Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj P-115/2026-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja TA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnica Slađana Čanković, odvjetnica u [adresa] protiv tuženice TA zadruge, [adresa] koju zastupa privremeni zastupnik Danijela Cvijanović, odvjetnica u [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina i izdavanja tabularne izjave, nakon glavne i javne rasprave zaključene 21. srpnja 2026. i nakon objave 22. srpnja 2026.

p r e s u d i o j e :

I. Utvrđuje se da je TA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik u cijelosti kčbr. [katastarska čestica] šljivar voćnjak površine 622 m² upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što je tuženica dužna priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove presude, a nakon njene pravomoćnosti, zatraži upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženice.

II. Tuženica Radaković zadruga, [adresa] je dužna tužitelju TA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] izdati ispravu podobnu za upis njegovog prava vlasništva na nekretnini iz toč. I. izreke presude koju će za slučaj neizdavanja zamijeniti ova presuda po pravomoćnosti.

Obrazloženje

1. U tužbi od 30. ožujka 2026. tužitelj je naveo da je u Bazi zemljišnih podataka za Zemljišno-knjižni odjel Gospić i Odjel za katastar nekretnina Gospić, u zemljišno- knjižnom ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kčbr. [katastarska čestica] kao vlasnik upisana tuženica u cijelosti te da je navedena čestica prenesena iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] rješenjem broj Z-5605/2025. Kao dokaz tužitelj je predložio izvršiti uvid u dostavljeni izvadak iz Baze zemljišnih podataka te uvid u povijesni Izvadak iz Baze zemljišnih podataka. Tužitelj navodi da je predmet ovog spora kč. br. [katastarska čestica], u naravi šljivar voćnjak površine 622 m² upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a na toj čestici tužitelj je sagradio i obiteljsku kuću. Tvrdi da se predmetna nekretnina nalazi u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu prednika tužitelja kao i tužitelja preko 100 godina te je na te okolnosti predložio saslušanje svjedoka JA i IA te očevid na licu mjesta u prisutnosti vještaka geodetske struke radi identifikacije čestice. Budući da ima pravni interes da mu se prizna pravo vlasništva stečeno temeljem zakona, predlaže da sud nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kao u izreci.

2. Rješenjem poslovni broj P-115/2026-2 od 2. travnja 2026. sud je tuženici Radaković zadruzi, [adresa] čiji su predstavnici nepoznati postavio privremenog zastupnika u osobi Danijele Cvijanović, odvjetnice u [adresa] s obzirom na to da bi redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika trajao dugo tako da bi zbog toga za jednu ili obje stranke mogle nastati štetne posljedice (članak 84 stavak 1 i stavak 2 toč. 4 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 58/1993, 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje u tekstu: ZPP).

3. U odgovoru na tužbu privremena zastupnica tužen ice protivila se tužbi i tužbenom zahtjevu, ali se nije protivila izvođenju dokaza predloženih po tužitelju.

4. Radi utvrđenja činjeničnog stanja proveden je dokazni postupak tijekom kojeg je izvršen uvid u materijalnu dokumentaciju (izvadak iz BZP-a i skice prijepora). Proveden je dokaz saslušanjem svjedoka i tužitelja te očevid na licu mjesta radi identifikacije predmetne nekretnine po stalnom sudskom vještaku geodetske struke.

5. Na licu mjesta sudski vještak je naveo da je tužitelj pokazao predmetnu nekretninu kčbr. [katastarska čestica] koja je sa sjeverne strane omeđena česticom 5109/6, a sa istočne strane česticama 5108/3, 5125 i 5126 do javne [adresa]. Sa zapadne strane su čestice 5108/1b i 5108/1a zatvoreno na početnu 5109/6. Pokazana parcela 5108/2 identična je identifikaciji vještaka te potvrđena terenskim obilaskom. Vještak je naglasio da se predmetna nekretnina nastavlja na kčbr. [katastarska čestica] na kojoj se nalazi kuća koja je prema kazivanju tužitelja u njegovom vlasništvu.

6. Iz iskaza svjedoka IA i JA te tužitelja TA proizlazi da je predmetna nekretnina, poznata pod nazivom Njivica, u dugogodišnjem i neprekinutom posjedu obitelji TA. Svjedoci su potvrdili da se nekretnina generacijama prenosila unutar obitelji, od pradjeda PA, preko djeda T i oca J do tužitelja TA. Nekretnina se koristila kao vrt, livada i za poljoprivredne potrebe uključujući ispašu stoke i obradu zemljišta. Svi svjedoci su suglasno naveli da obitelj TA nikada nije bila smetana u posjedu predmetne nekretnine te da je u selu općepoznato da predmetna nekretnina pripada obitelji TA. Prema iskazima svjedoka, posjed obitelji traje najmanje stotinu godina odnosno još od vremena austro-ugarske vladavine.

7. Analizom provedenih dokaza sukladno odredbi članka 8 ZPP-a utvrđeno je da je tužbeni zahtjev osnovan.

8. Odredba članka 388 stavka 1 Zakona o vlasništvu i drugim pravnim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014., 81/2015. i 94/2017. - dalje u tekstu: ZVDSP) propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

9. S obzirom na nesporno utvrđenje suda da su predmetne nekretnine u posjedu tužitelja i njegovih prednika još od vladavine Austro-Ugarske, u konkretnom slučaju uvjete za dosjedanje odnosno stjecanje prava vlasništva dosjelošću treba razmotriti i ocijeniti najprije prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) koja su se primjenjivala do stupanja na snagu Zakona o osnovnim v lasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91 i 92/94, u daljnjem tekstu: ZOVO) koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., zatim po odredbama ZOVO-a i konačno po sada važećim odredbama ZVDSP.

10. Pravila OGZ-a određuju uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću u paragrafima 1460 - 1477 po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme određeno zakonom. Navedeno znači da posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464 OGZ), da mora biti pošten (paragraf 1463 i 326 OGZ) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461 OGZ). Međutim, onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477 OGZ). Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468 OGZ u trajanju od 30 godina odnosno roka iz paragrafa 1472 OGZ od 40 godina najdulji rok za dosjedanje je 20 godina. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326 OGZ pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje.

11. Prema odredbi članka 28 stavka 2 ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. Odredbom stavka 4 istog članka propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina. Prema odredbi članka 72 stavka 2 ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.

12. Konačno, odredbom članka 159 stavka 1 ZVDSP propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 2). Samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 3). Odredba članka 160 stavka 1 i 2 ZVDSP određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (članak 18. stavak 3 ZVDSP).

13. Prema tome, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ, ZOVO i ZVDSP je pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

14. U konkretnom slučaju ispunjeni su uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu pravnog pravila iz paragrafa 1468 OGZ-a koji se primjenjuje kao mjerodavno materijalno pravo, a kojim je propisano da je za dosjelost potrebno vrijeme od 30 godina i to bez obzira da li je posjed zakonit pod uvjetom da je pošten kako to proizlazi iz pravnog pravila iz paragrafa 1477 OGZ-a uračunavanjem i posjeda prednika tužitelja primjenom pravnog pravila iz paragrafa 1493 OGZ-a.

15. Na temelju utvrđenih činjenica da je u nesmetanom posjedu predmetne nekretnine još od vremena Austro-Ugarske, osobno i putem svojih pravnih prednika koji su na predmetnoj nekretnini sadili poljoprivredne kulture i napasali stoku, sud cijeni da su ispunjene pretpostavke za utvrđenje prava vlasništva tužitelja dosjelošću u smislu pravnih pravila OGZ-a.

16. Iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da je predmetna nekretnina bila u isključivom posjedu tužitelja i njegovih pravnih prednika, da je njihov posjed bio nesmetan te da niti tuženica niti treće osobe nisu tražile predaju nekretnine u posjed niti su na bilo koji način uznemiravali tužitelja i njegove prednike u vršenju vlasničkih ovlaštenja.

17. U postupku je nesporno utvrđeno da se radi o dugogodišnjem, kontinuiranom i poštenom posjedu nekretnine koji je trajao osobno i putem pravnih prednika tužitelja najmanje sto godina do podnošenja tužbe (2026.) pa proizlazi da je pravo vlasništva predmetne nekretnine stečeno još za vrijeme važenja OGZ-a. Takav zaključak podržavaju i iskazi svjedoka koji se u cijelosti podudaraju s iskazom tužitelja i navodima iz tužbe.

18. Stoga su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu pravnog pravila iz paragrafa 1468 OGZ-a koji se primjenjuje kao mjerodavno materijalno pravo, a kojim je propisano da je za dosjelost potrebno vrijeme od 30 godina i to bez obzira da li je posjed zakonit pod uvjetom da je pošten kako to proizlazi iz pravnog pravila iz paragrafa 1477 OGZ-a uračunavanjem i posjeda prednika tužitelja primjenom pravnog pravila iz paragrafa 1493 OGZ-a radi čega je tužbeni zahtjev u cijelosti usvojen kao osnovan.

19. Tužitelj nije zahtijevao naknadu troškova postupka pa sud o tome nije odlučivao.

U Gospiću 22. srpnja 2026.

Sudac:

Mirjana Kosanović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

1. Slađana Čanković, odvjetnica u [adresa]

2. Danijela Cvijanović, odvjetnica u Gospiću, Ulica dr. Franje Tuđmana 8