REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

Poslovni broj: 8 P Ob-59/2023-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, po sucu toga suda Nini Hrešć, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja LŽ, OIB. 21874237703 iz Velike Mlake, Kovači 43, zastupanog po pun. ZŽ, odv. iz Zagreba, protiv tužene ŽŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po pun. ĐŽ, odv. iz Zagreba, radi izmjene odluke o osobnim odnosima, nakon održane glavne i tajne rasprave dana 24. lipnja 2026. u nazočnosti pun. stranaka, a u odsutnosti uredno pozvanog posebnog skrbnika djeteta i predstavnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Velika Gorica, zaključene temeljem odredbe čl. 335. ZPP-a, dana 22. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e :

I. Mijenja se Presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: P Ob-1144/16 od 20. kolovoza 2018., u točki II. izreke kojom je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, u dijelu koji se odnosi na održavanje osobnih odnosa te se određuje da će se osobni odnosi mlt. AŽ, rođene **.**.2011., OIB: [osobni identifikacijski broj], sa majkom ŽŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvijati jednom tjedno, putem video poziva, u trajanju do jednog sata, i to subotom u 11:00 sati, uz mogućnost prilagodbe termina sukladno obvezama i potrebama djeteta.

II. Nalaže se tuženoj naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 500,00 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 22. srpnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi u navodi da je presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 20.8.2018., poslovni broj: P Ob-1144/16 (spojen s poslovnim brojem: P Ob-1252/16) razveden brak stranaka te odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Planom je određeno da će mlt. dijete AŽ stanovati s ocem, a s majkom ostvarivati redovite kontakte putem skypea, vibera ili drugih oblika komunikacije i to dva dana u tjednu te po dogovoru, a sve obzirom se tužena nalazi na studiranju u SAD - u u vremenskom periodu od kolovoza 2018. do lipnja 2019. godine. Isto je tako određeno da će za vrijeme ljetnih praznika 2018. godine, majka provesti s mlt. djetetom srpanj, a otac kolovoz te 15 dana tijekom zimskih praznika školske godine 2018/2019. Nadalje, određeno je da će se nakon završetka studijske godine u SAD -u, osobni odnosi majke i mlt. djeteta odvijati dva puta tjedno, utorkom i četvrtkom od 18,00 do 20,00 sati te svaki drugi vikend od petka u 18,00 sati do nedjelje u 20,00 sati te polovicu zimskih i ljetnih praznika, kao i po dogovoru roditelja, dok se otac obvezuje jednom tjedno slati majci na e-mail komunikacijski dnevnik u kojem će obavještavati o zdravstvenom stanu mlt. djeteta, njezinim dnevnim i tjednim aktivnostima te o svim drugim bitnim stvarima za mlt. dijete.

Presudom ovoga suda poslovni broj: P Ob-106/2021 od 12.4.2022. određeno je da će otac, ovdje tužitelj, ostvarivati samostalnu roditeljsku skrb nad mlt. AŽ vezano uz bitna osobna prava djeteta i to samostalno odlučivanje o školovanju, zdravlju i ishođenju osobnih dokumenta za dijete.

Od dana donošenja predmetne presude kojom je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, potpisan 10.07.2018., okolnosti su se bitno promijenile. Naime, tužena je odselila u SAD 10.08.2018. te sve do današnjeg dana, dakle pune 4 godine i 8 mjeseci nije došla u RH niti ostvarila osobne odnose s mlt. djetetom kako je to predviđeno Planom, izuzev telefonskih kontakata/videopoziva koje ostvaruje jednom tjedno.

Iz potpisanog Plana je razvidno da je tužena trebala biti u SAD-u na studijskoj godini do lipnja 2019. godine te je navedeni Plan napravljen i potpisan u skladu s navedenim, međutim isti je postao neživotan obzirom se tužena nije nikad vratila iz SAD-a. U prilog navedenom da tužena nije dolazila u RH u navedenom periodu su postupci koje je tužitelj pokrenuo radi ostvarivanja samostalne roditeljske skrbi koji postupak se vodio pred Općinskim sudom u Velikoj Gorici pod poslovnim brojem P Ob- 106/2021 kao i postupak radi povišenja uzdržavanja koji se vodi pred istim sudom pod poslovnim brojem P Ob-64/2022, a tužena na navedena ročištima nikad nije osobno pristupila obzirom je navodila da nije u mogućnosti pristupiti istima obzirom se i dalje nalazi u SAD-u. Tužitelj od tužene nikad nije uspio dobiti informaciju u kojem točno mjestu u SAD-u se tužena nalazi kao i koje je njeno boravište.

Iz ponašanja tužene je jasno da ista nema namjeru povratka u RH, da je prošao jako dug period od kada je tužena uživo vidjela mlt. dijete te se opravdano postavlja pitanje kako bi sada mlt. dijete uopće reagiralo kad bi napokon tužena došla u RH i odlučila ostvariti osobni odnos uživo s mlt. djetetom. Nelogično je da tužena skoro 5 godina nije imala potrebu doći u RH, ako zbog ičega onda da vidi svoje vlastito dijete uživo te je pitanje kako bi uopće protekao odnos između tužene i mlt. djeteta obzirom tužena nema privržen i blizak odnos s mlt. djetetom obzirom istu nije vidjela jako dug vremenski period.

Tužitelj redovno jednom tjedno šalje tuženoj komunikacijski dnevnik u kojem istu informira o zdravstvenom stanu mlt. djeteta, njezinim dnevnim, tjednim aktivnostima, a sve obzirom da je isto bilo dogovoreno i uneseno u predmetni Plan. Tužitelj je roditelj koji u cijelosti već godinama obnaša sve sadržaje roditeljske skrbi, u potpunosti samostalno brine o zdravlju, obrazovanju i razvoju mlt. djeteta, bez ikakve pomoći i sudjelovanja od strane majke, pa je nelogično da se ga se još opterećuje da tuženoj dostavlja izvještaje o mlt. djetetu te je tužitelj mišljenja da bi ista obveza trebala biti ukinuti ili barem smanjiti na obvezu jednom mjesečno.

Tužitelj navodi da je svjestan uloge majke u životu mlt. djeteta te ni na koji način ne želi onemogućiti ili zabraniti osobne odnose, ukoliko se majka pojavi u RH, međutim smatra da je radi zaštite interesa i dobrobiti djeteta potrebno da se u tom slučaju isti odvijaju jednom mjesečno u trajanju od dva sata pod nadzorom stručne osobe koju će imenovati Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Velika Gorica(u daljnjem tekstu: Zavod), na mjestu i vremenu koje odredi stručna osoba.

Na raspravi 24.6.2026. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev sukladno mišljenju i prijedlogu Zavoda te predložio izmijeniti presudu na način da se osobni odnosi mlt. djeteta i majke odvijaju jednom tjedno, putem video poziva, u trajanju do jednog sata, i to subotom u 11:00 sati, uz mogućnost prilagodbe termina sukladno obvezama i potrebama djeteta.

2. Tužena se u odgovoru na tužbu i tijekom postupka protivila tužbi i tužbenom zahtjevu.

Navela je da je točno da je presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P Ob-1144/16 razveden brak te odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi kojim su, između ostalog, uređeni osobni odnosi između tuženice i zajedničkog mlt. djeteta stranaka AŽ. Nadalje, da do dana zaprimanja tužbe u ovoj pravnoj stvari nije imala nikakvih saznanja da bi tužitelj pokrenuo postupak radi samostalnog ostvarivanja roditeljske skrbi te da je donesena odluka po prijedlogu tužitelja.

Glede ostvarivanja osobnih odnosa sa kćeri, navela je da je neposredno pred odlazak na studijsku godinu u SAD, sukladno Planu, provela sa mlt. AŽ cijeli srpanj 2018. godine te je u prosincu 2018. godine tijekom zimskih praznika doputovala u RH i provela desetak dana sa svojim djetetom na adresi stanovanja u [adresa]. Zatim, da za sve vrijeme boravka u SAD ostvaruje redovite viber kontakte sa mlt. djetetom putem video poziva, koji su topli i emotivni, te ne stoji nikako tvrdnja tužitelja kako je „pitanje kako bi sada mlt.dijete uopće reagiralo kad bi tužena došla u RH…“.

Osporila je da njezin odnos sa mlt. djetetom ne bi bio privržen i blizak, čak i neovisno o udaljenosti. Naime, riječ je o odnosu majke i kćeri. Tužena je o svom djetetu skrbila od njenog rođenja, provodeći sa njom 24 sata dnevno, pošto u cijelom tom periodu nije išla na posao, posebno uzimajući u obzir okolnost da je tužena kao samohrana majka samostalno brinula o djetetu kroz razdoblje razvoda braka od prestanka bračne zajednice u listopadu 2015. godine pa do razvoda i privremenog odlaska u SAD u kolovozu 2018. godine.

Tužena je istaknula kako joj je namjera bila vratiti se u Hrvatsku nakon provedene studijske godine u SAD, međutim tužitelj ju je svojim postupcima i to nasilnim obijanjem brave na vratima stana u [adresa], u kojem je tužena stanovala sa mlt. djetetom do odlaska u SAD i u kojem ima zakonsko pravo doživotnog stanovanja, onemogućio u povratku u Hrvatsku i trenutno je u tijeku više sudskih postupaka radi povrata nasilno otuđenog stana i cjelokupne imovine tužene koja se je nalazila u stanu.

Osporila je da joj tužitelja redovito šalje komunikacijski dnevnik i obavještava ju o zdravstvenom stanju i drugim bitnim sadržajima, već da joj tužitelj neredovito dostavlja šablonski ispisani „dnevnik“ koji ne sadrži nikakve osobne stvari koje se tiču zdravlja, školovanja, aktivnosti i drugih stvari koje se odnose na mlt. dijete. Isti nikada nije niti pokušao ni na koji način, neovisno o udaljenost, kontaktirati tuženu niti uključiti radi zajedničkog donošenja odluka bitnih za dijete, iako posjeduje adresu elektroničke pošte i telefonski broj na koji ju je mogao u svakom času kontaktirati i uključiti u donošenje odluka bitnih za mlt. dijete, posebno onih koje se odnose na zdravlje djeteta i obrazovanje. Upravo je tužitelj svojim postupcima napravio sve kako bi mlt. dijete što više otuđio od tužene, ali i članova njene obitelji uskraćujući tuženoj bitne informacije koje se tiču djeteta, često kontrolirajući i prekidajući osobne kontakte tužene i djeteta te prethodno iznesenim postupcima koji se odnose na imovinu tužene i njezinu mogućnost povratka u Hrvatsku.

Predložila je odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz obvezu tužitelja da joj nadoknadi troškova postupka.

3. Djetetu mlt. AŽ, koja je stranka postupka u smislu odredbe čl. 414. st. 1. i čl. 240. st. 1 .toč. 2. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23; dalje: OBZ-a), prvotno je rješenjem Zavoda od 3.5.2023. imenovan posebni skrbnik LŽI, dipl. pravnik iz Centra za posebno skrbništvo u Zagrebu, a kasnije je, zbog njezine odsutnosti, djetetu za zastupanje imenovana ZŽI, dipl. pravnica istog Centra.

4. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u izvješće Zavoda o provedenom obveznom savjetovanju, presudu ovoga suda P Ob-106/2021-23, presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu P Ob-1144/16, izvješće Zavoda o osobnim i materijalnim prilikama stranaka sa mišljenjem i prijedlogom od 10.8.2023. i dopune istog od 26.3.2024., 31.1.2025. i 19.5.2026.te mjesečne izvještaje voditelja mjere nadzora .

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Uvidom u presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 20.8.2018., poslovni broj: P Ob-1144/16 (spojen s poslovnim brojem: P Ob-1252/16) utvrđeno je da je razveden brak stranaka te odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 10.7.2018. Navedenim Planom je određeno da će mlt. AŽ stanovati s ocem, a s majkom ostvarivati osobne odnose kako je to pobliže navedeno u tužbi Ad II.

7. Uvidom u presudu ovoga suda poslovni broj: P Ob-106/2021 od 12.4.2022. određeno je da će otac, ovdje tužitelj, ostvarivati samostalnu roditeljsku skrb nad mlt. AŽ vezano uz bitna osobna prava djeteta i to samostalno odlučivanje o školovanju, zdravlju i ishođenju osobnih dokumenta za dijete.

8. Iz opširnog izvješća Zavoda od 10.8.2023., izrađenog temeljem razgovora sa tužiteljem i video poziva tuženoj te dokumentacije dostupne Zavodu, u bitnom proizlazi da tužitelj zahtjev za promjenom odluke opravdava time da postojeću sudsku presudu smatra neprovedivom s obzirom na životne okolnosti. Aktualno, prema riječima navedenog, susreti majke i mlt. AŽ odvijaju se putem video poziva, dok se susreti u živo ne održavaju unazad pet godina. Otac iznosi kako smatra da sadržaji kontakata nisu kvalitetni te da, s obzirom na izostanak kontinuiteta susreta u živo, AŽ nije imala priliku njegovati blizak i privržen odnos s majkom, zbog čega ju mora poticati da nazove majku te da majka pri kontaktima iskazuje interes uglavnom samo za školski uspjeh. Nadalje, da majka u posljednja dva mjeseca učestalije naziva mlt. AŽ te nakon 2 -3 sekunde poziva isti prekida, a da ista mlt. AŽ nikada nije rekla gdje se nalazi. Naveo je da majku uredno obavještava o svim važnim informacijama u vezi funkcioniranja mlt. AŽ putem komunikacijskih dnevnika, koje dostavlja jednom tjedno putem e-maila te da majka uredno doprinosi uzdržavanju u iznosu od 160 eura mjesečno. Otac predlaže da se susreti kćeri i majke održavaju pod nadzorom stručne osobe, jednom mjesečno u trajanju od dva sata, a da komunikacijske dnevnike majci dostavlja jednom mjesečno. Glede razgovora sa tuženom, koji je stručni tim Zavoda obavio putem video poziva, navodi se da ista boravi na području SAD-a. U razgovoru navodi kako navedenu tužbu smatra provokacijom od strane tužitelja, koji samo želi do kraja udaljiti mlt. AŽ od nje i njenog oca ČŽ. Navodi kako se ne slaže niti sa jednom točkom tužbe te da nije istina kako od kolovoza 2018.g. nije vidjela AŽ , već da je zadnji puta u Hrvatskoj bila za Božić 2018., kada je s AŽ provela 10 dana pri čemu ovaj Područni ured evidentira oprečnost iskaza roditelja. Tužena navodi da s AŽ ostvaruje kontakte jednom tjedno u trajanju od oko 15 – 20 minuta, kada razgovori budu naglo prekinuti te navodi kako se primjećuje da isto nije prekinuto od strane AŽ, već neke treće osobe. Majka iznosi sumnju na opstruiranje kontakata od strane oca kao i na otuđenje mlt. AŽ pod utjecajem oca. Navodi kako su sadržaji razgovora s AŽ primjerene tematike u sladu s dobi i interesima djeteta. S AŽ razgovara na temu školskog uspjeha, vršnjačkih odnosa, zdravstvenom stanju, aktivnostima provođenja slobodnog vremena i slično. Navodi kako joj se AŽ može povjeriti, ali isto ne radi zbog utjecaja oca LŽ. Redovito kontaktira školu u svrhu informiranja o akademskom funkcioniranju i socijalnoj prilagodbi. Jednom mjesečno od oca dobiva komunikacijske dnevnike. Ne definira namjeru povratka u RH. U razgovoru na temu naglasak stavlja na imovinska pitanja u vezi stana, koji prezentira ključnim za preuzimanje skrbi o mlt. djetetu, odbacujući alternative.

Mlt. AŽ, rođena **.**.2011., učenica je OŠ Velika Mlaka. Iz razgovora sa roditeljima doznaje se o urednom akademskom funkcioniranju i urednoj socijalnoj prilagodbi. Iz nalaza psihologijske obrade kojom raspolaže Područni ured doznaje se da se radi o djevojčici urednih intelektualnih sposobnosti u okviru prosjeka za dob, bez značajnijih odstupanja perceptivne integracije i vizuomotorne koordinacije. Emocionalno je osjetljiva i nesigurnija, povučenija, aktualno obradi na upitnicima ličnosti ne registrira se psihopatologija. Iz ranije obrade doznaje se da je djevojčica povučenija, ima uži krug prijatelja, zatvorena, pasivnija i nesklona preuzimanju inicijative. Sklona je kontroli emocionalne ekspresije. Sklona je pasivizaciji, povlačenju i samo okrivljavanju. Na skalama nije zabilježena anksioznost ni depresivnost od kliničkog značaja. Registrira se blaža preplavljujuća anksioznost te socijalna anksioznost. Aktualno u tijeku je sudski postupak ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom pokrenut od strane djeda po majci ČŽ. S Mlt. AŽ u kontekstu dosadašnjih postupaka koji su se vodili na sudu i prethodnih postupanja ovog Područnog ureda višestruko je razgovarano. Tijekom posljednjeg razgovora s mlt. djetetom pri ovom Područnom uredu suradnja s ocem bila je otežana , dok je mlt. AŽ ukazivala na opterećenost obiteljskom situacijom. S obzirom na navedeno aktualno vođenje razgovora s mlt. djetetom procjenjuje se opterećujućim za mlt. dijete. Zaključak je Zavoda kako, obzirom da majka ne iskazuje jasne planove za povratak u RH, nije moguće dati prijedlog u vezi budućeg ostvarivanja osobnih odnosa djeteta i roditelja s kojim ne živi. Na temelju prikupljenih podataka preporuča se uključivanje roditelja i mlt. djeteta u savjetodavni tretman u svrhu ostvarivanja kvalitetnih i kontinuiranih kontakata te pružanja podrške mlt. djetetu.

9. Izvješću Zavoda prigovorili su tužitelj i posebni skrbnik djeteta, smatrajući da je nužno jasno precizirati način ostvarivanja osobnih odnosa djeteta sa majkom, koji se duže od 5 godina ne ostvaruju izravno i neposredno.

10. U dopuni izvješća od 26.3.2024. Zavod je naveo da je majka nezadovoljna učestalošću i kvalitetom razgovora, navodi da se mlt. AŽ subotom nikada ne javlja, a da nedjeljom razgovor traje samo 10 – 15 min, kada otac u pola rečenice prekida vezu te ujedno kontrolira sadržaj razgovora. Također, navela je da joj komunikacijske dnevnike ne šalje po dogovoru, već samo na mjesečnom nivou, pisane sistemom „copy

– paste“, sa gomilom nepotrebnih informacije, dok bitne informacije glede djetetovog zdravlja izostavlja.

Otac potvrđuje da se razgovori odvijaju jednom tjedno, obično nedjeljom , da budu gotovi nakon 10,15 minuta, da majka ispituje AŽ samo o školi, ocjenama, prijateljima, ne ulazi u dublje razgovora s njom. Komunikacijske dnevnike šalje jednom mjesečno, jer smatra da pisanjem jednom tjedno ne bih imao što pisati za AŽ. Iz razgovora 11.3.2024. psihologa Zavoda sa mlt AŽ u bitnom proizlazi da ima kontinuitet kontakata s majkom, obično subotom i nedjeljom. Razgovori su posredovani aplikacijom Viber, putem kojeg AŽ i majka ostvaruju video kontakte, a za vrijeme razgovora majka bude u automobilu ili je iza nje bijeli zid. Mlt. AŽ navodi da je majka ''navodno'' u Americi. Prema Klarinim riječima pozivi traju oko desetak minuta te ih ona sama prekida, jer su joj majčina pitanja dosadna, a majka uobičajeno iskazuje interes za školu, raspoloženje i dnevne aktivnosti djevojčice. Otac ne pokazuje negativan stav spram komunikacije majke i nje. Na poseban upit o tome što bi htjela promijeniti u kontaktima s majkom djevojčica izjavljuje kako ne bi htjela ništa promijeniti.

Navodi se kako se stječe dojam pasivnosti u odnosu na bliskost i povjeravanje roditelju. Mlt. AŽ iskazuje kako su razgovori dosadni te da nema želju za daljnjim održavanjima istih. Moguće je da navedeno odraz obiteljskih okolnosti u kojima dijete odrasta, prirodi kontakata s roditeljem i razvojne faze djeteta. U razgovoru o temama od interesa mlt. AŽ o kojima bi mogla razgovarati s majkom ista iznosi interes za sport, životinje, školu, prijatelje. Na temelju razgovora s djevojčicom stječe se dojam urednog funkcioniranja djeteta u školskom i obiteljskom okruženju u skladu s dobi. Nadalje, dobivene informacije upućuju na potrebu za savjetovanjem majke o uspostavi kvalitetnijeg odnosa s mlt. AŽ.

Zavod je mišljenja da je u interesu mlt. AŽ da ima stabilnije i kvalitetnije odnose sa majkom te da je majku potrebno savjetovati u svrhu uspostave i očuvanja kvalitetnih kontakata s kćeri, kao i da je mlt. AŽ potrebno poticati na kontinuitet komunikacije s majkom. Predložili su susrete putem Viber poziva pod nadzorom stručne osobe jednom tjedno, subotom u trajanju od 60 minuta , u periodu od 11:00 do 12:00 sati u domu mlt. AŽ na razdoblje od 6 mjeseci, a po povratku majke u Hrvatsku susrete jednom tjednom u periodu od 15:00 do 16:00 sati na razdoblje od 6 mjeseci u prostorima Zavoda, Područnog ureda Velika Gorica.

11. U ovom predmetu je 26.6.2024. doneseno rješenje o privremenoj mjeri, kojim su osobni odnosi mlt. AŽ sa majkom ŽŽ održavat putem Viber poziva, pod nadzorom stručne osobe imenovane od strane Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Velika Gorica, jednom tjedno, subotom u trajanju od 60 minuta od 11 do 12 sati u domu mlt. AŽ. Mjera je određena u trajanju od 6 mjeseci, računajući od dana kada Zavod imenuje osobu koja će obavljati nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa.

Prilikom donošenja privremene mjere sud je uzeo u obzir okolnost da nije postignut sporazum roditelja o izmjeni načina ostvarivanja osobnih odnosa, a da oba roditelja i dijete iznose primjedbe na dosadašnji način održavanja istih, glede dinamike i kvalitete, te da je radi stjecanja neposrednog uvida potrebno privremeno regulirati odnose pod nadzorom stručne osobe Zavoda koja bi nadzirala i poticala redovitu i kvalitetnu komunikaciju, a po proteku vremena nadzora izvijestila o rezultatima za potrebe donošenja konačne odluke.

12. U dopuni izvješća d 31.1.2025. Zavod je naveo kako je došlo do poboljšanja u odnosima mlt. AŽ i majke (razgovori su emotivniji, topliji i srdačniji), ali se i dalje ne odvijaju u punom vremenu određeni sudskim rješenjem te su iz izvješća voditelja mjere vidljivi podijeljeni osjećaji djeteta zbog narušenog odnosa roditelja te je istoj potrebno i nadalje pružiti podršku u ostvarivanju osobnih odnosa sa majkom. Predložili su da se osobni odnosi i daljnjih 6 mjeseci održavaju pod nadzorom stručne osobe.

13. Obzirom da su obje stranke i posebni skrbnik djeteta bili suglasni sa prijedlogom Zavoda, rješenjem od 29.4.2025. produljena je izrečena privremena mjera za daljnjih 6 mjeseci.

14. Iz dopune izvješća Zavoda od 19.5.2026., a temeljem mjesečnih izvješća voditelja nadzora, proizlazi da su se osobni odnosi majke i mlt kćeri putem video poziva odvijali kontinuirano jednom tjedno od određivanja mjere, u trajanju od približno 30 minuta.

Tijekom provedbe mjere uočeno je kako majka pokazuje interes za održavanje kontakta s djetetom, u pravilu se prilagođava Klarinim potrebama, obvezama i mogućnostima, te je vidljiva njena žudnja za djetetom i emocionalna toplina. Međutim, uslijed dugogodišnje fizičke razdvojenosti majke i djeteta, kao i činjenice da se nisu osobno vidjele od 2018., nisu ostvareni uvjeti za razvoj bliskijeg emocionalnog odnosa niti odnosa privrženosti između majke i kćeri. Prema zapažanjima voditeljice nadzora, komunikacija između majke i djeteta često djeluje usiljeno te je AŽ potrebno dodatno poticati na razgovor s majkom. Dijete ponekad iskazuje da joj majka nedostaje, no prisutan je dojam kako takve izjave dijelom izgovara jer smatra da se takav odgovor od nje očekuje. Nadalje, uočeno je da majka tijekom razgovora često ponavlja ista pitanja, te unatoč uputama voditeljice, zna biti nepripremljena, zaboravljajući što je prethodno pitala kćer i koje je odgovore od djeteta dobila, što dodatno otežava spontanost i kontinuitet komunikacije.

Voditeljica nadzora navodi kako je AŽ u početnom razdoblju provedbe mjere pokazivala očekivanje i nadu da će s majkom ostvariti bliskiji odnos te da će majka doći u Hrvatsku. Kako do osobnih susreta nije došlo, dijete pokazuje nesigurnost u pogledu toga što može očekivati od odnosa s majkom te na koji način se prema njoj postaviti.

Unatoč navedenim teškoćama, tijekom provedbe mjere nisu uočene okolnosti koje bi upućivale na štetnost daljnjeg održavanja kontakata za dijete. Također, majka redovito sudjeluje u dogovorenim terminima i pokazuje spremnost na održavanje odnosa s djetetom.

Slijedom navedenoga, stručni tim smatra da je u interesu mlt. AŽ nastaviti ostvarivanje osobnih odnosa s majkom putem video poziva. Predlaže se da se susreti nastave odvijati jednom tjedno putem video poziva, u trajanju do jednog sata, primjerice subotom u 11:00 sati, uz mogućnost prilagodbe termina sukladno obvezama i potrebama djeteta. Procjena stručnog tima ovog Područnog ureda jest da bez ostvarivanja neposrednih osobnih susreta između majke i mlt. AŽ nije realno očekivati razvoj bliskijeg odnosa i uspostavu odnosa privrženosti između majke i djeteta.

15. U podnesku od 19.6.2026. tužena je navela kako ne postoji niti jedan razlog koji bi opravdao izmjenu odluke o ostvarivanju osobnih odnosa sa djetetom. Nadalje, da je kod mlt. AŽ uočen narušen opći i školski uspjeh, što se poklapa sa razdobljem kada je tužitelj, prema saznanju tužene, doživio moždani udar, slijedom čega iskazuje zabrinutost za njegove roditeljske kapacitete. Zatim, da ju je tužitelj prestao obavještavati o zdravstvenom stanju djeteta, njezinim aktivnostima i drugim stvarima bitnim za dijete, a njezinom ocu onemogućavati održavanje osobnih odnosa s unukom. Predložila je zatražiti dodatno očitovanje Zavoda o nesuradnji tužitelja i njegovim roditeljskim kapacitetima, pribavu očitovanja škole koju mlt. AŽ pohađa o njezinom uspjehu, izostancima i eventualnim teškoćama te naložiti tužitelju dostavu kompletne medicinske dokumentacije djeteta, kao i saslušati tužitelja na sve navedene okolnosti.

16. Posebni skrbnik djeteta je u podnesku od 19.6.2026. naveo da iz sadržaja spisa proizlazi da je otac preuzeo svakodnevnu i cjelokupnu brigu o maloljetnoj djevojčici, dok majka trenutno održava osobne odnose s djetetom prvenstveno putem komunikacije preko aplikacije Viber. U pogledu uređenja roditeljske skrbi, smatra da je u najboljem interesu djeteta da i nakon razvoda braka roditelja ostvaruje kvalitetan, blizak i kontinuiran odnos s oba roditelja, a da se zamjeranja, međusobne nesuglasice i roditeljski konflikt svede na najmanju moguću mjeru. Slijedom navedenog, smatra da bi otac trebao aktivno poticati i podržavati održavanje osobnih odnosa između majke i djevojčice u što većem opsegu, dok bi majka trebala uložiti maksimalne napore u uspostavu, razvoj i održavanje kvalitetnog odnosa s djetetom te se aktivnije uključiti u njegov život i potrebe.

17. Odredbom čl. 95. st. 1. OBZ-a propisano je roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, osim ako mu je to zabranjeno ili ograničeno sudskom odlukom, a stavkom 2. istog članaka da roditelj koji stanuje s djetetom ima dužnost i odgovornost omogućivati i poticati ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem.

18. Iz rezultata cjelokupnog postupka proizlazi da se osobni odnosi majke i mlt. djeteta ne provode na način kako je to predviđeno Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 10.7.2018. Naime, Planom je predviđeno da će se isti, nakon završetka studijske godine u lipnju 2019., koju je majka trebala provesti u SAD-u ili u slučaju njezinog neodlaska, odvijati dva puta tjedno, utorkom i četvrtkom od 18,00 do 20,00 sati te svaki drugi vikend od petka u 18,00 sati do nedjelje u 20,00 sati te polovicu zimskih i ljetnih praznika, kao i po dogovoru roditelja.

19. Nesporno je u konkretnom slučaju da se navedena okolnost povratka tužene u RH nije ostvarila, radi čega su se u cjelokupnom periodu od njezinog odlaska 2018. odnosno provođenja Božićnih praznika 2018. u RH, do danas, dakle gotovo 8 godina, osobni odnosi odvijali isključivo putem video poziva. Obzirom da tijekom postupka tužena nije niti izražavala namjeru povratka u RH, kako bi se osobni odnosi predviđeni Planom mogli uopće uspostaviti, a stranke kao roditelji nisu postigli sporazum oko navedenog pitanja, sud smatra da je osnovan zahtjev tužitelja za izmjenu odluke o ostvarivanju osobnih odnosa majke i mlt. djetata.

20. Prilikom određivanja načina ostvarivanja osobnih odnosa sud je prihvatio prijedlog Zavoda da se isti sada odvijaju bez nadzora stručne osobe, jer su se u razdoblju od kad su određeni privremenom mjerom ostvarivali redovito i kontinuirano, a tijekom provedbe mjere nadzora nisu uočene okolnosti koje bi upućivale na štetnost daljnjeg održavanja kontakata za dijete. Obzirom da majka nije iznijela namjeru povratka u RH, prihvaćen je prijedlog Zavoda da se osobni odnosi i nadalje, kao što je bilo određeno privremenom mjerom, održavaju jednom tjedno putem video poziva, u trajanju do jednog sata, i to konkretno subotom u 11:00 sati (čl. 417. st. 2. OBZ-a), a predloženo trajanje sud smatra dostatnim imajući u vidu kvalitetu tih odnosa u prethodnom periodu. Naime, iz izvješća voditelj mjere proizlazi da je majka tijekom razgovora često ponavljala ista pitanja, bila nepripremljena, zaboravljajući što je prethodno pitala kćer i koje je odgovore od djeteta dobila, što je djetetu razgovore činilo dosadnim te otežavalo spontanost i kontinuitet komunikacije, pa sud smatra da u ovakvim okolnostima nepotrebno određivati kontakte u širem opsegu. Valja napomenuti da majka, ukoliko želi kvalitetniji odnos sa djetetom, mora sama poduzeti odgovarajuće mjere u vidu dolaska i ostvarivanja neposrednih susreta sa kćeri, te se sud slaže sa mišljenjem Zavoda da bez toga nije realno očekivati razvoj bliskijeg odnosa i uspostavu međusobnog odnosa privrženosti.

21. Ostale okolnosti i primjedbe koje je tužena tijekom postupka, a osobito u podnesku od 19.6.2026. iznosila vezano uz skrb oca, njegove roditeljske kompetencije, način razmjene informacija o djetetu ili ostvarivanje osobnih odnosa sa djedom, sud nije posebno cijenio niti na iste izvodio predložene dokaza, jer predmet postupka u ovoj pravnoj stvari nije izmjena odluke vezane uz stanovanje i roditeljsku skrb ili ostvarivanje osobnih odnosa sa srodnicima. Pri tome nije jasno kakav ishod tužena očekuje kada iznosi svoje sumnje vezane uz roditeljske kompetencije oca i njegovu mogućnost da adekvatno brine o kćeri (navodila da je pretrpio moždani udar), a istodobno ne iznosi nikakve planove vezane uz svoj povratak i eventualno preuzimanje skrbi o djetetu.

22. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u toč. I. izreke.

23. Sukladno odredbi čl. 417. st. 3. OBZ-a tužitelj se upozorava na pravne posljedice nepoštivanja obveze omogućavanja ostvarivanja osobnih odnosa djeteta sa tuženom.

24. Odluka o naknadi troškova parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 366. st. 1. OBZ-a i čl. 154. st. 1. ZPP-a, a tužitelju je kao opravdan priznat trošak jednokratne nagrade za zastupanje od 200 bodova ili 400,00 eura, uvećan za 25% ili 100,00 eura pdv-a na odvjetničku uslugu.

25. Odluka o zateznim kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a.

U Velikoj Gorici, 22. srpnja 2026.

S U D A C:

Nina Hrešć

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu, a podnosi se putem ovog suda, u pet primjerka, u roku 15 dana od dana dostave presude.

DNA: pun. stranaka

pos. skrbnik djeteta

HZSR, PU VG

Kal 15 dana