Republika Hrvatska
Županijski sud u Vukovaru
Vukovar, Županijska 33
Broj: Gž-380/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Vukovaru, po sucu Vesni Vrkić Perak, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja UH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Stelli Mudri, odvjetniku iz Varaždina, protiv tužene SH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po OD Korušić, Hrg i Vukalović j.t.d. iz Varaždina , radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužene, protiv dijela rješenja Općinskog suda u Varaždinu, broj: Psp-24/2021. od 30. travnja 2026., dana 22. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba tužene kao neosnovana, te se rješenje Općinskog suda u Varaždinu, broj: Psp-24/2021. od 30. travnja 2026. u pobijanom dijelu (točka I., II. i IV. izreke) potvrđuje.
II. Odbija se zahtjev tužene za naknadom troška žalbenog postupka.
III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška sastava odgovora na žalbu.
Obrazloženje
1. Rješenjem Općinskog suda u Varaždinu, broj: Psp-24/2021. od 30. travnja 2026. utvrđeno je da je tužena smetala tužitelja u njegovom posljednjem mirnom posjedu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na dijelu ispod vinograda gdje ista međaši sa njezinim nekretninama k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] iste k.o. i to na dijelu nekretnine omeđenom točkama A-B-C-A i omeđenom točkama D-E-F-D prema nalazu i skici vještaka od 11. veljače 2026. na način da je točno neutvrđenog dana u mjesecu svibnju 2021. srušila vanjske drvene stupove "plota" koje je tužitelj imao postavljene na kraju svoje nekretnine ispod vinograda uz među nekretnina na krajnjim točkama A i D čime je smetala tužitelja u njegovom posljednjem mirnom posjedu, a na dijelu nekretnine omeđenom točkama A-B-C-A postavila drveni kolac u točki B te razapela crvenu špagu do točke C u duljini od 23,70 m čime je tužitelju oduzela posjed dijela nekretnine pri čemu širina tog dijela iznosi 0,40 m između točaka A i B, te se od točke B postupno smanjuje prema točki C do 0,00 m sve prema nalazu i skici vještaka te na dijelu nekretnine omeđenom točkama D-E-F-D postavila drveni kolac u točki E i razapela crvenu špagu do točke F u duljini od 23,30 m čime je tužitelju oduzela posjed dijela nekretnine pri čemu širina tog dijela iznosi 1,24 m između točkama D i E te se od točke E postupno smanjuje prema točki F do 0,00 m sve prema nalazu i skici vještaka, dok je u preostalom dijelu tužbeni zahtjev odbijen (točka I. izreke).
Nadalje, tuženoj je naloženo da uspostavi ranije posjedovno stanje na način da ponovno postavi porušene drvene stupove tužiteljevog "plota" u točke A i D i iste dovede u funkciju u kakvoj je bio prije rušen ja sve sukladno nalazu i skici vještaka od 11. veljače 2026. te je tuženoj zabranjeno ubuduće svako takvo ili slično smetanje posjeda tužiteljeve nekretnine (točka II. izreke), utvrđeno je da je tužba u dijelu koji se odnosi na uspostavu prijašnjeg stanja uklanjanjem kolčića sa špagom i povrća povučena (točka III. izreke)
O troškovima postupka odlučeno je tako da je tuženoj naloženo da tužitelju nadoknadi parnični trošak u iznosu od 1.376,02 EUR-a, dok je preostali dio zahtjeva odbijen (točka IV izreke).
2. Protiv navedenog rješenja u dijelu kojim je tužbeni zahtjev prihvaćen (točke I., II. i IV. izreke) žalbu je podnijela tužena zbog bitne povrede odredaba postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predložila je da se prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu preinači i tužbeni zahtjev odbije uz naknadu troška ili ukine i u tom dijelu vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Tužitelj je u odgovoru na žalbu osporio žalbene navode, te predložio žalbu kao neosnovanu odbiti uz naknadu troška sastava odgovora na žalbu.
4. Žalba tužene nije osnovana.
5. Prvostupanjski sud je potpuno i istinito utvrdio činjenično stanje i na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo te nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku, a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da ga je tužena smetala u posljednjem mirnom posjedu nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da je točno neutvrđenog dana u mjesecu svibnju 2021. srušila vanjske drvene stupove "plota", postavila drveni kolac te razapela crvenu špagu a sve u točkama prema nalazu i skici vještaka od 11. veljače 2026., pa da joj se slijedom toga naloži uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja i zabrani daljnje smetanje.
7. Prvostupanjski sud je tužbeni zahtjev osim u dijelu koji se odnosi na uspostavu prijašnjeg stanja uklanjanjem kolčića sa špagom i povrća prihvatio jer je utvrdio nespornim da je tužitelj u posjedu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao i da su poduzete radnje koje tužitelj označuje kao činove smetanja posjeda ali da je radnje smetanja poduzeo suprug tužene uz sudjelovanje njihovog sina.
8. Prema odredbi članka 21. stavak 1. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 137/99., 22/00. 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14. – u nastavku teksta: ZVDSP) koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda pri čemu se pravo na zaštitu posjeda ostvaruje u posebnom postupku pred sudom, postupak zbog smetanja posjeda ili putem samopomoći.
Sukladno odredbi članka 22. stavak 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće pri čemu sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.
9. U posjedovnom sporu pasivno je legitimiran počinitelj smetanja, njegov nalogodavac kao i onaj u interesu kojega je počinjeno smetanje a on se od toga nije ogradio.
Tužena je osporila svoju pasivnu legitimaciju jer je nesporno smetanje počinio njezin suprug ali radnje smetanja su poduzete i u korist tužene i na njezinim nekretninama a ona se od takvih radnji nije ogradila, pa je stoga protivno žalbenim navodima tužena pasivno legitimirana u ovom sporu.
10. Sud je, protivno žalbenim navodima pravilno utvrdio posljednji mirni posjed tužitelja jer iz provedenih dokaza proizlazi da su sporni stupovi bili postavljeni na liniji dotadašnjeg posjeda tužitelja, dok je tužena odnosno njezin suprug samovlasno poduzeo radnje njihovog uklanjanja i označavanja nove linije crvenom špagom.
11. Protivno žalbenim navodima prvostupanjski sud nije pogrešno primijenio odredbu članka 109. Zakona o parničnom postupku jer je tužbeni zahtjev samo preciziran sukladno nalazu i skici vještaka što prema mišljenju ovoga suda i nije bilo neophodno s obzirom da je nespornim utvrđen čin smetanja, tako da nije time povrijeđeno načelo jednakosti stranaka nego je samo omogućeno da tužbeni zahtjev bude usklađen s rezultatima provedenog dokaznog postupka odnosno nalazom i mišljenjem vještaka i da bi odluka bila ovršna.
12. Predmet ovog postupka nije pravo vlasništva niti uređenje međe već isključivo posljednje stanje posjeda i čin smetanja, pa su žalbeni navodi po pitanju vlasništva, međe i geodetskog elaborata iz 2019. neodlučeni u ovom postupku.
13. Protivno žalbenim navodima, tužena se neosnovano poziva na dopuštenu samopomoć.
Naime, samopomoć mora biti neposredna, nužna i razmjerna a u ovom slučaju radilo se o samovlasnom uklanjanju postojećih stupova i označavanju nove linije posjeda bez sudske zaštite, pa dakle nisu bile ispunjene pretpostavke dopuštene samopomoći.
14. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 5. i 155. Zakona o parničnom postupku, a ista je obrazložena i sukladna Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
15. Slijedom izloženog, valjalo je primjenom odredbe članka 380. točka 2. Zakona o parničnom postupku žalbu tužene odbiti, a rješenje prvostupanjskog suda u pobijanom dijelu (točke I., II. i IV. izreke) potvrditi, dok je isto ostalo neizmijenjeno u nepobijanom dijelu (točka III. izreke).
16. Odluka o trošku žalbenog postupka tužene temelji se na odredbi članka 166. stavak 1. Zakona o parničnom postupku.
17. O zahtjevu tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu odlučeno je na temelju odredbe članka 155. stavak 1. Zakona o parničnom postupku jer taj trošak nije bio potreban za odlučivanje o žalbi tužene.
Vukovar, 22. srpnja 2026.
SUDAC
Vesna Vrkić Perak
