REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-777/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Kujundžić Novak, predsjednika vijeća, dr. sc. Jelene Čuveljak, suca izvjestitelja i Lenke Ćorić, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Bukova gora d.o.o., OIB 77967506173, Zagreb, Bukovačka cesta 86, kojeg zastupa punomoćnik Vladimir Vučković, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika UNIQA osiguranje d.d., OIB 75665455333, Zagreb, Planinska 13A, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Rašica & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-622/2025-76 od 22. prosinca 2025., u sjednici vijeća održanoj 22. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužiteljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-622/2025-76 od 22. prosinca 2025.

Obrazloženje

1. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-622/2025-76 od 22. prosinca 2025. odbijen je tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 6.369,10 EUR sa zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate po stopi propisanoj za ostale odnose te za isplatu iznosa od 199,08 EUR sa zateznim kamatama od 6. siječnja 2021. do isplate po istoj stopi (točka I. izreke). Točkom II. izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 3.674,33 EUR sa zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude do isplate po stopi propisanoj za ostale odnose.

2. Protiv presude žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da ovaj sud preinači presudu i prihvati tužbeni zahtjev, sve uz naknadu troškova postupka. Zahtijeva naknadu troškova žalbenog postupka u vidu troška sastava žalbe u iznosu od 250,00 EUR.

3. Tuženik nije podnio odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Pobijana presuda ispitana je na temelju odredbe članka 365. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), u granicama razloga navedenih u žalbi te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP -a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

6. Prvenstveno valja napomenuti da je u ovoj pravnoj stvari već donesena presuda prvostupanjskog suda poslovni broj P-896/2021-48 od 18. srpnja 2024. kojom je naloženo tuženiku platiti tužitelju iznos od 6.369,10 EUR s pripadajućim zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate; odbijen tužbeni zahtjev u dijelu za isplatu kamata na presuđeni iznos od dana podnošenja tužbe do 31. prosinca 2022. te sa zahtjevom za kamate preko dosuđene visine kamatne stope od tri posto; odbijen tužbeni zahtjev u dijelu za isplatu iznosa od 1.338,05 EUR sa zateznim kamatama od podnošenja tužbe do 31. prosinca 2022.; naloženo tuženiku platiti tužitelju iznos od 199,08 EUR sa zateznim kamatama od 6. siječnja 2021. do 31. prosinca 2022.; odbijen tužbeni zahtjev u dijelu za isplatu zateznih kamata na iznos od 199,08 EUR preko dosuđene visine od tri posto; naloženo tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.535,80 EUR s pripadajućim zateznim kamatama te odbijen tužiteljev zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 648,24 EUR s pripadajućim zateznim kamatama. Presudom ovog suda poslovni broj Pž-3781/2024 od 29. siječnja 2025. je povodom tuženikove žalbe ukinuta ta presuda prvostupanjskog suda i predmet vraćen tom sudu na ponovno suđenje zbog počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a. To iz razloga jer prvostupanjski sud nije ispitao odlučne činjenice je li predmetna šteta pokrivena predmetnom policom osiguranja, jesu li u konkretnom slučaju ostvareni uvjeti iz odredbe članka 16. Općih uvjeta, je li ugovor o osiguranju ništetan u smislu odredbe članka 922. Zakona o obveznim odnosima, u čemu se sastojala šteta tužitelja te je li tuženik pasivno legitimiran.

7. Dakle, u ponovnom postupku predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 6.369,10 EUR kao preostalog dijela neisplaćene naknade iz osiguranja, odnosno osigurnine na temelju Ugovora o osiguranju imovine sklopljenog između tužitelja i tuženika te iznosa od 199,08 EUR s osnove troškova izrade nalaza i mišljenja Mirka Hvale, dipl. ing. arh.

8. Prvostupanjski sud je utvrdio nespornim da je tuženik po polici osiguranja imovine Dom i sreća broj 08-0133780-01 isplatio tužitelju s osnove predmetne štete iznos od 7.882,00 kn u vidu štete nastale na tužiteljevom stanu te iznos od 4.130,00 kn u vidu štete za uništene stvari.

9. Na temelju provedenog dokaznog postupka prvostupanjski sud je primjenom odredbe članka 219. stavka 1. ZPP-a zaključio da se ne mogu na nedvojben način utvrditi relevantne činjenice za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva. To iz razloga jer vještak Zrinoslav Ceranac, dipl. ing. građ., u svom nalazu i mišljenju navodi činjenice koje proizlaze iz privatne isprave, odnosno nalaza i mišljenja vještaka Mirka Hvale, dipl. ing. arh., sačinjenog izvan sudskog postupka, a ne u postupku osiguranja dokaza. Stoga je tužbeni zahtjev u cijelosti ocijenio neosnovanim.

10. Tužitelj u žalbi u bitnome navodi da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP -a jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati budući da o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u presudi navodi o sadržaju isprave i same isprave. Navodi da sud ne analizira ispitni izvještaj u kojem se kao uzrok štete utvrđuje začepljenje cijevi. Ukazuje i da mu je tuženik u mirnom postupku namirio dio štete zbog čega njegova odgovornost ne može biti sporna te da pojedini suvlasnici nemaju ovlaštenje sanirati nedostatke zajedničkih dijelova. Navodi i da mu u vrijeme sklapanja ugovora o osiguranju nije bila poznata činjenica neispravnosti kanalizacionog odvoda jer mu je izvještaj tvrtke Augustinović d.o.o. o stanju kanalizacionih cijevi dostavljen 7. prosinca 2020.

11. Točno je da je tuženik tužitelju u mirnom postupku, prije podnošenja predmetne tužbe, djelomično isplatio osigurninu temeljem predmetnog ugovora o osiguranju na temelju čega je prvostupanjski sud pravilno zaključio da je tuženik obveznik plaćanja osigurnine na temelju sklopljenog ugovora o osiguranju. Međutim, tuženik je to u obvezi samo ukoliko se dogodi osigurani slučaj koji je prouzročen osiguranim rizikom (članak 921., 922. i 943. Zakona o obveznim odnosima, „Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje: ZOO).

12. Kao što je to ukazano već u ukidnoj odluci ovog suda poslovni broj Pž-3781/2024 od 29. siječnja 2025., sama činjenica što je tuženik s tužiteljem sklopio ugovor o osiguranju i temeljem tog ugovora tužitelju u mirnom postupku djelomično isplatio osigurninu, ne znači da je tužitelj priznao osnovu tužbe, odnosno osnovu tužbenog zahtjeva te da nije osnovan tuženikov prigovor da šteta nije pokrivena predmetnom policom osiguranja, a kako je to zaključio prvostupanjski sud. Naime, tuženik je u mirnom postupku odbio tužitelju platiti osigurninu u cjelokupnim iznosu kako je to potraživao tužitelj te je izvršio samo djelomičnu isplatu te osigurnine u dijelu u kojem po njegovoj ocjeni ona odgovara opsegu oštećenja u predmetnom štetnom događaju. Stoga je prvostupanjski sud u ovom postupku bio dužan ispitati osnovanost svih tuženikovih prigovora usmjerenih na odbijanje plaćanja preostalog iznosa osigurnine, koji tužitelj potražuje u ovom postupku, a što prvostupanjski sud nije učinio.

13. Kako to tuženik osnovano navodi u žalbi, postoji proturječnost razloga presude u dijelu u kojem sud navodi da se na temelju nalaza i mišljenja Zrinoslava Ceranca, dipl. ing. građ., ne mogu utvrditi relevantne činjenice, na koji način je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a. Međutim, u konkretnom slučaju ostvareni su uvjeti za primjenu odredbe članka 373.a ZPP-a.

14. Vještak u sudskom postupku može koristiti privatni nalaz i mišljenje (koji nije izrađen u postupku osiguranja dokaza) kao dio svoje stručne dokumentacije, ali on mora samostalno analizirati činjenice i donijeti vlastiti zaključak.

15. U konkretnom slučaju vještak Zrinoslav Ceranac, dipl. ing. građ. je prilikom izrade svog nalaza i mišljenja koristio nalaz i mišljenje vještaka Mirka Hvale, dipl. ing. arh., izrađen za privatne svrhe tužitelja, kao i Ispitni izvještaj tvrtke Augustinović d.o.o. od 19. kolovoza 2020., a koje isprave, odnosno podatke iz tih isprava, je mogao koristiti prilikom izrade svog nalaza i mišljenja, i koje isprave je i sud bio dužan cijeniti kao svaku drugu ispravu priloženu u spis, u okviru dokaznog postupka.

16. Dakle, u konkretnom slučaju vještak Zrinoslav Ceranac je prilikom izrade nalaza i mišljenja u predmetnom postupku, mogao koristiti podatke iz tih priloženih isprava, a kako bi tim vještačenjem vještak samostalno utvrdio uzrok nastanka štetnog događaja. Dakle, u konkretnom slučaju, kako to osnovano i tužitelj ukazuje u žalbi, vještak Zrinoslav Ceranac je u svom nalazu i mišljenju, koristeći podatke iz tih isprava, a pogotovo Ispitni izvještaj tvrtke Augustinović-TGP d.o.o. izričito naveo da se iz tog Izvještaja može zaključiti da je nemogućnost prolaska u završnom čvoru i postojanje otvorenih spojeva i propusnosti prouzročilo propuštanje na mjestima otvorenih spojeva u odvodnji (kanalizaciji) te posljedično izlijevanje onečišćenih otpadnih voda u prostor stana; da iz tog Izvještaja proizlazi da je bila potrebna zamjena instalacije zbog otvorenih spojeva i propusnosti kanalizacije i sanacija cijevi, kao i da se iz priložene fotodokumentacije uočavaju naslage u cijevima zbog kojih je smanjen profil cijevi i otežan protok onečišćenih otpadnih voda, kao i da je u slučaju da je izvršena zbog navedenog zamjena instalacije, odnosno sanacija cijevi sustava da bi nedostaci bili otklonjeni te ne bi došlo do izlijevanja onečišćenih otpadnih voda iz kanalizacijskog sustava i posljedično tome nastanka štete u stanu.

17. Stoga, iz tog nalaza i mišljenja, suprotno zaključku prvostupanjskog suda, proizlazi da je uzrok štete začepljenje kanalizacijskih cijevi.

18. Slijedom toga prvostupanjski sud zbog pogrešnog pravnog pristupa nije ispitivao ostale odlučne činjenice, među kojim je i odlučna činjenica da li se konkretno radi o osiguranom slučaju.

19. Odredbom članka 4.4. tuženikovih Posebnih uvjeta za osiguranje stambenih objekata (list 93. - 101. spisa) propisano je da u slučaju izljeva voda iz instalacija osigurateljno pokriće postoji samo ukoliko je ugovoren paket osiguranja KOMFORT ili ESKSLUZIV; u paketu osiguranja KOMFORT je ugovoreno OSNOVNO POKRIĆE izljeva vode iz instalacije, a koje pokriva štete na predmetu osiguranja nastale zbog oštećenja vodovodnih, odnosno kanalizacijskih cijevi i priključnih uređaja vode, osim kao je do oštećenja došlo zbog korozije ili začepljenja.

20. Budući da je u konkretnom slučaju došlo do izljeva onečišćenih otpadnih voda upravo zbog začepljenja cijevi, a koju činjenicu, odnosno uzrok štete je i sam tužitelj naveo u e-mail korespondenciji glede prijave štete (list 9. - 13. spisa), dok je nesporno da je tužitelj ugovorio KOMFORT PAKET, koji ne pokriva štete izljeva vode iz instalacije, u konkretnom slučaju se nije ostvario osigurani slučaj.

21. Slijedom navedenog, kako se u konkretnom slučaju nije ni dogodio osigurani slučaj, tužbeni zahtjev je neosnovan, a zbog čega ovaj sud nije ispitivao osnovanost ostalih žalbenih navoda, niti ostale sporne činjenice između stranaka.

22. Odluka o troškovima parničnog postupka, na koju tužitelj ne ističe posebne žalbene razloge, već je uopćeno pobija iz žalbenih razloga kao i odluku o glavnoj stvari, je pravilna i zakonita, kako po osnovi (članak 154. stavak 1. ZPP-a), tako i po visini (članak 155. ZPP-a).

23. Slijedom navedenog, valjalo je primjenom odredbe članka 373.a ZPP -a odbiti tužiteljevu žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu.

Zagreb, 22. srpnja 2026.

Predsjednik vijeća

Tatjana Kujundžić Novak