REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Stalna služba u Poreču - Parenzo

Turistička ulica 2, 52440 Poreč-Parenzo

Posl.br. Ovr-101/2026-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sucu pojedincu Sanji Oroz, na temelju pisanog prijedloga više sudske savjetnice specijalistice IJ, u ovršnoj stvari predlagatelja osiguranja DARRER d.o.o., Poreč, Frane Glavinića br. 15, OIB 13195510870, kojeg zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Tomislava Brajkovića i Milene Matošević Brajković iz Poreča, protiv protivnika osiguranja HJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja, 22. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere koji glasi:

I. Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja u iznosu od 29.853,60 eura, uvećane za zakonske zatezne kamate koje teku od dana 01. siječnja 2019. pa do isplate, po kamatnoj stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, određuje se privremena mjera:

a) 1. Zabranjuje se protivniku osiguranja da otuđi ili optereti nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], broj D.L. 40, označene kao Veli Maj pašnjak, površine 1113 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]; k. č. br. [katastarska čestica], označene kao zemljište, površine 763 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]; k. č. br. [katastarska čestica], broj D.L. 40, označene kao Veli Maj pašnjak, površine 685 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

2. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Poreč-Parenzo, Općinskog suda u Pazinu, izvršiti upis zabilježbe privremene mjere iz točke I./1. izreke ovog rješenja.

b) Nalaže se Financijskoj agenciji (FINA) da izda nalog svim bankama, u kojima protivnik osiguranja ima otvorene račune i oročene štedne uloge, a prema osobnom identifikacijskom broju protivnika osiguranja, na način da uskrate/zabrane raspolaganje protivniku osiguranja na novčanim sredstvima koje protivnik osiguranja ima u tim bankama, odnosno da po nalogu protivnika osiguranja ili bilo koje treće osobe isplate s bilo kojeg bankovnog računa protivnika osiguranja, novčani iznos u visini od 29.853,60 eura.

II. Ove privremene mjere ostaju na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, radi isplate, posl. br. P-_(ranije Ovrv-52982/2023), između predlagatelja osiguranja kao tužitelja i protivnika osiguranja kao tuženika.

III. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa provedbu privremenih mjera.

IV. Ovo rješenje o osiguranju ima učinak rješenja o ovrsi.

V. Dužan je protivnik osiguranja naknaditi predlagatelju osiguranja trošak ovog postupka u iznosu kojeg odredi sud sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana donošenja ovog rješenja do isplate po stopi određenoj sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku 15 dana.“

II Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Poreč-Parenzo da na nekretnini iz tč. I izreke izvrši zabilježbu odbijenog prijedloga za određivanje privremenom mjerom.

III Nalaže se predlagatelju osiguranja naknaditi protivniku osiguranja trošak ovog postupka u iznosu od 625,00 EUR, u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja (nastavno predlagatelj) je podneskom od 24. veljače 2026. predložio određivanje privremene mjere zabranom otuđenja i opterećenja nekretnina navedenih u tč. I izreke ovog rješenja, kao i davanjem naloga Financijskoj agenciji (dalje: FINA) da izda nalog svim bankama u kojima protivnik osiguranja (nastavno: protivnik) ima otvorene račune i oročene štedne uloge, a prema osobnom identifikacijskom broju protivnika, da uskrate/zabrane raspolaganje protivniku osiguranja novčanim sredstvima koje protivnik ima u tim bankama, odnosno da po nalogu protivnika ili bilo koje treće osobe isplate s bilo kojeg bankovnog računa protivnika, novčani iznos u visini od 29.853,60 eura. Naveo je da je protivnik u obvezi isplatiti predlagatelju uslugu posredovanja (ukupno 224.931,71 kn, a što da je protuvrijednost od 29.853,60 eura). Predlagatelj da je podnio prijedlog za ovrhu protiv protivnika osiguranja (2018. godine) i to radi naplate gore navedene tražbine u visini iznosa od 224.931,71 kn (protuvrijednost od 29.853,60 eura), a nakon određivanja ovrhe protivnik da je izjavio pravni lijek protiv rješenja o ovrsi te da je taj postupak nastavljen kao postupak protiv platnog naloga. Postupak da se vodi kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br.Ovrv-52982/2023 slijedom čega predlaže da sud službenim putem zatraži na uvid taj spis kao i podatak pod kojim je poslovnim brojem predmet nastavljen kao u povodu prigovora protiv platnog naloga. Dakle, između stranaka da je u tijeku postupak u kojem predlagatelj od protivnika potražuje iznos od 29.853,60 eur. Predlagatelj da je učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine u smislu čl. 344. Ovršnog zakona. Odredba članka 344 st. 1. t. 2. Ovršnoga zakona da propisuje da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Vezano za opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, predlagatelji osiguranja navodi da prema njegovim saznanjima protivnik osiguranja prodaje nekretnine navedene u tč. I izreke (kupac da je NJ, odnosno obitelj NJ), a da mu je to jedina imovina u Republici Hrvatskoj. Nadalje, navodi da protivnik živi u inozemstvu te ukoliko isti proda njegovu jedinu imovinu u Republici Hrvatskoj, to da postoji opasnost da će isti na opisani način spriječiti ili znatno otežati naplatu predmetne tražbine.

2. Na ročištu održanom 20. travnja 2026. protivnik je naveo da predlagatelj nije dostavio pisani ugovor o posredovanju sukladno Zakonu o posredovanju u prometu nekretnina kao dokaz vjerojatnosti tražbine s obzirom da se navedeno posredovanje odnosi na nekretnine a ugovor o posredovanju da mora biti sklopljen u pisanom obliku. U spis je priložio Ugovore o kupoprodaji nekretnina od 3. studenog 2017. i 19. kolovoza 2005. i naveo da je u članku 4. ugovora od 3. studenog 2017. vidljivo da je provizija plaćena trgovačkom društvu Godens d.o.o. Nadalje, naveo je da je vrijednost nekretnina 100.000,00 eura (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i 120.000,00 eura (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) pa da nema razloga da predlagatelj predlaže zabranu otuđenja opterećenja na svim nekretninama protivnika. Predložio je izvršiti uvid u spis Ovr-716/2022 kao dokaz da predlagatelj nema pravni interes u ovom postupku tražiti osiguranje privremenom mjerom iz razloga što je na predmetnim nekretninama još uvijek upisano založno pravo za osiguranje iste tražbine.

3. Predlagatelj je naveo da se predmetna tražbina odnosi na posredovanje u kupoprodaji nekretnina koje da su navedene u ugovoru iz 2017. te da je isti navodima iz prijedloga i predloženim dokazima do razine vjerojatnosti dokazao postojanje svoje tražbine i na taj način ispunio prvu pretpostavku za određivanje predložene privremene mjere. U navedenom ugovoru (čl. 4.) da se navodi da su troškove posredovanja plaćeni u dijelu i to u iznosu od 1.000,00 eura no da je općepoznato da posrednička provizija iznosi 3 % uvećano za PDV, što da na iznos od 120.000,00 eura to iznosi cca 4.500,00 eura, stoga da se isti protivi vjerodostojnosti takvog utvrđenja.

4. Sukladno odredbi čl. 344. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/2022, 6/2024, dalje u tekstu: OZ), privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (st.2.). Smatra se da opasnost iz stavka 1. ovoga članka postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu (st.3.).

4.1. U čl. 345. st. 1. t. 3. Ovršnog zakona kao jedan od načina osiguranja nenovčane tražbine predviđena je zabrana otuđenja i opterećenja nekretnine uz zabilježbu te zabrane u zemljišnoj knjizi. Učinak te privremene mjere sastoji se u tome što se upisima obavljenim u zemljišnoj knjizi na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja, nakon upisa zabilježbe zabrane, mogu steći u odnosu prema predlagatelju osiguranja kakva prava na nekretnini ili pravu na njoj upisanom samo ako predlagatelj osiguranja bude pravomoćno odbijen sa svojim zahtjevom u postupku koji je pokrenuo radi ostvarenja tražbine za čije je osiguranje zabilježba upisana. Nadalje, istom odredbom propisana je kao mjera osiguranja i davanje naloga banci da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrati s dužnikova računa isplatu novčanoga iznosa za koji je određena privremena mjera.

5. Prijedlog predlagatelja za određivanje privremene mjere nije osnovan.

6. Prva pretpostavka za određivanje privremene mjere je ta da predlagatelj učini vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine prema protivniku osiguranja.

7. Odredbom čl. 341. st. 2. OZ-a propisano je da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti kao i predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila tog Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokaze kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

8. U postupku je izvršen uvid u izvadak iz zemljišne knjige (str. 5-8), rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave (str. 9-11, ) osobnu iskaznicu (str. 12) u račune (str. 13-16), ugovore o kupoprodaji (str. 35-40), u spis Ovr-716/22 te je izveden i dokaz saslušanjem svjedoka NJ.

9. Sud sudi na temelju činjenične osnove na koju se poziva podnositelj prijedloga za određivanje privremene mjere, jer u protivnom prekoračuje njegov zahtjev (tako i VS, Rev 2790/91 od 11. ožujka 1992.).

10. Uvidom u ovosudni spis posl.br. Ovr-716/22 utvrđeno je da je ovosudim rješenjem o osiguranju posl.br. Ovr-716/2022 od 5. listopada 2022., donesenim na temelju ovršne isprave - pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Tomislava Matijevića iz Zagreba posl.br. Ovrv- 604/2018, a radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja Darrer d.o.o. u iznosu od 224.931,71 kn, određeno osiguranje uknjižbom založnog prava na nekretninama protivnika osiguranja HJ oznake k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]. Nadalje, utvrđeno je da je odlukom Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. Ovrv-52982/2023-8 od 10. srpnja 2024., dopušteno ponavljanje postupka, da je ukinuta potvrda pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi javnog bilježnika Tomislava Matijevića posl.br. Ovr- 604/2018 od 08. veljače 2018. te da je stavljeno izvan snage rješenje o ovrsi javnog bilježnika Tomislava Matijevića u dijelu u kojim je određena ovrha, ukinute su sve provedene radnje te da je odlučeno da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

10.1. Radi navedenog, ovosudnim (nepravomoćnim) rješenjem posl.br Ovr- 716/2022-14 od 17. veljače 2026., obustavljen je postupak osiguranja i naloženo je Zemljišnoknjižnom odjelu Poreč-Parenzo da po pravomoćnosti tog rješenja izvrši uknjižbu brisanja založnog prava na nekretninama protivnika osiguranja oznake k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina].

11. Sud je službenim putem zatražio od Općinskog građanskog suda u Zagrebu dostavu spisa posl.br. Ovrv-52982/2023., no isti do današnjeg dana nije dostavljen na uvid, međutim provjerom kroz sustav e-spisa utvrđeno je da predmet još uvijek u rješavanju, da nije zaprimljen u upisnik Povr, iz čega proizlazi da nakon donošenja rješenja Ovrv-52982/2023-8 od 10. srpnja 2024. po istom nije nadalje postupano.

12. Uvidom u račun (str. 15) utvrđeno je da je u računu naznačeno da predlagatelj, na ime usluge posredovanja, od protivnika potražuje iznos od 111.750,00 kn (što danas iznosi 14.831,77 eur). Uvidom u račun (str. 16) utvrđeno je da je u računu naznačeno da predlagatelj, na ime usluge posredovanja, od protivnika potražuje iznos od 113.1891,71 kn (što danas iznosi 15.021,79 eur).

13. Uvidom u zemljišnoknjižne izvatke (str.5-8) utvrđeno je da je protivnik upisan kao vlasnik predmetnih nekretnina.

14. Predlagatelj se poziva na to da mu protivnik duguje iznos od ukupno 29.853,60 eur, s pripadajućim zateznim kamatama, na ime neplaćene posredničke naknade za posredovanje pri kupoprodaji nekretnine.

15. Pravni posao za koji predlagatelj potražuje naknadu od protivnika – ugovor o posredovanju prilikom kupoprodaje nekretnine propisan je Zakonom o posredovanju u prometu nekretnina (NN 107/07, 144/12, 14/014 i 32/19).

15.1. Odredbom čl. 15. st. 2. navedenog zakona propisano je da ugovor o posredovanju u prometu nekretnina mora biti zaključen u pisanom obliku i na određeno vrijeme. Tim člankom propisani su i drugi obvezni sadržaji tog ugovora, pa, između ostalog, i podaci o posredniku, nalogodavcu, vrsti i bitnom sadržaju posla za koji posrednik posreduje, o posredničkoj naknadi i drugo.

16. Predlagatelj ne samo da nije priložio ugovor o posredovanju prilikom kupoprodaje nekretnine, već ni ne tvrdi da je s protivnikom uopće sklopio pisani ugovor o posredovanju, a od prijedloga za saslušanjem agentice za nekretnine ŽJ isti je odustao na ročištu održanom 20. travnja 2026. Nadalje, računi koje je predlagatelj priložio mogu upućivati tek na mogućnost da je takav ugovor sklopljen, ali ne mogu predstavljati dokaz, ni na razini vjerojatnosti, da je takav ugovor u pisanom obliku sklopljen.

17. Odredbom čl. 219. Zakona o obveznim odnosnima ("Narodne novine" boj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, dalje u tekstu ZOO), propisano je da ugovor koji nije sklopljen u propisanom obliku nema pravni učinak, osim ako iz cilja propisa kojim je određen oblik ne proizlazi što drugo.

17.1. U slučaju da je predlagatelj s protivnikom sklopio usmeni ugovor o posredovanju prilikom kupoprodaje nekretnine, takav ugovor nema pravni učinak, te predlagatelj na temelju takvog ugovora nema pravo na isplatu naknade za posredovanje od protivnika, pa onda ne postoji ni tražbina prema protivniku na koju se predlagatelj poziva.

18. Slijedom navedenog, s obzirom na činjenicu da iz ugovora o kupoprodaji (36-40) ne proizlazi da je predlagatelj posredovao u sklapanju navedenih ugovora, niti to proizlazi iz ostalih izvedenih dokaza, sud je stava da isti nije učinio vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine prema protivniku osiguranja. Naime, vjerojatnost se ne presumira. Učiniti vjerojatnim postojanje tražbine ne znači i dokazati da ona zaista postoji. U postupku osiguranja sud odlučuje na temelju ocjene o vjerojatnosti postojanja tražbine, a ne na temelju izvjesnosti o njenom postojanju. Nije naravno dovoljna tvrdnja predlagatelja da njegova tražbina postoji nego je predlagatelj dužan navesti okolnosti i po mogućnosti priložiti dokaze iz kojih postoji vjerojatnost postojanja tražbine, dakle sud bi trebao doći do uvjerenja da ima više argumenata u prilogu postojanju određene činjenice nego onih koji govore suprotno, a što isti u konkretnom slučaju nije učinio.

19. Sve i da je isti učinio vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine prema protivniku, po ocjeni ovog suda u konkretnom slučaju predlagatelj nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti da će bez određivanja predložene privremene mjere protivnik doista spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, kao daljnju pretpostavku propisanu člankom 344. stavak 1. OZ za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine.

19.1. Kao dokaz vjerojatnosti postojanja opasnosti da će bez određivanja predložene privremene mjere protivnik doista spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, predlagatelj je predložio izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka NJ i svjedokinje BJ, od čijeg je saslušanja, kao što je već navedeno, odustao na ročištu od 20. travnja 2026.

20. Saslušanjem svjedoka NJ utvrđeno je, u bitnom, da isti nije u pregovorima s protivnikom vezano za kupnju nekretnina koje protivnik (sukladno navodu predlagatelja) ima namjeru otuđiti, kao i da mu uopće nije poznato jesu li nekretnine na prodaji. Isti je u svom iskazu naveo da je doista zainteresiran za kupnju jedne od nekretnina u njegovom susjedstvu, da se prije četiri ili pet godina čuo s protivnikom jer da je bio zainteresiran za kupnju, da mu je isti rekao da će se čuti kada dođe u Poreč, međutim da se s protivnikom nije nikada više čuo.

21. Sud je poklonio vjeru navedenom iskazu jer je svjedok iskazivao uvjerljivo i njegov iskaz nije ničim doveden u pitanje.

22. S obzirom na to da ni iz priloženih dokaza ni iz iskaza svjedoka predloženog po predlagatelju na proizlazi da protivnik ima namjeru otuđiti predmetne nekretnine, navod predlagatelja da mu je to jedina imovina u Republici Hrvatskoj, da isti živi u inozemstvu te da će u slučaju prodaje nekretnina spriječiti ili znatno otežati ostvarenje njegove tražbine, ostaje na razini paušalnog.

23. Odluka iz tč. II izreke temelji se na odredbi čl. 120. Zakona o zemljišnim knjigama, slijedom čega je sud odredio da će Zemljišnoknjižni odjel Poreč-Parenzo izvršiti zabilježbu odbijenog prijedloga za osiguranje privremenom mjerom u zemljišnoj knjizi.

24. Odluka o trošku (točka III izreke) temelji se na odredbi čl. 14. st. 5. OZ-a. slijedom čega je protivniku priznat i dosuđen trošak sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023, dalje: tarifa) i to za zastupanje na ročištu od 20. travnja 2026. u iznosu od 625,00 EUR (Tbr. 10/1 i 46. tarife).

25. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci.

U Poreču, 22. srpnja 2026.

S u d a c

Sanja Oroz

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od osam dana od dostave rješenja.

DNA:

- predlagatelju p.p.

- protivniku p.p.