Republika Hrvatska

Općinski radni sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

10000 Zagreb

Pr-1027/2025-60

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Jelici Pandurić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĆŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], (ranija adresa: Zagreb, Vukovinska ulica 3) zastupanog po punomoćnici Maji Buhin, odvjetnici iz Zagreba, Ulica kneza Borne 14, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, zastupanog po punomoćnicima po zaposlenju, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 14. srpnja 2026. godine, u prisutnosti pun. tužitelja i pun. tuženika, temeljem čl. 335. st. 4. ZPP-a, dana 22. srpnja 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

I.

Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranju d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, isplatiti tužitelju ĆŽ, iz [adresa], na ime naknade neimovinske štete iz štetnog događaja od 19.07.2021., iznos od neto 6.800,00 € (slovima:šesttisućaosamstoeura) sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tj. od 07.06.2022. do isplate, po stopi koje se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranju d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, isplatiti tužitelju ĆŽ, iz [adresa], na ime naknade imovinske štete (tuđa pomoć) iz štetnog događaja od 19.07.2021., iznos od neto 715,00 € (slovima:sedamstopetnaesteura) sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tj. od 07.06.2022. do isplate, po stopi koje se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se dio tužbenog zahtjeva s osnove imovinske štete (tuđa pomoć iz štetnog događaja od 19.07.2021.) u visini od 15,00 €, kao pravno neosnovan.

IV. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 4.699,08 €, sa zateznim kamatama tekućim od 22. srpnja 2026., do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 21.06.2022. navodi da je dana 19.07.2021. tužitelj pretrpio ozljedu na radu. U trenutku ozljeđivanja tužitelj je zaposlen na neodređeno, na puno radno vrijeme u ZAGREBAČKOM HOLDINGU d.o.o. – PODRUŽNICA ČISTOĆA, RADNIČKA CESTA 82, ZAGREB, OIB: 8558465987. Navedenog datuma tužitelj se ozlijedio tijekom radnog vremena i prilikom obavljanja svojih redovitih radnih zadataka u radnom prostoru poslodavca. Naime, tužitelj je po upućenom e -nalogu svojeg poslodavca bio dužan posjetiti lokaciju Bistrička, u Sesvetama, u sklopu obavljanja svojih redovitih radnih obveza te se ozlijedio oko 10:00 sati prilikom izlaska iz specijalnog vozila kojim je dužan upravljati, što je sastavni dio svakodnevnog radnog procesa - obilaska terena po upućenim e-nalozima. Tužitelju je uslijed oštećenja, klizavosti i neispravnosti površine s koje se obavlja rad, prilikom izlaska iz specijalnog vozila, noga proklizala te je isti izokrenuo/izvrnuo lijevi gležanj. S obzirom da je poslodavac tužitelja – društvo ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. – Podružnica Čistoća, na dan nastanka štetnog događaja imao kod tuženika sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti za štetu koju radnici istog poslodavca pretrpe na radu odnosno prilikom obavljanja redovitih poslova svojeg radnog mjesta, odnosno u vezi sa svojim radom kod svojeg poslodavca, to je uvodno naznačeni tuženik pasivno legitimiran i odgovoran za naknadu štete tužitelju. Tužitelj je odmah nakon štetnog događaja potražio liječničku pomoć u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, na objedinjenom hitnom bolničkom prijemu, Kišpatićeva 12. Na hitnom prijemu utvrđena mu je dijagnoza – S90 – površinska ozljeda nožnog zgloba (gležnja) i stopala. Po obavljenom pregledu tužitelju je postavljena dijagnoza avulzijske frakture distalne fibule te mu je postavljena potkoljenična imobilizacija te je bio primoran sljedeća dva mjeseca koristiti dvije štake, a od sredine rujna 2021 god., pa nadalje isti je morao hodati isključivo uz pomoć jedne podlaktične štake. Na naknadnom kontrolnom pregledu 04.08.2021. tužitelju je postavljena dijagnoza S82.4 – prijelom samo lisne kosti (fibule) te mu je ordinirano uzimanje analgetika prema potrebi te mirovanje uz poštedni hod na štakama. Kontrolnim pregledom od 01.09.2021. utvrđeno je kako je prijelom saniran te se tužitelju preporuča postupno odbaciti štake. Tužitelj je više ciklusa fizikalne terapije u Domu zdravlja Zagreb – Istok pod nadzorom dr. med. ČŽ u vremenskom razdoblju od 09.09.2021. do 21.02.2022. Usprkos navedenome, ista i dalje ima bolne i ograničene pokrete u ozlijeđenoj nozi. Zbog zadobivene ozljede i intenziteta liječenja, tužitelj je bio više mjeseci na bolovanju. Slijedom sveg navedenog, tužitelj potražuje od tuženika pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 35.500,00 kn i to zbog pretrpljenog straha, fizičkih bolova, duševnih boli zbog umanjenja životne i radne aktivnosti te duševnih boli zbog naruženja, zajedno sa zateznim kamatama, tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate te iznos imovinske štete od 2.500,00 kn za pruženu tuđu pomoć i njegu, zajedno sa zateznim kamatama, tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate, a koje kamate se određuju sukladno čl. 29 st. 2. Zakona o obveznim odnosima. Tužitelj je podnio tuženiku odštetni zahtjev vezano uz predmetni štetni događaj, sve u cilju mirnog rješenja spora, međutim, do istog nije došlo. Predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će naložiti tuženiku da tužitelju isplati na ime naknade neimovinske štete iznos od 35.500,00 kuna sa zateznim kamatama tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate, te iznos od 2.500,00 kuna na ime imovinske štete sa zateznim kamatama od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate, te da obveže tuženika da tužitelju naknadi pripadajući parnični trošak sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude pa do isplate.

2. Nakon provedenog medicinskog vještačenja, te u skladu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u RH (NN 57/22) tužitelj je podneskom od 30.06.2026. (str. 262-265 spisa), postavio konačan tužbeni zahtjev u ovom predmetu koji glasi kao u izreci ove presude pod toč. I. i II.

3. U odgovoru na tužbu tuženik osporava nastanak štetnog događaja, na način kako je opisan u tužbi, odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja, uzročno-posljedičnu vezu kao i visinu tužbenog zahtjeva. Tuženik osporava nastanak štetnog događaja, na način kako je opisan u tužbi, odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja, uzročno posljedičnu vezu, kao i visinu tužbenog zahtjeva. Pasivna legitimacija tuženika u ovom postupku proizlazi iz po lice osiguranja od odgovornosti zaključenu s poslodavcem tužitelja i koja je vrijedila u trenutku štetnog događaja. Stoga, u konkretnom slučaju tuženik u konkretnom slučaju ne odgovara po načelu objektivne odgovornosti u smislu članka 111. Zakona o radu odnosno članka 25. Zakona o zaštiti na radu, nego po načelu krivnje. Naime, prema odredbi članka 2. st.2. Uvjeta za osiguranje od izvanugovorne odgovornosti tuženika, koji su sastavni dio naprijed navedene police osiguranja, osiguranjem je pokrivena isključivo odgovornost osiguranika koja proizađe iz obavljanja njegove registrirane djelatnosti, vlasništva, posjedovanja ili određenog svojstva stvari te pravnog odnosa. Iz dokumentacije priložene u spisu nije vidljivo u čemu se sastoji krivnja poslodavca tužitelja, odnosno osiguranika tuženika. Iz dostavljene prijave ozljede na radu proizlazi da je do nezgode došlo na javnoj površini te da do nezgode nije došlo zbog poremećaja u radnom procesu, odnosno da je događaj nastao izvan uzroka i aktivnosti vezanih s radnim procesom i radno pravnim aktivnostima vezanim uz poslove na kojima je radnik zaposlen. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva, smatrajući ga previsokim, obzirom na jačinu i karakter ozljeda koje je tužitelj zadobio u štetnom događaju, orijentacijskim kriterijima te sudskoj praksi. Tuženik se ne protivi prijedlogu tužitelja za provođenjem medicinskog vještačenja na okolnost ocjene povrede prava osobnosti, ali predlaže da u cilju razgraničenja tegoba uzrokovanih ozljedom u štetnom događaju i prijašnjih bolesti, kao i njegovog općeg zdravstvenog stanja prije nezgode, sud istog obveže da dostavi u spis slijedeću dokumentaciju: cjelokupnu medicinsku dokumentaciju vezanu za ozljeđivanje tužitelja u štetnom događaju iz koje će biti vidljiv tijek i završetak liječenja, zdravstveni karton tužitelja od liječnika primarne zdravstvene zaštite, originalnu medicinsku dokumentaciju koja se odnosi na ozljede zadobivene u štetnom događaju, radi uvida odnosno njene usporedbe s preslikama dostavljenim uz tužbu, u smislu čl.108.st.3.ZPP-a, saslušanje tužitelja. Tuženik osporava zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na imovinsku štetu koju tužitelj potražuje na ime tuđe pomoći i njege. Ovo iz razloga što tužitelj uz tužbu nije dostavio dokaz da je istu plaćao te se pretpostavlja da su mu istu pružali ukućani. Dakle, obzirom da se radi o ne repariranoj šteti, zakonske zatezne kamate se na istu mogu računati jedino od dana kada njena visina bude utvrđena, odnosno od dana donošenja prvostupanjske presude. Predlaže da sud nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti

4. Sud je proveo dokaze: u dopis tuženika tužitelju od 08.06.2022. (str. 4-5 spisa), u odštetni zahtjev tužitelja od 06.06.2022. tuženiku (str. 6-7 spisa), u prijavu o ozljedi na radu tužitelja (str. 10-13 spisa), u medicinsku dokumentaciju za tužitelja (str. 14-33 spisa), u policu osiguranja br. [broj police osiguranja] od 10.06.2021. (str. 39-40 spisa), u opće uvjete tuženika za osiguranje od izvanugovorne (javne) odgovornosti (str. 41-44 spisa), u presliku predmeta HZZO br. Klasa: 501-09/23-01/668 (str. 61-70 spisa), proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po dr. sc. Igoru Stipančiću (str. 79 -81 spisa), saslušan je svjedok OŽ (str. 101-102 spisa), svjedok ZŽ (str. 103-104 spisa), proveden je dokaz saslušanjem tužitelja ĆŽ kao stranke (str. 94-95, 226-228 spisa), u e-mail SŽ od 01.10.2025. (str. 224 spisa), u opis poslova radnog mjesta tužitelja (str. 231-232 spisa), u prijavu komunalne nepravilnosti od 12.07.2021. broj K-21-88953 (str. 244, 252-257 spisa), saslušani su svjedoci AŽ (str. 286-288 spisa), SŽ (str. 288-289, 297-299 spisa), u podnesak Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 23.04.2026. (str. 293 spisa).

5. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP-a).

6. U članu 219. st. 1. ZPP-a kaže se da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

7. U članu 221.a ZPP-a kaže se da ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom neimovinske i imovinske štete kao posljedica ozljeđivanja tužitelja na radu dana 19.07.2021.

9. Među strankama je sporan nastanak štetnog događaja kako ga tužitelj opisuje u tužbi, odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja, uzročno - posljedična veza kao i visina tužbenog zahtjeva.

10. U čl. 111. st. 1. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23) propisano je da je poslodavac dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava, ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom.

11. U čl. 965. st.1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23) propisano je da u slučaju osiguranja od odgovornosti oštećena osoba može zahtijevati neposredno od osiguratelja naknadu štete koju je pretrpjela događajem za koji odgovara osiguranik, ali najviše do iznosa osigurateljeve obveze.

12. U čl. 25. Zakona o zaštiti na radu (NN 74/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) propisano je da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Poslodavac, može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu.

13. Poslodavac odgovara za štetu radniku koja mu je nastala u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti, a odgovornosti se može osloboditi ako dokaže da je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjere ili krajnje nepažnje radnika ili treće osobe. Dakle, postoji oboriva presumpcija poslodavčeve krivnje a teret dokazivanja o suprotnome leži na poslodavcu.

14. U čl.3. st. 6. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) propisano je da je mjesto rada svako mjesto na kojem radnici i osobe na radu moraju biti ili na koje moraju ići ili u kojem imaju pristup tijekom rada zbog poslova koje obavljaju za poslodavac, kao i svaki prostor, odnosno prostorija koju poslodavac koristi za obavljanje poslova i koja je pod njegovim izravnim ili neizravnim nadzorom.

15. Provedenim dokazima je utvrđeno:

- da je polica osiguranja od odgovornosti zaključena s poslodavcem tužitelja Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Čistoća, Zagreb, Radnička 82 bila na snazi odnosno da je vrijedila u trenutku štetnog događaja (štetni događaj se zbio 19.07.2021.);

- da je tužitelju Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, po prijavi poslodavca, predmetno ozljeđivanje priznao kao ozljedu na radu;

- da je tužitelj u štetnom događaju od 19.07.2021. pretrpio ozljedu otrgnuća vrška lisne kosti u području lijevog gležnja tzv. fibularnogmaleola, koja ozljeda je tužitelju utvrđena na dan štetnog događaja;

- da je tužitelj na dan štetnog događaja bio zaposlen kod osiguranika tuženika Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Čistoća, na radnom mjestu poslovođe;

- da se u prijavi ozljede na radu za tužitelja, u dijelu u kojem se navode podaci o ozljedi na radu navodi da se ozljeda na radu dogodila 19.07.2021. u 10 sati u Sesvetama, Bistrička ulica, da je tužitelj ozlijedio gležanj na javnoj površini prilikom izlaska iz vozila kada je stao u rupu koja se nalazila na kolniku, te izvrnuo gležanj;

- da su sastavni dio police osiguranja od 10.06.2021. Uvjeti osiguranja od izvanugovorne (javne) odgovornosti, a prema kojima je predmet osiguranja građanskopravna (javna) odgovornost osiguranika za štetu zbog smrti, povrede tijela i zdravlja, te oštećenja i uništenja stvari treće osobe (čl.2.) te je navedenim osiguranjem pokrivena isključivo izvanugovorna (javna) odgovornost osiguranika koja proizlazi iz obavljanja njegove registrirane djelatnosti, vlasništva, posjedovanja ili određenog svojstva stvari, te pravnog odnosa;

- da iz prijave o ozljedi na radu proizlazi da do nezgode nije došlo zbog poremećaja u radnom procesu, jer je događaj nastao izvan uzroka i aktivnosti vezanih s radnim procesom i radno-pravnim aktivnostima vezanim uz poslove na kojima je radnik zaposlen;

- svjedok OŽ, stručnjak za zaštitu na radu kod tuženika iskazao je na ročištu održanom 10.06.2024. (str. 101-102 spisa) "… da nije bio očevidac štetnog događaja već da je podatke vezane za štetni događaj dobio posredno odnosno od ĆŽ i ZŽ. Navedeni svjedok je iskazao da je tim u kojem je bio tužitelj imao nalog od komunalnog redara u Sesvetama da obiđu određenu lokaciju. Prilikom dolaska na lokaciju tužitelj je otvorio vrata, zakoračio van i stao u rupu na kolniku. Radilo se o javnoj površini. Štetni događaj se zbio za vrijeme radnog vremena. Tužitelj je od poslodavca zadužio radne cipele, koje su bile u skladu sa njegovim radnim mjestom. Vjerojatno da kolnik nije bio oštećen, da nije bilo rupe na kolniku, tužitelj se ne bi ozlijedio.";

- svjedok ZŽ, šef smjene u Zagrebačkom holdingu d.o.o., Podružnica Čistoća, na ročištu održanom 09.07.2024. (str. 104) iskazao je da nije bio očevidac štetnog događaja u kojem je tužitelj ozlijeđen. Svjedok je u trenutku štetnog događaja bio neposredno nadređen tužitelju. Tužitelj je svjedoka nazvao telefonom nakon štetnog događaja te mu rekao da se ozlijedio izlazeći iz vozila kojeg kolokvijalno zovu cestar, na način da je iskrenuo zglob, ali ne zna koje noge. Tužitelj mu je rekao na kojoj se lokaciji to dogodilo, ali je svjedok to zaboravio. Sam mehanizam nastanka štetnog događaja svjedok ne zna, jer nije bio na mjestu štetnog događaja i nije vidio štetni događaj. Poznato mu je da je predmetno ozljeđivanje tužitelja HZZO priznao tužitelju kao ozljedu na radu;

- svjedok AŽ, nesrodan s tužiteljem, zaposlenik Zagrebačkog holdinga Podružnica Čistoća iskazao je da je na dan štetnog događaj bio nadređen tužitelju; da je svjedok u to vrijeme slao svojim kolegama zaprimljene e naloge o komunalnim nepravilnostima;, procedura je bila takva da se taj nalog slao ĆŽ koji je tada bio poslovođa a isti je bio zadužen za Sesvete, ne zna ništa o ozljedi tužitelja; ne zna kako je došlo do toga da nije evidentirano da je tužitelj po e nalogu na teren u Sesvetama dana 19.07.2021., odnosno ne zna kako je došlo do toga da u evidenciji nema intervencije na terenu dana 19.07.2021., te da se navodi da je komunalna nepravilnosti na toj lokaciji riješena 21.07.2021.;

- nesrodan svjedok SŽ, komunalni redar, zaposlenik Grada Zagreba odnosno komunalnog redarstva Grada Zagreba iskazao je da je u spornom razdoblju bio zadužen i za četvrt Sesvete, nalog nije izdao komunalni redar nego ga je kreirao građanin; nakon toga je nalog dodijeljen izvoditelju Podružnica Čistoća na izvršenje odnosno uklanjanje komunalne nepravilnosti; kroz e redar je ŠŽ, tada voditelj odjela za glomazni otpad u Podružnici Čistoća stav io taj nalog u rad 21.07.2021. u 8:13 sati; datum i vrijeme su bitni jer je u aplikaciju unesena fotografija sanacije kao dokaz da je otpad otklonjen; fotografija sanacije je stavljena u aplikaciju 21.07.2021. u 8:15 sati; nemoguće je da je dan nalog i da je otklonjena nepravilnost istoga dana u roku od par minuta već je realnije da je komunalna nepravilnost ranije otklonjena da je otklanjana kasnije uneseno u aplikaciju; što se tiče lokacije odnosno da li se nepravilnost nalazi u Bistričkoj ulici u Sesvetama ili Trgu Lovre Matačića moguće je da je pogrešno navedena lokacija jer je prijavu podnio jer je prijavu podnio građanin te je moguće da je naveo krivi naziv ulice u kojoj se nalazio komunalni otpad; iskazao je i da je u tome razdoblju bila dosta neuredno vođena aplikacija vezana za komunalne nepravilnosti pa da su pogreške oko datuma otklanjanja nepravilnosti, mjesta odnosno ulice gdje su nepravilnosti bile krivo uneseni u sustav e redar;

- tužitelj ĆŽ, saslušan kao stranka na ročištu održanom 09.04.2024. (str. 94-95 spisa), opisao je nastanak štetnog događaja na slijedeći način: "… na dan štetnog događaja 19.07.2021. ja sam radio u Zagrebačkom holdingu d.o.o., Podružnica Čistoća kao poslovođa čišćenja i pranja ulica odnosno održavanja javnih površina. Moj posao je terenski. Toga dana oko 11,00 sati za vrijeme radnog vremena, u Sesvetama, u Bistričkoj ulici, kod srednje škole, po nalogu komunalnog redara, trebali smo s dječjeg igrališta odvesti smeće i počistiti. Prostor nije bio asfaltiran, već se radilo o zelenoj površini. Ja sam došao na navedeno mjesto kako bi izvidio o čemu se radi. U timu su bila dva radnika, vozač kamiona i ja, odnosno nas četvero. Zapravo u pitanju je bio kamioničić tzv. cestar kojim se odvozi sitni otpad. Prilikom izlaska iz tog kamiončića, a ja sam u kamiončiću sjedio u redu iza vozača, uspio sam stati na tlo i to na asfalt ceste. U asfaltu je bila rupa odnosno oštećenje, koje ja nisam vidio, pa sam stao u tu rupu i izvrnuo gležanj lijeve noge. Na nogama sam imao radne niske cipele koje sam zadužio od poslodavca … kao što sam naveo ja sam prilikom izlaska iz kamiončića upao u rupu na asfaltu ceste. Cesta na kojoj se to dogodilo je lokalna cesta odnosno prilaz parkiralištu srednje škole – gimnazije u Sesvetama ... rupa je bila duguljasta, uža, dubine oko 5 do 6 cm, a duljine cca 20 cm. Nedostajao je komadić asfalta. Na tom se mjestu zapravo spajao asfalt dvije kolne trake. Dodaje da rupu nije vidio jer je bilo nezgodno izaći iz tog kamiona koji ima dvije metalne stepenice za silazak.

16. Provedenim dokazima je nesporno utvrđeno da je tužitelj u trenutku štetnog događaja bio zaposlen kod tuženikov osiguranika tvrtke Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Čistoća na radnom mjestu poslovođe. Do nezgode je došlo za vrijeme radnog vremena kada je tužitelj, prema nalogu poslodavac bio dužan obići lokaciju Bistrička ulica u Sesvetama u sklopu obavljanja svojih radnih zadatak a vezano za čišćenje i odvoz otpada a koji zadatak uključuje izlazak specijalnog vozila (kamiončića za odvoz otpada) i kretanje javnom površinom a u dijelu prikupljanja i odvoza otpada. Šteta nastala radniku u vezi s radom je i ona šteta koja se dogodila na javnoj površini, kada se javna površina smatra mjestom rada u smislu čl.3. st.6., naprijed navedenog Zakona o zaštiti na radu. Kod činjenice da je tužitel j po nalogu neposredno nadređenoga išao na predmetnu lokaciju, te prilikom izlaska iz specijalnog vozila za odvoz komunalnog otpada, a radi obavljanja svojih radnik zadataka vezno uz čišćenje i odvoz otpada, stao u rupu na javnoj površini, tada ta nezgoda ima karakter nezgode nastale u vezi s radom. Stoga je tužitelj pretrpio nezgodu na radu za koju tuženik odgovara temeljem čl.965. st.1. ZOO-a koji je naprijed naveden i temeljem čl.25. Zakona o zaštiti na radu, koji je također, naprijed naveden. Kao što je prethodno navedeno, predmetno ozljeđivanje tužitelja je priznao kao ozljeda na radu od strane HZZO-a kao javnopravnog tijela koje je isključivo nadležno i specijalizirano za problematiku priznavanja ili nepriznavanja zadobivene ozljede na radu, a koje javnopravno tijelo primjenjuje kogentne pravne norme iz Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23, 105/25), a koji zakon predstavlja lex specialis Zakonu o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23). HZZO ne bi priznao ozljedu na radu tužitelju ukoliko bi do ozljede došlo do uslijed nepažnje tužitelja a sve sukladno kogentnoj pravnoj normi iz čl.66. i 67. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Odluka HZZO-a o priznavanju ozljede na radu ima dokaznu snagu javne isprave, te po ranijoj j prirodi predstavlja upravni akt koji djeluje prema svima i svakome (erga omnes). Poslodavac – osiguranik tuženika, odgovara tužitelju kao radniku za pretrpljenu ozljedu na radu po kriteriju objektivne odgovornosti temeljem čl. 25. st. 1. važećeg Zakona o zaštiti na radu koji je naprijed naveden (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18 ). Nije sporno da je poslodavac tužitelja na dan štetnog događaja imao sa osigurateljem, ovdje tuženikom, sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti koja obuhvaća štetu koju radnici pretrpe na radu kod tog poslodavca. Poslodavac tužitelja a osiguranik tuženika, je sklopio ugovor o osiguranju s tuženikom kao osigurateljem kojim ugovorom je u cijelosti prenio svoju odgovornost za štetu radnicima po kauzalnim kriterijima. Slijedom navedenog tuženik kao osiguratelj tužiteljeva poslodavca odgovara tužitelju (radniku) za nastalu štetu (ozljedu na radu) po kriteriju objektivne odgovornosti. Poslodavac je sklapanjem police osiguranja svoju objektivnu odgovornost za štetu radniku zbog ozljede na radu u cijelosti prenio na osiguravajuće društvo. Tuženik ni sa čime nije dokazao doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja, odnosno nije dokazao da je šteta nastala namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njegove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu. Saslušani svjedoci nisu boli očevici štetnog događaja u kojem je ozlijeđen tužitelj i nisu imali neposredna saznanja na koji način je došlo do ozljeđivanja tužitelja.

17. Tuženik je odgovoran za naknadu štete tužitelju koju je pretrpio u štetnom događaju od 19.07.2021. iz razloga koji su naprijed navedeni.

18. S obzirom na utvrđenu odgovornost valjalo je tužbeni zahtjev cijeniti i s obzirom na visinu.

19. U čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23) navodi se da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilj kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

20. Visinu pojedinih vidova neimovinske štete u ovom predmetu sud je utvrdio imajući pravno shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzeto na sjednicama održanim 05. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., a kojim su izmijenjeni Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda od 29. studenoga 2002. godine na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%. Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) primjenjuju se u primjeni Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 I 29/18) kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, a za obvezne odnose nastale nakon 01. siječnja 2006. godine i stupanja na snagu Zakona o obveznim odnosima /05. Međutim, opće poznata je činjenica da je u periodu od posljednje izmjene Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda RH (lipanj 2020. do danas) značajno porasla stopa inflacije, te da ista sukladno javno dostupnim službenim podacima Državnog zavoda za statistiku za period od lipnja 2020. do listopada 2025. iznosi čak 37,5%. Vrijednost (kupovna moć) novčanog iznosa pravične novčane naknade koju bi oštećenik za istu ozljedu ostvario "na današnji dan" temeljem spomenuti Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda RH iz 2020. u ovom je trenutku za više od 37,5% manja od vrijednosti/kupovne moći tog istog novčanog iznosa naknade štete koju bi tužitelj za tu istu ozljedu ostvario da mu se naknada štete isplatila, primjerice u lipnju 2020. odnosno u trenutku kada je stupila na snagu Odluka Vrhovnog suda RH o povišenju Orijentacijskih kriterija (lipanj 2020.). Samim time, oštećenik za isti iznos novčanih sredstava (broj i vrijednost novčanih jedinica) u ovom trenutku može kupiti trećinu manje dobara i usluga i drugih potrepština nego li što je to oštećenik za isti novčani iznos mogao učiniti/kupiti u trenutku kada je Vrhovni sud RH donio Odluku o povišenju Orijentacijskih kriterija za određivanje visine naknade štete kod povrede prava osobnosti, a kod nekih proizvoda i usluga zasigurno je došlo do porasta cijena i više od 50%, a ponegdje i do 100%. S obzirom na navedeno Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda RH ne mogu biti "puka matematička formula" koja bi se trebala "doslovce", mehanički te na istovjetan način primjenjivati u svim postupcima naknade štete, već je potrebno uzeti u obzir sve okolnosti i specifičnosti konkretnog slučaja, pa je tako potrebno i osnovano uzeti u obzir i opće poznat i svima u svakodnevnom životu lako prepoznatljiv značajan porast stope inflacije. Navedeno je verificirano i u mnogobrojnoj praksi I-stupanjskih i II-stupanjskih sudskih odluka.

21. Iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka dr. sc. Igora Stipančića – stalnog sudskog vještak za medicinu-kirurgiju (str. 79-81 spisa), vidljivo je da je tužitelj u štetnom događaju od 19.07.2021 godine zadobio otrgnuće vrška lisne kosti u području lijevog gležanja (tzv. fibularnog maleola). Ova ozljeda je utvrđena tužitelju na dan štetnog događaja. Provedeno je konzervativno liječenje mirovanjem, imobilizacijom i potom višekratnom fizikalnom terapijom, liječenje je završeno, završetkom liječenja smatra se zadnji pregled fizijatra kojeg je načinio 21.02.2022. Vještak smatra da postoji uzročno posljedična veza između zadobivene ozlijede i provedenog liječenja. Tužitelj je mogao zadobiti predmetnu ozljedu na način kako ju opisuje. Pri silasku iz kamiona mehanizam ozljeđivanja je doskok na nogu u inverziji stopala. Iz zdravstvenog kartona tužitelja proizlazi da prije ovog događaja nije imao ozljeda, niti bolesti lijevog gležnja koji utječu na mišljenje vještaka u ovom predmetu. U tužitelja postoji blago ograničenje kretnji lijevog gležnja uz povremene subjektivne tegobe u obliku bolova van jske strane lijevog gležnja. Vještak smatra da su te tegobe posljedica prijeloma kojeg je tuži telju zadobio u predmetnom štetnom događaju. Smanjenje životne aktivnosti zbog trajnih tegoba s lijevim gležnjem tužitelja iznosi 5%. To smanjenje životne aktivnosti postoji zbog bolova osobito pri fizičkom opterećenju te blažeg ograničenja kretnji lijevog gležnja. Strah tzv. primarni u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja je bio intenzivan i kratkotrajan. Tzv. sekundarni strah kao posljedica tjelesne ozljede jakog intenziteta je trpio 3 dana, srednjeg oko 7 dana i manjeg oko mjesec dana. Povremeni strah u vidu zabrinutosti za zdravlje je trajao 3 mjeseca. Bol jakog intenziteta je imao do 4 dana, srednjeg oko 12 dana, a manjeg još do 8 tjedana sveukupno. Povremena bol ulazi u smanjenje životne aktivnosti. Tuđa pomoć mu je bila sveukupno potrebna u trajanju od 3 tjedna 3 h na dan zbog potrebe mirovanja i otežanog hoda. Nakon toga je još trebao pomoć u trajanju od 4 tjedana 2 h dnevno zbog otežanog hoda i korištenja 2 štake. Potom je još trebao pomoć 4 tjedana tri puta tjedno po 2 h zbog otežanog hoda i korištenja jedne štake (priprema i nabavka hrane, dulje stajanje i hodanje..). Naruženje kao posljedica zadobivene ozljede nije vidljivo.

22. Na nalaz i mišljenje medicinskog vještaka stranke nisu imale primjedbi.

23. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje medicinskog vještaka dr. sc. Igora Stipančića, kirurga kao valjanu podlogu za donošenje odluke u pogledu visine tužbenog zahtjeva. Na nalaz i mišljenje stranke nisu imale primjedbi. U nalazu i mišljenju vještaka nema kontradiktornosti. Nalaz i mišljenje vještaka sačinjen je u skladu s pravilima struke.

24. Imajući u vidu trajanje i jačinu fizičkih bolova, te dob tužitelja u vrijeme nastanka štetnog događaja (50 godina starosti) ovaj sud smatra da tužitelju za taj vid neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u visini od 2.400,00 €, uzevši pritom u obzir i naprijed spomenutu stopu inflacije (37,5%).

25. Imajući u vidu trajanje i jačinu straha kod tužitelja, ovaj sud smatra da tužitelju za taj vid neimovinske štete, temeljem naprijed navedene odredbe čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23), pripada pravična novčana naknada u visini od 3.025,00 €, uzevši u obzir i spomenutu stopu inflacije (37,5%).

26. Kao posljedica štetnog događaja, kod tužitelja je došlo do smanjenja životne aktivnosti trajno od 5%. To smanjenje životne aktivnosti postoji zbog bolova osobito pri fizičkom opterećenju, te blažeg ograničenja kretnji lijevog gležnja. Imajući u vidu naprijed navedeno, orijentacijske kriterije Vrhovnog suda RH i naprijed navedenu stopu inflacije, ovaj sud smatra da tužitelju s navedene osnove pripada pravična novčana naknada u visini od zatraženih 1.375,00 €, uzevši pritom u obzir i naprijed spomenutu stopu inflacije (37,5%).

27. Kod tužitelja nije zaostalo naruženje.

28. Tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć u trajanju od 3 tjedna 3 sata na dan zbog potrebe mirovanja i otežanog hoda (3 tjedna x 7 dana je 21 dan x 3 sata dnevno je 63 sata). Nakon toga tužitelju je još trebao pomoć u trajanju od 4 tjedna dva sata dnevno zbog otežanog hoda i korištenja dviju štaka (4 tjedna x 7 dana je 28 dana x 2 sata dnevno = 56 sati). Potom je tužitelj još trebao pomoć 4 tjedna tri x tjedno po 2 sata zbog otežanog hoda i korištenja jedne štake (priprema i nabavka hrane, dulje stajanje i hodanje…) odnosno po 6 sati u svakom od 4 tjedna (6 sati x 4 tjedna = 24 sata) to iznosi ukupno 143 sata. Na ročištu za glavnu raspravu održanom 09.04.2024. tužitelj ĆŽ je iskazao da su mu svu potrebnu tuđu pružili supruga i punoljetna djeca koja žive s njima. Tužitelj ima pravo na naknadu štete na ime tuđe pomoći i kada mu tuđu pomoć pružaju članovi obitelji što je ovdje slučaj. Ovaj sud smatra da tužitelju na ime imovinske štete - tuđe pomoći, pripada iznos od 715,00 € (143 sati x 5,00 €/1h), odnosno smatra iznos od 5,00 € po jednom satu primjerenim iznosom, imajući u vidu trenutnu sudsku praksu i sve naprijed navedeno. Stoga je prihvaćen dio tužbenog zahtjeva s te osnove u visini od 715,00 €, a preostali dio do zatraženih 730,00 € a radi se o iznosu od 15,00 € je odbijen kao pravno neosnovan.

29. Slijedom naprijed navedenog tužitelju je dosuđeno: na ime pretrpljenih fizičkih bolova 2.400,00 €; na ime pretrpljenog straha 3.025,00 €; za duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti 1.375,00 € što iznosi ukupno 6.800,00 €. Na ime imovinske štete – tuđe pomoći tužitelju je dosuđen iznos od 715,00 €, dok je s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva s te osnove u visini od 15,00 € , tužitelj odbijen jer je u tom dijelu po mišljenu ovog suda tužbeni zahtjev previsoko postavljen. Slijedom naprijed navedenoga donesena je odluka kao u izreci pod toč. I.- III. Napominje se da je sud na ročištu za glavnu raspravu održanom 01.07.2026. dopus tio preinaku odnosno povišenje tužbenog zahtjeva jer smatra da je to svrsishodno za rješenje spora između stranaka s obzirom na stopu inflacije koja je utvrđena za prethodno petogodišnje razdoblje od strane Državnog zavoda za statistiku.

30. U čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23) navodi se da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Tužitelj na dosuđenu glavnicu neimovinske štete i imovinske štete (tuđa pomoć) potražuje zatezne kamate od 07.06.2022., odnosno od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku (tuženik u očitovanju na odštetni zahtjev navodi da je odštetni zahtjev tužitelja zaprimio 07.06.2022.(str. 4 spisa)). Navedeno je u skladu sa čl. 1103. ZOO, pa je na glavnicu dosuđena zatezna kamata koja teče od 07.06.2022. do isplate. Visina stope zatezne kamate propisana je čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23).

31. Odluka o trošku temelji se na čl. 154. st. 5. ZPP-a koji propisuje da sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi sve troškove koje je imala protivna stranka, ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi.

32. Tužitelja je tijekom postupka zastupala odvjetnica koja je do zaključenja glavne rasprave postavila zahtjev za naknadom parničnog troška, odnosno potraživala je trošak prema troškovniku koji prileži spisu na strani 300 i 301.

33. Do zaključenja glavne rasprave tuženik nije zatražio naknadu parničnog troška , odnosno na ročištu na kojem je zaključena glavana rasprava naveo je da ne potražuje parnični trošak jer ga nije imao.

34. S obzirom na navedeno pod točkom 31. ovog obrazloženja, tuženik je obvezan da tužitelju naknadi sav prouzročeni parnični trošak.

35. Odvjetnički trošak odmjeren je u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23). Vrijednost predmeta spora iznosi 7.530,00 €. U pogledu pravne osnove tužitelj je uspio u sporu sa 100%, a tuženik sa 0%. U pogledu visine tužbenog zahtjeva tužitelj je uspio sa 99%, a tuženik sa 1%. Slijedom navedenog, tužitelju je priznat sljedeći parnični trošak: za sastav odštetnog zahtjeva od 06.06.2022. 100 bodova; za sastav tužbe u visini od 100 bodova; za sastav obrazloženih podnesaka od 03.02.2023., 02.02.2024., 20.03.2024., 30.06.2026. i 07.07.2026. u visini od 100 bodova za svaki; za sastav podneska od 21.02.2023. u visi od 50 bodova; za zastupanje na ročištima od 15.02.2023., 09.04.2024., 10.06.2024., 09.07.2024., 02.09.2025., 22.10.2025., 13.04.2026., 01.07.2026. , 14.07.2026. za svako ročište u visini od 100 bodova; za pristup na ročište za objavu presude od 24.07.2024. u visini od 50 bodova, za sastav žalbe tužitelja protiv presude u visini od 100 bodova. To ukupno iznosi 1.800 bodova. Vrijednost jednog boda iznosi 2,00 € (Tbr. 54 važeće OT). Sveukupan broj bodova izražen u novcu iznosi 3.600,00 €. Na sve obavljane radnje, temeljem Tarifnog broja 46 važeće OT, odvjetnik ima pravo obračunati pripadajući porez na dodanu vrijednost odnosno 25% PDV što iznosi daljnjih 900,00 €. Tužitelju je priznat trošak medicinskog vještačenja u visini od 199,08 € u cijelosti, jer je provođenje tog dokaza bilo neophodno za rješenje ove parnice. Sveukupno je tužitelju priznat parnični trošak u iznosu od 4.699,08 €.

36. Tužitelj je zatražio i zatezne kamate na trošak. Temeljem čl. 30. Ovršnog zakona (NN 112/12,25/13,93/14 i 55/16), takav zahtjev tužitelja je osnovan, pa je sud na dosuđeni trošak postupka dosudio i zatezne kamate tekuće od dana donošenja prvostupanjske presude tj. od 22. srpnja 2026., pa do isplate. Visina stope zatezne kamate propisana je čl 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23), a pobliže je označena u izreci.

37. Tužitelj je oslobođen od plaćanja sudske pristojbe temeljem čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama (NN 118/18, 51/23).

U Zagrebu, 22. srpnja 2026.

Sutkinja:

Jelica Pandurić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno u 4 primjerka putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove odluke.

Dostaviti:

- pun. tužitelja odvj. Maja Buhin

- tuženiku