelji dokazali neprekinuti pravni slijed od izvornog vlasnika do sebe, identitet svoje pravne prednice, dugogodišnji mirni i pošteni posjed te da tuženice i njihova pravna prednica nikada nisu bile stvarne vlasnice niti posjednice predmetnih nekretnina.

    30. Kako je upis prava vlasništva tuženica posljedica očite zamjene identiteta dviju osoba istog imena i prezimena te ne odgovara stvarnom pravnom stanju, tužbeni zahtjev ocijenjen je u cijelosti osnovanim zbog čega je odlučeno kao u točkama I. i II. izreke presude.

    31. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP-a budući da su tužitelji u cijelosti uspjeli u sporu pa im je tužena IP dužna naknaditi troškove postupka u cijelosti. O visini troškova odlučeno je prema priloženom troškovniku i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ 138/2023. i 107/2025. - dalje u tekstu: Tarifa).

    32. S obzirom da su bili opravdani sud je tužiteljima priznao troškove zastupanja putem punomoćnika odvjetnika uz pripadajući PDV od 25% sukladno Tbr. 42 Tarife.

    33. Kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka (Tbr. 52 stavak 3 Tarife).

    34. Tužiteljima su kao opravdani priznati trošak sastava tužbe u iznosu od 62,50 EUR (Tbr. 7 t. 1 i 42 Tarife), trošak sastava podneska od 18. srpnja 2024. u iznosu od 31,25 EUR (Tbr. 8 t. 4 i 42 Tarife), trošak zastupanja na pripremnom ročištu i ročištu glavne i javne rasprava 9. srpnja 2026. u iznosu od 62,50 EUR (Tbr. 9 t. 2. i 42 Tarife), trošak sudske pristojbe za tužbu plaćene u iznosu od 6,64 EUR i trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 30,00 EUR, dakle ukupno u iznosu od 192,89 EUR.

    35. Tužiteljima nije priznat trošak sastava podneska od 29. svibnja 2024. jer taj trošak nije bio neophodan za vođenje ove parnice.

    36. Prilikom odlučivanja o tome u kojem će opsegu tužena IP biti obvezana naknaditi tužiteljima troškove parničnog postupka, sud je uzeo u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja te načelo pravičnosti kao jedno od temeljnih načela odlučivanja o troškovima postupka. Naime, tužitelj nije pokrenuo ovaj postupak isključivo protiv tužene IP, već protiv ukupno dvije tuženice pri čemu je svaka od njih imala različit procesni položaj i različito procesno ponašanje tijekom postupka.

    37. U odnosu na tuženu PP sud je donio djelomičnu presudu na temelju priznanja jer je nakon pokretanja postupka priznala tužbeni zahtjev tužitelja.

    38. Po ocjeni suda, u takvim okolnostima ne bi bilo opravdano niti bi bilo u skladu s načelom pravičnosti obvezati 1. tuženu na naknadu cjelokupnog troška parničnog postupka u iznosu od 192,89 EUR. Naime, navedeni troškovi nisu nastali isključivo zbog vođenja postupka protiv 1. tužene, već predstavljaju troškove postupka koji su tužitelji pokrenuli protiv obje tuženice radi ostvarenja jedinstvenog zahtjeva. Dio tih troškova nužno je nastao i u odnosu na tuženu GP neovisno o tome što je postupak u odnosu na nju okončan donošenjem djelomične presude na temelju priznanja.

    39. Polazeći od ukupnog tijeka postupka, različitog procesnog položaja svake od tuženica te vodeći računa o načelu pravičnosti i razmjernosti prilikom raspodjele troškova postupka, sud ocjenjuje da je opravdano obvezati 1. tuženu da tužitelju naknadi 1/2 ukupno dosuđenih troškova postupka. Takva raspodjela odgovara činjenici da je postupak vođen protiv dvije tuženice pri čemu je samo u odnosu na 1. tuženu bilo potrebno provesti dokazni postupak radi odlučivanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva.

    40. Slijedom navedenoga, kako ukupni troškovi postupka koji su priznati tužiteljima iznose 192,89 EUR, sud je obvezao 1. tuženu IP da tužiteljima naknadi 1/2 tog iznosa odnosno 96,45 EUR dok preostali dio troškova nije osnovano staviti na teret 1. tuženici pa je odlučeno kao pod točkom III. izreke presude.

    U Gospiću 22. srpnja 2026.

    Sudac:

    Mirjana Kosanović

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

    Dna:

    1. Filip Šimenc, odvjetnik u Splitu, Bihaćka 2

    2. Tihomir Vojvodić, odvjetnik u [adresa]

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.