REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Avenija Dubrovnik 6, Zagreb
Poslovni broj: Us I-4402/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Vanji Crnković, uz sudjelovanje zapisničarke Jasminke Janković, radi sudske kontrole zakonitosti ograničenja kretanja smještajem u Prihvatni centar za strance, stranca ŽS, državljanina Turske, rođenog **.**.2000., radi sudske kontrole upravnog postupka, 22. srpnja 2026.
p r e s u d i o j e
Potvrđuje se rješenje Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave brodsko-posavske, Postaje granične policije Slavonski Brod KLASA: UP/I-017-02/26-01/5, URBROJ: 511-11-10-26-4 od 20. srpnja 2026.
Obrazloženje
1. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske dostavilo je 21. srpnja 2026. svoje rješenje KLASA: UP/I-017-02/26-01/5, URBROJ: 511-11-10-26-4 od 20. srpnja 2026. radi sudske kontrole zakonitosti ograničenja kretanja na temelju članka 216. stavka 4. Zakona o strancima ("Narodne novine" broj: 133/20. , 114/22., 151/22., 40/25. i 55/26.) kojim je propisano da će se odmah po donošenju rješenja o smještaju upravnom sudu dostaviti spisi predmeta o smještaju u centar, a da će upravni sud u roku od pet dana od dana dostave spisa predmeta donijeti odluku kojom se rješenje o smještaju ukida ili potvrđuje.
2. Predmetnim rješenjem strancu ŽS, državljaninu Turske, rođenom **.**.2000., određuje se smještaj u Prihvatnom centru za Ježevo u svrhu ograničenja slobode kretanja radi osiguranja prisilnog udaljenja i povratka, koji može trajati samo najkraće vrijeme koje je potrebno za prisilno udaljenje i dok su u tijeku aktivnosti radi prisilnog udaljenja, a najdulje do dva mjeseca.
3. Člankom 212. Zakona o strancima propisano je da se u svrhu ograničenja slobode kretanja radi osiguranja prisilnog udaljenja, povratka i dubinske provjere državljanina treće zemlje može smjestiti u centar ako se prisilno udaljenje, povratak i dubinska provjera ne mogu osigurati blažim mjerama (stavak 1.), s time da smještaj u centru može trajati samo najkraće vrijeme koje je potrebno za prisilno udaljenje i povratak i dok su u tijeku aktivnosti radi prisilnog udaljenja i povratka koje se izvršavaju s dužnom pažnjom (stavak 2.). Nadalje, propisano je da se u smislu stavka 2. toga članka smatra da su aktivnosti radi prisilnog udaljenja i povratka u tijeku kada se poduzimaju radnje radi utvrđivanja identiteta državljana trećih zemalja, pribavljanja putnih isprava i putnih dokumenata (vize, liječnička dokumentacija, putna karta), organiziranja transporta te druge radnje koje se poduzimaju radi prisilnog udaljenja i povratka (stavak 3.) te da se u smislu stavka 2. toga članka smatra da se aktivnosti radi prisilnog udaljenja i povratka izvršavaju s dužnom pažnjom kada se radnje iz stavka 3. toga članka poduzimaju bez nepotrebnog odgađanja (stavak 4.).
4. Nadalje, člankom 214. Zakona o strancima propisano je da se državljanina treće zemlje može smjestiti u centar do šest mjeseci ako postoji rizik od izbjegavanja obveze napuštanja EGP-a odnosno Republike Hrvatske sukladno članku 183. stavcima 2. i 3. toga Zakona (u daljnjem tekstu: rizik od izbjegavanja) /stavak 1./.
5. S time da okolnosti koje mogu upućivati na postojanje rizika od izbjegavanja iz stavka 1. toga članka su da:
- državljanin treće zemlje nema ispravu o identitetu ili putnu ispravu
- državljanin treće zemlje nema prijavljen boravak
- je državljanin treće zemlje izjavio da neće izvršavati ili da će onemogućavati izvršenje mjera za osiguranje povratka
- je državljanin treće zemlje u drugoj državi članici EGP-a pravomoćno osuđen za kazneno djelo
- je protiv državljanina treće zemlje u tijeku kriminalističko istraživanje ili kazneni postupak ili je pravomoćno osuđen za kazneno djelo u Republici Hrvatskoj
- državljanin treće zemlje ne izvršava ili nije izvršio rješenje o povratku
- državljanin treće zemlje ne izvršava ili nije izvršio obvezu odlaska u drugu državu članicu
- je državljanin treće zemlje nezakonito ušao u EGP odnosno Republiku Hrvatsku
- prethodno ponašanje državljanina treće zemlje upućuje na to da bi mogao izbjegavati izvršenje obveze napuštanja EGP-a odnosno Republike Hrvatske (stavak 2.).
6. Također, smatra se da postoji rizik od izbjegavanja obveze napuštanja EGP-a odnosno Republike Hrvatske iz stavka 1. toga članka ako se utvrdi da:
- je državljanin treće zemlje odbio dati osobne ili druge podatke i dokumente ili je dao lažne podatke
- se državljanin treće zemlje poslužio krivotvorenom ili tuđom ispravom
- je državljanin treće zemlje odbacio ili uništio ispravu o identitetu
- je državljanin treće zemlje odbio dati otiske prstiju
- je državljanin treće zemlje silom ili prijevarom onemogućio prepratu u svrhu prisilnog udaljenja u zemlju u koju ga se prisilno udaljava
- se državljanin treće zemlje nije pridržavao obveza iz članka 213. stavka 1. ovoga Zakona
- je državljanin treće zemlje ušao u EGP odnosno Republiku Hrvatsku prije isteka zabrane ulaska i boravka
- je državljanin treće zemlje boravio u drugoj državi članici EGP-a iz koje je nezakonito ušao u Republiku Hrvatsku izravno ili tranzitom kroz treću zemlju (nedopušteno sekundarno kretanje) /stavak 3/.
7. Iz zapisnika o uzimanju izjave Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave brodsko-posavske, Postaje granične policije Slavonski Brod KLASA: 017-02/265-01/143, URBROJ: 511-11-10-26-1 od 18. srpnja 2026. utvrđeno je da je stranac izjavio da je 16. srpnja 2026. zajedno sa prijateljem ZS, državljaninom Turske, krenuo iz mjesta Novi Ligure u Italiji, u pravcu Republike Hrvatske. Dodao je da su putovali u vozilu marke Škoda Superb, sive boje, njemu nepoznatih registarskih oznaka Republike Poljske te da ih je vozio nepoznati muškarac, ukrajinski državljanin. Naveo je da ih je trebao ostaviti kod mjesta Hrvatska Dubica, odakle je zajedno sa ZS trebao naći način kako da prijeđu državnu granicu i prijeđu u Bosnu i Hercegovinu. Dodao je da su iz Italije prvo ušli u Sloveniju te da su na njemu nepoznatom graničnom prijelazu sva trojica navedenim vozilom 16. srpnja 2026. u popodnevnim satima ušli u Hrvatsku. Iznio je da ih je dolaskom do mjesta Hrvatska Dubica ukrajinski državljanin ostavio na nepoznatom parkiralištu i vozilom otputovao u nepoznatom pravcu te da istome nisu platili niti su trebali platiti nikakvu naknadu za uslugu prijevoza. Nastavio je da su nakon toga, pokušali pronaći način kako da prijeđu državnu granicu izvan graničnog prijelaza, ali da nisu uspjeli, pošto osoba koja ih je trebala prebaciti nezakonito u Bosnu i Hercegovinu nije uspjela u tome te da su se istog dana vratili u Zagreb. Pojasnio je da je odmah potom, stupio u telefonski kontakt sa tom nepoznatom osobom preko broja +38765242103, a kojem je sa prijateljem ZS trebao platiti novčani iznos od 1.000,00 eura sveukupno da ih nezakonito preveze iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu. Opisao je da je, nakon dogovora sa nepoznatom osobom, zajedno sa prijateljem ZS **.**.2026. u večernjim satima krenuo iz Zagreba autobusom "Flixbus". Naveo je da je 17. srpnja 2026. oko 00:50 sati došao u Slavonski Brod, da se je po uputi iste nepoznate osobe uputio prema nepoznatoj rijeci odakle ga je ta osoba zajedeno sa prijateljem ZS trebala čamcem prevesti u Bosnu i Hercegovinu, nakon čega su namjeravali otići u Sarajevo, u Tursku ambasadu, kako bi tamo ishodovali dokument (putni list ili putovnicu) kako bi otputovali u Tursku, u posjet obitelji. Izjavio je da živi na gore navedenoj adresi u Italiji te da je podnio zahtjev za produljenje boravka u Italiji. Iskazao je da je znao kada je krenuo iz Italije prema Turskoj da mu je dozvola boravka Italije istekla i da nema tursku putovnicu, odnosno da nema važeće dokumente za prelazak granice i ulazak i putovanje kroz Hrvatsku. Dodao je da ne boluje od zaraznih bolesti te da u Republici Hrvatskoj nema rodbine, da ne posjeduje nekretnine i da nema zabrane ulaska u druge zemlje. Iznio je da od osobnih stvari posjeduje mobitel marke iPhone, a od novčanih sredstava 470 eura.
8. Slijedom navedenog postoje okolnosti koje ukazuju na postojanje rizika od izbjegavanja obveze napuštanja EGP-a odnosno Republike Hrvatske iz članka 214. stavka 2. alineja 1. i 2. Zakona o strancima. Nadalje, smatra se da postoji rizik od izbjegavanja obveze napuštanja EGP-a odnosno Republike Hrvatske iz članka 214. stavka 3. alineja 8. Zakona o strancima.
9. Nadalje, prema mišljenju suda prisilno udaljenje stranca ne može se u predmetnom slučaju osigurati primjenom blažih mjera iz članka 213. stavka 1. Zakona o strancima kojim je propisano se mjerama koje su blaže od smještaja u centar smatraju: 1. polog putnih isprava, putnih dokumenata i putnih karata, 2. polog određenih financijskih sredstava, 3. zabrana napuštanja određene adrese smještaja i 4. javljanje u policijsku postaju u određeno vrijeme. Naime, iz ponašanja stranca (zatečen u nezakonitom boravku u Republici Hrvatskoj, svjesno bez dokumenata prešao državnu granicu Republike Italije i Republike Slovenije te Republike Slovenije i Republike Hrvatske), njegovih prilika (nema ispravu o identitetu ni putnu ispravu, ima 470 eura) te izjava (u Republici Hrvatskoj nema rodbine i ne posjeduje nekretnine) utvrđeno je da se svrha smještaja u Centar za strance Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, a to je prisilno udaljenje, ne bi mogla ostvariti navedenim blažim mjerama.
10. Konačno pravilno je odmjeren rok. Naime, prema rješenju o protjerivanju Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave brodsko- posavske, Postaje granične policije Slavonski Brod KLASA: UP/I-017-02/26-01/5, URBROJ: 511-11-10-26-3 od 20. srpnja 2026. predmetni stranac će se prisilno udaljiti u Tursku. Određeni rok ograničenja slobode kretanja smještajem u Prihvatnom centru za strance sukladan je pravilu razmjernosti pri čemu se je imalo u vidu vrijeme potrebno za organizaciju prisilnog udaljenja te da stranac nema ispravu o identitetu ni putnu ispravu.
11. Slijedom navedenog na temelju članka 216. stavka 4. Zakona o strancima i članka 12. stavka 2. točke 5. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj: 36/24. i 39/26.) odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 22. srpnja 2026.
Sutkinja
Vanja Crnković
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.
Dna:
1. ŽS, Prihvatni centar za strance
2. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska uprava brodsko-posavska, Postaja granične policije Slavonski Brod
3. U spis