Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Psp-1/2024-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Koprivnici po sutkinji Marijani Jurenec kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice ĆT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku odvjetniku Zoranu Švaci, iz Koprivnice, protiv tuženika ST, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku odvjetniku Rajku Radeliću, iz Koprivnice, radi smetanja posjeda, nakon provedene glavne javne rasprave zaključene dana 25. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka i tuženika osobno, na ročištu radi objave i uručenja rješenja, na temelju odredbi čl. 335. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje u tekstu: ZPP), 22. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"1.Utvrđuje se da je tuženi ST, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] istovjetan s ST, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] smetao tužiteljicu ĆT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u zadnjem mirnom posjedu nekretnine i to k. č. br. [katastarska čestica], sjenokoša u selu sa 110 čhv upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] time što je dana 05.03.2024. godine navozio zemlju, a dana 06.03.2024. godine istu izravnao u površini od 3.89 m2, a koja se proteže između točaka 30-31 u dužini od 0,25 m2, 31– 33 u dužini od 3,54 m2, 33-35 u dužini od 5,50 m2, 35-34 u dužini od 0,66 m2, 34-32 u dužini od 5.08 m2 i 32-30 u dužini od 3,91 m2, sve kako je to označeno plavom bojom na Nalazu geodetskog vještaka i skici izmjere od 12. studenog 2025. godine stalnog sudskog vještaka geodetske struke Vesne Kovač dipl. ing. geod. pa se tuženom nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja kako je bilo u času smetanja posjeda na način da odstrani navoženu zemlju kako bi izjednačio nadmorsku visinu prijeporne površine sa nadmorskom visinom tužiteljičine nekretnine te se tuženom zabranjuje svako takvo ili slično smetanje posjeda, sve u roku od 15 dana.

2.Tuženi je dužan tužiteljici naknaditi prouzročeni trošak parnice sa zakonskim zateznim kamatama po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, koje teku od dana donošenja odluke do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana."

II. Odbija se i dio tužbenog zahtjeva tužiteljice kojim je tužiteljica tražila utvrđenje da je tuženik predmetno zemljište pripojio svojem zemljištu te da je tuženik dužan tužiteljici predati spornu površinu u posjed.

III. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku troškove postupka u iznosu od 1.000,00 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 18. ožujka 2024. podnijela tužbu protiv tuženika radi smetanja posjeda nekretnina i to kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

1.1. Tužiteljica je u tužbi navela da je u posljednjem mirnom posjedu nekretnina kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], koje u naravi predstavljaju jednu ekonomsku cjelinu, voćnjak i dvorište, a nekretnine su upisane kao vlasništvo tužiteljice u posjedovnom listu u zemljišnim knjigama.

1.2. U tužbi se navodi da je tuženik u posjedu susjednih nekretnina i to kčbr. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], koje predstavljaju ekonomsku cjelinu i to livadu, a upisane su kao posjed i vlasništvo tuženika.

1.3. Tužiteljica je navela da je 1988. godine sa suprugom BT na južnom dijelu nekretnina kčbr. [katastarska čestica] ogradila vrt, a na dijelu je posađen voćnjak, dok je na kčbr. [katastarska čestica] livada.

1.4. U tužbi je navedeno da između nekretnina stranaka ne postoje vidljive međašne oznake, no prema raslinju i izgrađenosti nekretnina u naravi je vidljivo dokle nekretnine uživaju vlasnici te nekretnine dijeli žičana ograda, panj duda, a na sjevernom dijelu drvo starog i mladog duda.

1.5. Tužiteljica je navela da je pred ovim sudom pokrenula postupak uređenja međe te je očevid bio zakazan za 7. ožujka 2024., ali se zbog kiše nije održao. Navela je da je neposredno pred održavanje očevida, 5. ožujka 2024., tuženik (evidentno je omaškom u tužbi navedeno "tužitelj") na svojoj nekretnini i na dijelu nekretnina u vlasništvu tužiteljice dovezao zemlju koju je istovario, a 6. ožujka 2024. istu je poravnao te je na taj način uništio panj duda, navozio i poravnao zemlju na dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u posjedu tužiteljice, s tim da tužiteljica pridržava pravo specificirati tužbeni zahtjev u pogledu prijeporne površine nakon mjerničkog vještačenja.

1.6. Tužiteljica je navela da ju je tuženik smetao u zadnjem mirnom posjedu predmetne nekretnine te da pozivom na odredbe čl. 22. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima podnosi predmetnu tužbu radi utvrđenja da ju je tuženik smetao u zadnjem mirnom posjedu nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] time što je 5. ožujka 2024. navozio zemlju, a 6. ožujka 2024. istu izravnao u istočnom dijelu nekretnine dužine 7 metara, širine 1 metar i visine 50 centimetara i predmetno zemljište pripojio svojem zemljištu pa se tuženiku nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja na način da odstrani navoženu zemlju i preda spornu površinu u posjed tužiteljici te se tuženiku zabranjuje takvo ili slično smetanje posjeda.

1.7. Konačni tužbeni zahtjev tužiteljica je postavila nakon provedenog očevida i geodetskog vještačenja podneskom od 26. siječnja 2026. na način kako je to navedeno u točki I. izreke ovog rješenja.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu predložio da sud odbaci tužbu ili odbije tužbeni zahtjev.

2.1. Tuženik je u odgovoru na tužbu istaknuo prigovor litispendencije. Tuženik je naveo da u postupku uređenja međe tužiteljica ne priznaje utvrđenje međe po mjerniku kojeg je sama angažirala te da tužiteljica sada ponavlja postupak koji će se riješiti u predmetu R1-41/2023 te da tužiteljica ne može tražiti povrat posjeda ako će se zadnji mirni posjed utvrditi u izvanparničnom postupku. Tuženik je predložio odbacivanje tužbe.

2.2. Tuženik je predložio i da sud odbije tužbeni zahtjev. Naveo je da je angažirao vozače kamiona da šest prikolica zemlje koja je bila iskopana kod Kauflanda dovezu na njegovu nekretninu, a jedan od kamiona se pri manevriranju skoro prevrnuo pa je bez utjecaja tuženika morao iz nužde ispustiti zemlju, valjda dijelom i na nekretninu tužiteljice, a bez namjere da u ime i za račun tuženika prisvoji nekretninu tužiteljice.

2.3. Tuženik je prigovorio i promašenoj pasivnoj legitimaciji. Naveo je da on nije naredio ispuštanje zemlje s prikolice te na strani tuženika nema protupravnosti, a njegova namjera nije bila prisvajanje dijela nekretnine tužiteljice niti uništenje panja duda. Tuženik je naveo da nije postupio samovlasno već se radi o slučaju na koji nije imao utjecaj.

3. Tužiteljica je na ročištu 20. veljače 2025. navela da iz postavljenog tužbenog zahtjeva ispušta riječi "i predmetno zemljište pripojio svojem zemljištu" s tim da je tužiteljica tvrdila da se radi samo o ispravku tužbe, a ne o djelomičnom povlačenju tužbe. Tuženik je naveo da se protivi djelomičnom povlačenju tužbe. Također na ročištu 11. travnja 2025. tužiteljica postavljenim tužbenim zahtjevom više ne traži predaju sporne površine, a u podnesku od 26. siječnja 2026. navela je da se radi samo o ispravku tužbe, a ne o djelomičnom povlačenju tužbe. Tuženik se je protivio djelomičnom povlačenju tužbe. U konkretnom slučaju se prema ocjeni suda radi o povlačenju dijela tužbe, jer je oduzimanje posjeda i predaja sporne površine u posjed tužiteljici bitan element tužbe i tužbenog zahtjeva, a ne radi se samo o korekciji tužbe niti o specifikaciji tužbenog zahtjeva u tom dijelu nakon provedenog vještačenja. S obzirom da se tuženik u vrijeme povlačenja dijela tužbe već upustio u raspravljanje o glavnoj stvari za povlačenje je trebao pristanak tuženika u smislu odredbe čl. 193. st. 2. ZPP-a, a kako tuženik taj pristanak nije dao, sud je i o navedenom dijelu tužbenog zahtjeva donio meritornu odluku.

4. Tijekom dokaznog postupka saslušani su tužiteljica i tuženik kao stranke u svrhu dokazivanja, saslušani su svjedoci IT, NT, MT, ŽT, CT, proveden je očevid na predmetnim nekretninama uz sudjelovanje geodetskog vještaka ing. Vesne Kovač, te je pročitan nalaz i mišljenje geodetskog vještaka i izvršen je uvid u fotografije prijepornog dijela nekretnine (str. 133-144), pročitan je spis ovog suda poslovni broj R1-41/2023, pročitane su priložene isprave: izvadak iz zemljišne knjige (str. 5-6), prijepis posjedovnog lista 1460 k. o. [katastarska općina] (str. 7), izvadak iz zemljišne knjige (str. 8-9), prijepis posjedovnog lista 277 k. o. [katastarska općina] (str. 10), izvršen je uvid u izvod iz katastarskog plana (str. 11), izvršen je uvid u fotografije (str. 12-14), izvršen je uvid u priloge tuženika - fotografije (str. 25-38), izvršen je uvid u fotografije (str. 42-43 i 58).

4.1. Iako je sud usvojio dokazni prijedlog tuženika za saslušanje svjedoka VT i navedeni svjedok je pristupio na očevid 2. listopada 2025. tuženik je odustao od dokaznog prijedloga za saslušanje navedenog svjedoka pa isti nije saslušan.

5. Na temelju kritičke analize svih provedenih dokaza primjenom odredbi čl. 8. ZPP-a presuđeno je kao u izreci.

6. Sud je u ovom postupku utvrđivao činjenice koje su stranke iznijele i izvodio dokaze koje su stranke predložile, primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 7. i čl. 219. ZPP-a te primjenom odredbe čl. 299. ZPP-a.

7. Na temelju odredbe čl. 441. ZPP-a, raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

8. Između stranaka nije bilo sporno da je tužba podnijeta u zakonskom roku u smislu odredbi čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje u tekstu: ZV).

9. Sud je utvrdio da prigovor litispendencije, koji je tuženik istaknuo u odgovoru na tužbu, nije osnovan, jer između istih stranaka u vezi istog predmeta spora nije u tijeku niti je vođena druga parnica, a činjenica da je u predmetu ovog suda poslovni broj R1-41/2023 proveden postupak uređenja međe po prijedlogu ovdje tužiteljice kao predlagateljice protiv ovdje tuženika kao protustranke između nekretnina tužiteljice kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te nekretnina tuženika kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije odlučna za navedeni prigovor.

9.1. Nesporno je utvrđeno da je ovdje tužiteljica prijedlog za uređenje međe između nekretnina stranaka podnijela 29. lipnja 2023., a međa je uređena rješenjem suda poslovni broj R1-41/2023-19 od 28. kolovoza 2024., koje je postalo pravomoćno 15. siječnja 2025., i to u točkama A-B-C-D prema sporazumu stranaka, a u točkama E-F prema pravičnoj ocjeni suda te su stranke upozorene da nekretnine posjeduju na način kako je uređena međa.

9.2. Nakon pravomoćnosti rješenja o uređenju međe tuženik je istaknuo prigovor presuđene stvari, no taj prigovor sud također smatra neosnovanim s obzirom da je u navedenom izvanparničnom postupku uređena međa između nekretnina stranaka, a nije odlučivano o smetanju posjeda.

10. Između stranaka je na pripremnom ročištu bila sporna pasivna legitimacija na strani tuženika, činjenica posljednjeg mirnog posjeda te čin smetanja odnosno je li tuženik poduzetim radnjama smetao tužiteljicu u posjedu nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno je li tuženikova radnja protupravna i je li tom radnjom oduzet posjed tužiteljici.

11. Tužiteljica je u iskazu potvrdila da nakon uređenja međe tuženik njoj nema što predati u posjed jer je sporna površina na koju je navožena zemlja u njezinom posjedu. Tužiteljica je navela da su 5. ožujka 2024. kamioni vozili zemlju po tuženikovom nalogu i tom prilikom iskipali zemlju na dio njezine nekretnine i na nekretninu tuženika, a 5. ili 6. ožujka 2024. traktorom je poravnata zemlja no na terenu je vidljiva navožena zemlja. Tužiteljica smatra da je tuženik navoženje zemlje napravio jer je 7. ožujka 2024. trebao izaći sud radi uređenja međe između nekretnina stranaka. Prema iskazu tužiteljice teren na prijepornom dijelu ni prije nije bio ravan već je bila rupa na njezinoj nekretnini i na nekretnini tuženika, a nakon poduzete radnje na njezinoj je nekretnini povišenje pa traži od tuženika da zemlju makne.

12. Tuženik je naveo da dovoženje zemlje nije bilo s namjerom da prisvoji dio nekretnine tužiteljice, a 5. ožujka 2024. navožena je zemlja na njegovu nekretninu jer je na dijelu njegove nekretnine bila graba pa je htio poravnati teren, no kamion kojim je dovezena zemlja se gotovo prevrnuo pa je zemlja iskipana prilikom čega je, igrom slučaja, dio zemlje ispušten na nekretninu tužiteljice, a na što tuženik nije mogao utjecati te takvo postupanje vozača kamiona nije bilo po nalogu tuženika. Tuženik je naveo da je idućeg dana angažirao osobu koja je traktorom razgrnula zemlju, a potom je još lopatom uklonio zemlju koja je bila iskipana na nekretninu tužiteljice, no i nakon toga nešto je zemlje ostalo na njezinoj nekretnini, ali se tuženik ne usudi tu zemlju maknuti jer je uređena međa između nekretnina stranaka, a on niti jedan dio nekretnine tužiteljice nije prisvojio niti ga drži u posjedu.

13. Prilikom očevida identificirana je predmetna nekretnina tužiteljice kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i susjedna nekretnina tuženika kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po geodetskom vještaku ing. Vesni Kovač te je prilikom očevida tužiteljica pokazala prijeporni dio nekretnine i utvrđeno je da je u tom dijelu međa između nekretnina stranaka uređena sudskim putem i na nekretnini su vidljive međašne oznake, a u vrijeme očevida obje nekretnine bile su u naravi pokošene livade te je na terenu utvrđena visinska razlika između nekretnine tuženika i nekretnine tužiteljice izvan prijepornog dijela.

13.1. Prilikom očevida je geodetski vještak ing. Vesna Kovač izvršila identifikaciju nekretnina stranaka u k. o. [katastarska općina] i to nekretnine tužiteljice kčbr. [katastarska čestica] i susjedne kčbr. [katastarska čestica] koja je u vlasništvu tuženika. Geodetski vještak ing. Vesna Kovač je nakon toga izvršila kontrolu točaka uređene međe koje su na licu mjesta obilježene drvenim kolcima i to točke D i E uređene međe te je utvrdila da one odgovaraju po koordinatama točkama koje su dostavljene od geodetskog vještaka u postupku uređene međe R1-41/2023. Nakon toga je izvršeno obilježavanje prijepora po pokazivanju tužiteljice i to u šest točaka između kojih tužiteljica smatra da je prostor prijepora i te su snimljene horizontalno i visinski. Također je izvršeno snimanje profila na svaki metar udaljenosti i to lijevo i desno odnosno gledajući prema sjeveru lijevo prema nekretnini tuženika i desno prema nekretnini tužiteljice, visinski na svakih otprilike metar prema sjeverozapadu od pojasa, od točke D prema točki E kako bi se utvrdio pad terena između nekretnine tuženika i nekretnine tužiteljice, s tim da je jasno vidljivo da je na nekretnini tužiteljice jedna udubina u blizini prvih točaka prijepora po pokazivanju tužiteljice gledajući od jugoistoka prema sjeverozapadu. Vještak je prilikom očevida izvršio snimanje i fotografiranje te je dostavio pisani nalaz i mišljenje s fotografijama i skicom izmjere na kojoj je prikazan pravac uređene međe i međašne točke D i E, te su prikazani profili točaka s nadmorskim visinama točaka i oznakama pada terena, a iz pisanog nalaza odnosno skice uredovanja od 12. studenog 2025. proizlazi da je prijepor na dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je prikazana površina prijepora prema pokazivanju tužiteljice u površini od 3,89 m2, a ta je površina obilježena točkama po pokazivanju tužiteljice obilježenim brojevima 30, 31, 32, 33, 34, 35..

13.2. Stranke nisu imale prigovor na nalaz i mišljenje geodetskog vještaka, a sud ga prihvaća u cijelosti kao objektivan i u skladu s pravilima struke.

14. Prilikom očevida na okolnost posljednjeg stanja posjeda i smetanja saslušani i predloženi svjedoci.

14.1. Svjedok ŽT je u iskazu naveo da na prijepornom dijelu prije navoženja zemlje na nekretninu tuženika nekretnina tuženika nije bila povišena u odnosu na nekretninu tužiteljice, a dan nakon što je navožena zemlja na tuženikovu nekretninu vidio je da je zemlja razgrnuta i da je dio zemlje na nekretnini tužiteljice, a kasnije je dio te zemlje netko maknuo. Svjedoci NT, IT, MT, potvrđuju da je 2024. kamionima dovožena zemlja na nekretninu tuženika te iz njihovih iskaza proizlazi da se jedan kamion nagnuo, a kako ga nisu mogli povući s utovarenom zemljom vozač je iskipao zemlju i to na nekretninu tuženika, ali se manji dio rasuo po nekretnini tužiteljice i to na dijelu koji je tužiteljica prilikom očevida pokazala kao prijepor, a kasnije je netko zemlju poravnao te je razina navožene zemlje u vrijeme očevida bila niža nego neposredno nakon poravnanja. Svjedok NT je naveo da su prije navoženja zemlje nekretnine tužiteljice i tuženika oko prijepornog dijela, kao i dalje od toga, bile ravne i iste visine, možda s nekoliko blagih depresija s jedne i druge strane, a o njihovoj dubini se nije mogao izjasniti. Iz iskaza svjedoka IT proizlazi da je u prijepornom dijelu nekretnina tužiteljice nešto viša nego prije navoženja zemlje, no ne može procijeniti koliko, kao ni je li dužina i širina koju je tužiteljica pokazala kao prijepor dio nekretnine na kojoj je istovarena zemlja. Iz iskaza svjedoka MT, sina tužiteljice, proizlazi da je prije navoženja zemlje na nekretninu tuženika postojala visinska razlika između nekretnina stranaka, a u pokazanom prijepornom dijelu prema pokazivanju tužiteljice je ranije bila rupa te je dan prije uređenja međe tuženik poravnao teren na svojoj nekretnini i na nekretnini tužiteljice gdje je navožena zemlja, s tim da je dio zemlje s tužiteljičine nekretnine prebacio na svoju nekretninu. Svjedok CT navela je da na predmetne nekretnine nije dolazila, prolazila je uz njih, no izdaleka nije primijetila ima li visinske razlike između nekretnina stranaka prije navoženja zemlje, a nije vidjela ni kad su kamioni navozili zemlju ni kad je izvršeno ravnanje terena.

14.2. Na temelju analize iskaza svjedoka prilikom očevida nije bilo moguće utvrditi koliko je točno nekretnina tužiteljice u prijepornom dijelu povišena nakon što je na tuženikovu nekretninu navožena zemlja, a iz nalaza – skice izmjere geodetskog vještaka proizlazi da tužiteljičina nekretnina nije ravna ni u preostalom dijelu, a ne samo u pogledu prijepornog dijela u odnosu na preostali dio nekretnine tužiteljice.

15. Nakon što je nesporno utvrđeno da tuženik nije u posjedu dijela nekretnine tužiteljice, tužiteljica je navela da ima pravni interes za predmetnu tužbu te da u konkretnom slučaju nije uspostavljeno prijašnje posjedovno stanje te da je tuženik pasivno legitimiran u postupku jer je treća osoba odnosno vozač kamiona kojega je tuženik naručio radi navoženja zemlje istovario zemlju na dijelu nekretnine u posjedu tužiteljice.

16. Na temelju kritičke analize svih provedenih dokaza sud je utvrdio da u konkretnom slučaju dovoženje zemlje koje je naručio tuženik nije bilo s namjerom da tuženik prisvoji dio nekretnine tužiteljice, već je 5. ožujka 2024. navožena zemlja na tuženikovu nekretninu jer je tuženik htio poravnati teren na svojoj nekretnini, no prilikom dovoženja zemlje kamion koji je vozio zemlju je zapeo, nagnuo se na terenu i gotovo se prevrnuo pa ga je trebalo izvlačiti traktorom zbog čega je zemlja s kamiona istovarena na način da je dio zemlje ispušten na nekretninu tužiteljice, a na što tuženik nije mogao utjecati te takvo postupanje vozača kamiona nije bilo po nalogu tuženika niti je isto u interesu tuženika koji ne svojata prijeporni dio nekretnine koji je nesporno u posjedu tužiteljice. Činjenica da je 6. ožujka 2024. tuženik lopatom uklonio dio zemlje koja je dan ranije s kamiona bila istovarena na nekretninu tužiteljice, prema utvrđenju suda, suprotno tvrdnji tužiteljice, ne upućuje na zaključak da je navoženje zemlje na nekretninu tužiteljice u interesu tuženika koji je naručio istovar te da je time tuženik smetao tužiteljicu u posjedu njezine nekretnine, već je sud na temelju provedenih dokaza utvrdio da je tuženik samo nastojao ukloniti zemlju koja je zbog naprijed opisanog manevriranja kamiona koji je dovozio zemlju bila istovarena na nekretninu tužiteljice. Također su neosnovani navodi tužiteljice da je istovarom zemlje izmijenjena konfiguracija terena kako to odgovara tuženiku, jer je geodetskim vještačenjem utvrđeno da je nakon navoženja zemlje nekretnina tužiteljice uz pravac uređene međe između nekretnina stranaka niža od nekretnine tuženika, a tuženik samom činjenicom da je navožena zemlja na njegovu nekretninu nije smetao tužiteljicu u posjedu njezine nekretnine, jer upravo tužiteljica traži da tuženik ukloni zemlju s njezine nekretnine u prijepornom dijelu čime bi se visinska razlika između nekretnina stranaka uz među još povećala odnosno nekretnina tuženika bila bi uz među još viša u odnosu na nekretninu tužiteljice, a iz iskaza svjedoka MT proizlazi da je tu ranije bila rupa.

17. Odredbom čl. 21. st. 1. ZV-a propisano je da pravo na zaštitu posjeda ima onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo.

17.1. Prema odredbi čl. 20. ZV-a i to st. 1. samovlast je zabranjena; bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed, a prema st. 2. čl. 20. tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.

18. Na temelju odredbe čl. 22. ZV-a i to st. 2., sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu, a prema st. 3. pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.

19. Kako je to naprijed obrazloženo, tuženik je već u odgovoru na tužbu naveo da njegova namjera nije bila prisvajanje dijela nekretnine tužiteljice, a nesporno je utvrđeno da tuženik nije prisvojio nekretninu tužiteljice niti je u posjedu njezine nekretnine. Na temelju kritičke analize svih provedenih dokaza utvrđeno je da je tuženik samo angažirao vozače kamiona da iskopanu zemlju dovezu na njegovu nekretninu koja međaši s nekretninom tužiteljice, a do istovara određene količine zemlje na nekretninu tužiteljice s jednog od kamiona koji je dovezao zemlju došlo je jer se kamion sa zemljom nagnuo pa je dio tereta ispušten na prijeporni dio nekretnine tužiteljice, ali bez ikakvog utjecaja tuženika u toj radnji i bez naloga tuženika da se zemlja ispusti na nekretninu tužiteljice te bez tuženikove namjere da prisvoji nekretninu tužiteljice ispuštanjem zemlje s kamiona, koja je radnja prema iskazima tuženika i svjedoka bila potrebna da se kamion ne bi prevrnuo prilikom manevra. Sud je na temelju kritičke analize svih provedenih dokaza utvrdio da tuženik u konkretnom slučaju nije samovlasno smetao tužiteljicu u posjedu nekretnine, nije joj oduzeo posjed niti ju u posjedovanju nekretnine uznemiravao, već se radi o slučaju na koji tuženik nije imao utjecaj.

20. Stoga je u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev specificiran podneskom tužiteljice od 26. siječnja 2026. i riješeno je kao u točki I. izreke rješenja.

21. Budući da tuženik nije dao pristanak za povlačenje dijela tužbe, kako je to naprijed obrazloženo, te se u konkretnom slučaju ne radi o ispravku tužbe jer je oduzimanje posjeda bitni element tužbenog zahtjeva, a tužiteljica je u tužbi tvrdila da je tuženik njezino zemljište pripojio svojem zemljištu i tražila da joj tuženik tu površinu preda u posjed, sud je i o preostalom dijelu tužbenog zahtjeva donio meritornu odluku i odlučio kao u točki II. izreke rješenja, jer je tijekom postupka nesporno utvrđeno da tuženik nije pripojio svojem zemljištu nekretninu tužiteljice te da je tužiteljica u posjedu predmetnog prijepornog dijela nekretnine.

22. Obje stranke su zatražile naknadu parničnih troškova.

23. Tužiteljica je zatražila trošak prema prema troškovniku (str. 175 i 176).

24. Parnični troškovi tuženika utvrđeni su u iznosu od 1.000,00 eura, a odnose se na jednokratnu nagradu punomoćniku odvjetniku tuženika za četiri radnje u postupku i to: za sastav odgovora na tužbu, zastupanje na ročištu 20. svibnja 2024., za sastav podneska od 22. svibnja 2024., za zastupanje na ročištu 14. lipnja 2024., u iznosu od ukupno 500,00 eura (Tbr. 7. točka 2.), te za svaku daljnju radnju i to: za zastupanje na ročištima 16. srpnja 2024., 20. veljače 2025., 11. travnja 2025., 2. listopada 2025. i 25. ožujka 2026. u iznosu od 100,00 eura za svaku radnju (Tbr. 7. točka 2.) prema troškovniku (str. 174) i primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23).

24.1. Primjenom odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a tuženiku nije priznat trošak sastava podnesaka od 8. travnja 2024., 26. rujna 2024. i 14. ožujka 2025. jer ti podnesci nisu bili nužni. Također tuženiku nije priznat trošak podneska od 22. siječnja 2025. kojim je tražio odgodu ročišta.

25. Na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a o troškovima postupka odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

26. S obzirom da je u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice, odbijen je i njezin zahtjev za naknadu troškova postupka, kako je to riješeno u točki I. izreke.

27. Budući da je tuženik u cijelosti uspio u postupku, naloženo je tužiteljici naknaditi tuženiku troškove postupka u cijelosti. Stoga je riješeno kao u točki III. izreke ovog rješenja.

U Koprivnici, 22. srpnja 2026.

Sutkinja

Marijana Jurenec

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja pisanog otpravka rješenja.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se rješenje objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava rješenja obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se rješenje objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se odluka objavljuje, sud će odluku dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. ZPP-a).

Dostaviti

1. Odvjetnik Zoran Švaco, Koprivnica

2. Odvjetnik Rajko Radelić, Koprivnica