Republika Hrvatska

Općinski sud u Makarskoj

Makarska

Kralja Petra Krešimira IV 2

P-1061/2022-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj, po sucu Veroniki Aračić, u pravnoj stvari tužiteljice OP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Marijo Vrnoga, odvjetnik u Metkoviću, protiv tuženice IP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja, nakon zaključenja glavne rasprave održane dana 25.lipnja 2026., u nazočnosti punomoćnika tužitelja i tuženice osobno, dana 22.srpnja 2026., objavio je i

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se uređeni tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

„I. Utvrđuje se da je tužiteljica OP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isključiva vlasnica nekretnine označene kao dio kat. čest. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na skici lica mjesta vještaka za geodeziju Perice Puljića, dipl. ing. geod., od 20. ožujka 2025. označeno likom A, B, C, D, E, F, A površine 25 m², koja čini sastavni dio ove presude, te je tuženica IP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na temelju ove presude dužna trpjeti uknjižbu brisanja prava vlasništva na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa svog imena uz istodobnu uknjižbu cjeline prava vlasništva na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i pripajanje tog dijela kat. čest. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u kat. čest. [katastarska čestica] u z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u zemljišnim knjigama Naslovnog suda na ime i za korist tužiteljice OP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženici naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.301,54 eura uvećano za zakonske zatezne kamate, koje teku od 22.srpnja 2026. kao dana presuđenja do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.“

O b r a z l o ž e n j e

1. Tužiteljica je protiv tuženice dana 30.rujna 2022. podnijela tužbu u kojoj je navela da je tužiteljica vlasnik dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] ZU 2085 k. o. [katastarska općina], u površini od 27 m2, na skici terena izrađenoj od sudskog vještaka dipl. ing. Nedjeljko Bitanga od 20.07.2012., označenog slovima DEFGHIJKLD, koja skica je sačinjena po nalogu ovog suda u predmetu P-914/2010, a koji dio u naravi predstavlja dio njene kuće i okućnice, da je pregledom zemljišne knjige tužiteljica utvrdila da se na toj opisanoj parceli kao vlasnica u cijelosti pogrešno vodi tuženica, da je tu nekretninu tužiteljici darovala njena majka za života kada je tužiteljica otpočela s gradnjom kuće, tj. 30.12.1988., da su s tim darovanjem bili od početka upoznati svi u obitelji, pa tako i ČP, muž tuženice i brat tužiteljice, da se od tada pa do danas tužiteljica nalazi u nesmetanom i isključivom posjedu opisanih dijelova nekretnine, jer su isti dijelom pod njenom kućom, a dijelom neposrednom okućnicom koja služi svakodnevnoj redovnoj uporabi kuće, da je na tom dijelu izgrađena i njena septička jama, da tuženica i njen suprug ČP nikada nisu ni na koji način priječili ili sporili tužiteljici to vlasničko pravo, već su od početka bili upoznati s gradnjom, jer se njihova kuća nalazi neposredno uz kuću tužiteljice.

2. U odgovoru na tužbu od 30.siječnja 2023. tuženica je navela da se protivi tužbi i tužbenom traženju tužiteljice, i predlaže da tužiteljica bude odbijena s tužbenim zahtjevom, uz naknadu parničnog troška tuženici, da tužiteljica u tužbi uopće ne navodi pravni osnov stjecanja vlasništva geometrijski odijeljenog dijela uparničene č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], da tužiteljica govori o „usmenom darovanju s majkom“, iako zakonodavac inzistira na darovanju, koje mora imati formu pisanog kontrakta, da pismeni ugovor o darovanju tužiteljičini preci nisu zaključivali u odnosu na vlasništvo nekretnine iz tužbe, da je usmeni ugovor o darovanju nekretnina bio moguć samo u skladu sa pravnim pravilima bivšeg OGZ-a, koji se u konkretnom slučaju ne može primijeniti temeljem odredbe čl. 388 st. 2, Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, budući da se prema navedenoj odredbi stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava nakon stupanja na snagu navedenog zakona prosuđuju prema pravilima tog zakona, a ovdje tužiteljica govori o darovanju (usmenom) 1988. godine, kada nije bio na snazi OGZ, da majka tužiteljice nije bila vlasnik utužene nekretnine, te da na tužiteljicu nije mogla prenijeti ona prava o kojima tužiteljica govori u narativnom dijelu tužbe, sve pod pretpostavkama i valjanosti darovanja na kojeg tužiteljska strana upire, da tužbeni zahtjev nije jasan, da je utužena nekretnina omeđena lomnim točkama kako je to naveo vještak Bitanga, da je to vještvo neupotrebljivo, a sve budući komparacijom lomnih točaka u opisnom dijelu vještva (D E F G H I J K L D), a koje tužiteljica unosi u tekst svog petita, sa skicom terena od prosinca 2009. godine (Nedjeljka Bitange, geom.), jasno proizlazi, da unutar tih lomnih točaka zemljište pada na dio č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], pa se zato tužena i ne može točno izjasniti što tužiteljica zapravo tužbom traži i da će se tuženica očitovati o merituumu nakon očitovanja tužiteljice i njenih dokaznih prijedloga, kojih u tužbi nema.

3. U ovoj pravnoj stvari sud je proveo dokazni postupak uvidom u: spise ovog suda P-1511/15 sada Pu P-665/19, SS Imotski broj P-515/2019 (ranije P-570/2016), spis UP/I-361-02712-030041, presliku dijelova spisa OS Ploče P-183/1985, iskaze saslušanih svjedoka, očevid sa vještakom, nalaz vještaka Puljića od 20.03.2025. s prilozima, pa je cijeneći rezultate provedenog dokaznog postupka odlučio kao u izreci iz slijedećih razloga:

4. Uvidom u spis broj Pu P-665/2019, ranije P-1511/2015 i P-945/2011, utvrđeno je da se radilo o postupku tužitelja ČP protiv tuženika pod 1 LP i pod 2 OP, radi predaje u posjed tužitelju nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], kao i prizemnog objekta izgrađenog na toj nekretnini. Uz tužbu je ČP priložio Rješenje ovog suda Z-1914/2006 od 27.srpnja 2007., iz kojeg je razvidno da je on upisan kao vlasnik predmetne nekretnine tek tada, a na temelju Kupoprodajnog ugovora od 08.srpnja 2001., kojeg je sklopio s HP pok.O.

5. Dana 27.svibnja 2015. pod brojem P-1511/2015 je doneseno rješenje da se tužba smatra povučenom, jer ni tužitelj ni punomoćnik, iako uredno obaviješteni, nisu pristupili na to ročište.

6. Uvidom u spis SS Imotski broj P-515/2019, ranije P-570/2016, utvrđeno je da se radilo o tužbi tužitelja MP i OP protiv tuženika ČP i IP, radi pobijanja pravnih radnji tuženika, ugovora o darovanju kojim je tuženik ČP darovao svojoj supruzi IP nekretnine označne kao 1111/1 1173/2 ZU 2100, 1168/2, 1166, 1165, sve ZU 2085 i 1167 ZU 828, sve KO [katastarska općina], temeljem Ugovora o darovanju koji je ovjeren kod j.b. u [adresa] pod brojem OV-10567/2015 i da taj ugovor gubi učinak prema tužitelju pod 1 radi naplate novčane tražbine utvrđene presudom P-1015/2010, u iznosu od 23.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 06.prosinca 2010., i za iznos od 6.140,00 kn sa kamatama koje teku od 30.listopada 2010. pa do isplate te prema tužiteljici pod 2 radi naplate novčane tražbine utvrđene Rješenjem ovog suda broj P- 737/2011 u iznosu od 3.150,00 kn sa kamatama od 18.travnja 2012. do isplate, uz obvezu tuženika da tužiteljima naknade troškove postupka. Uvidom u zk izvadak za ZU 2085 KO [katastarska općina], sa stanjem na dan 29.rujna 2022. utvrđeno je da je, između ostalih u taj ZU bila upisana čest. zem. [katastarska čestica] kuća i dvorište ukupne površine 76 m2, od čega kuća površie 15 m2, i dvorište površine 61 m2, a uvidom u izvadak iz BZP- a utvrđeno je da je sada ta čest. zem. iste površine upisana u ZU 10810 za KO [katastarska općina], zv. kod kuće, a u oba ta zk izvatka je kao isključiva vlasnica upisana ovdašnja tuženica. Uvidom u presliku Nalaza vještaka mjernika Nedjeljka Bitange u predmetu ovog suda broj P-914/2010 od 29.siječnja 2015., utvrđeno je da je između ostalog na njegovoj skici označen dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 25 m2, za koje u pisanom dijelu svog nalaza navodi da je označen na skici mjerenja slovima D- E-F-G-H-I-J-K-L-D. Taj spis je spojen sa spisom istog suda SS Imotski broj P- 2117/2018 tužiteljice OP protiv tuženika ČP i IP u kojoj je tužbenim zahtjevom traženo da isti, ranije navedeni ugovor o darovanju, gubi učinak prema tužiteljici OP radi naplate novčane tražbine utvrđene Rje4šejm ovog suda broj P-1011/2010 u iznosu od 6.400,00 kn s kamatama od 08.rujna 2014. do isplate, radi naplate novčane tražbine utvrđene Presudom OS Split, SS Makarska broj P-1770/2015 u iznosu o 13.050,00 kn sa kamatama od 26.travnja 2016. i radi naplate novčane tražbine utvrđene Rješenjem ovog suda broj Psp-142/2015 u iznosu od 2.900,00 kn, s kamatama od 22.ožujka 2017. sa isplatom i uz obvezu tuženika da tužiteljici naknadi troškove postupka. Presudom ovog suda SS Imotski broj P-515/2019 su usvojeni svi tužbeni zahtjevi tužitelja, te su tuženici obvezani tužiteljima solidarno naknaditi troškove postupka u iznos od 18.187,50 kn sa kamatama od presuđenja pa do isplate. Odlučujući po žalbi tuženika ŽS u Zadru je Presudom Gž-1428/2019-2 od 30.siječnj 2020. tu žalbu odbio i potvrdio ranije navedenu prvostupanjsku presudu.

7. Spis ranijeg OS u Kardeljevu broj P-183/1985 je bio priložen spisu ovog suda broj Pu P-1217/2019 te je i u njega izvršen uvid a nakon toga je vraćen u spis Pu P-1217/2019 (str. 46 do 59 i 112 do 115 spisa) te je utvrđeno da je taj predmet najprije imao poslovni broj P-111/1981, da se radilo o postupku tužitelja pod 1 GP pod 2 HP i pod 3 PP, protiv tužene KP (Bošković) radi utvrđenja i predaje i to da je tužena dužna isprazniti kuću s dvorištem i vrtom tužitelja u Gradcu sve označeno kao čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] od osoba i stvari, i tu nekretninu ostaviti na korištenje i posjed tužitelju. Presudom OS Kardeljevo broj P- 111/1981 od 29.rujna 1983. je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja.

8. Rješenjem Okružnog sud Split broj Gž-407/1984 od 19.listopada 1984. je navedena prvostupanjska presuda ukinuta, te je predmet vraćen na ponovni postupak i odluku, gdje je naslovljen pod brojem P-183/1985. Presudom istog prvostupanjskog suda broj P-183/1985 odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja te su tužitelji obvezani toj tuženoj naknaditi troškove postupka. U obrazloženju te presude se navodi da sud smatra utvrđenim da je između stranaka i njihovog pravnog prednika pok. FP i brata TP, s jedne strane, te tužene s druge strane u 1984. zaključen usmeni darovni ugovor, po kojem se tužena obvezala voditi brigu oko uzdržavanja i čuvanja bolesnog oca i brata tužitelja, a za uzvrat da je u vlasništvo dobila sporne nekretnine i započela na popravcima i nadogradnji sporne kuće s ciljem da je osposobi za stanovanje, pa da je taj darovni ugovor, bez obzira na nedostatak forme, do kraja punovažan i predstavlja valjani pravni temelj za stjecanje prava vlasništva u pogledu spornih nekretnina u korist tužene.

9. Uvidom u Presudu Okružnog suda u Splitu broj Gž-2201/1987 od 19.listopada 1987. utvrđeno je da je istom potvrđena prvostupanjska presuda broj P- 183/1995 od 19.svibnja 1987. i da je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da je tužena stekla vlasništvo spornih nekretnina usmenim ugovorom o darovanju koji je bio izvršen.

10. Uvidom u Rješenje Vrhovnog suda Hrvatske broj Rev-343/1988-2 od 14.rujna 1988. utvrđeno je da je revizija tužitelja GP i HP odbačena kao nedopuštena.

11. Uvidom u spis Upravnog odjela za prostorno uređenje SDŽ Ispostava Makarska Klasa: UP/Io-361-02/12-03/0041 utvrđeno je da se radi o postupku kojeg je pokrenula ovdašnja tužiteljica radi podnošenja rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje građevine i da je taj njen zahtjev usvojen Rješenjem o izvedenom stanju od 08.studenog 2012., kojim je ozakonjenja završena slobodno stojeća zgrada stambene namjene s dvije nadzemne etaže (suteren i prizemlje u kojoj se nalazi jedna stambena jedinica izgrađena na zemljištu katastarske i zemljišnoknjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica], sve KO [katastarska općina] u Gradcu, na adresi [adresa], prikazana na geodetskom elaboratu broj 62-12 od 13.veljače 2012. izgrađenog u Uredu ovlaštenog ing. geod. Vladimira Iličića iz [adresa] i na arhitektonskoj snimci izvedenog stanja T.D.-10/12 od 20.veljače 2012. izrađenoj u uredu ovlaštenog arhitekta ZP iz [adresa], te da su geodetski elaborat i arhitektonska snimak izvedenog stanja sastavni dijelovi tog rješenja. To rješenje je postalo pravomoćno dana 26.studenog 2012.

12. Dana 11.ožujka 2025. sud je proveo dokaz očevidom na licu mjesta, uz sudjelovanje vještaka mjernika Perice Puljića. Očevid je održan u Gradcu, predio [adresa], ispred i iza kuće anagrafske oznake [adresa]. Punomoćnik tužiteljice pokazuje što, u naravi, predstavlja predmet postupka, naveo je da se radi o dijelu čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], na kojem je u naravi dio kuće na jugozapadnoj strani, te dio dvorišta u obliku trokuta sa jugoistočne strane, na kojem se nalaze stepenice koje vode u podrum, a sa sjeverozapadne strane je pokazao dio dvorišta unutar navedene nekretnine, na kojem je dio septičke jame, da je predmetna nekretnina na jugu omeđena rubom kuće i betonskim zidovima, a da se ostale međe ne vide i određene su katastarskim planom.

13. Tuženica je izjavila da je vidjela što je punomoćnik tužiteljice pokazao kao predmet spora, a geodet opisao, te je navela da je pokazano stvarno vlasništvo tužiteljice i da joj ona to priznaje.

14. Dana 21.ožujka 2025. vještak mjernik Perica Puljić je dostavio svoj Nalaz u kojem je naveo da je predmet nalaza i mišljenja nekretnina na predjelu [adresa] u Gradcu, da je riječ o južnom dijelu tužiteljičine kuće u površini od 16 m² , dijelu dvorišta sa sjeverozapadne strane, na kojem se nalazi septička jama, kao i dijelu dvorišta sa jugoistočne strane, na kojem se nalazi dio stepenica koje vode u podrum, kao i pločnik ispred ulaza u podrum, da su granice nekretnine definirane na slijedeći način: da je jugoistočna međa betonski zid koji pripada nekretnini od točke A do točke B, zatim betonski zid koji ne pripada nekretnini od točke B do točke C, da je od točke C do točke D međa rub tužiteljičine kuće, da je od točke D do točke E međa betonski podzid koji pripada nekretnini, da sjeverozapadna međa od točke E do točke F nije vidljiva na terenu, već da je prenesena sa katastarskog plana i da sjeveroistočna međa od točke F do točke A F nije vidljiva na terenu već je i ona prenesena sa katastarskog plana.

15. Na Nalaz vještaka nije bilo prigovora. Prema tom Nalazu tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev. I sud je Nalazu vještaka poklonio vjeru jer smatra da je Nalaz stručan i objektivan, a iz tog Nalaza proizlazi da se na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] nalazi dio kuće u površini od 16 m2, dio dvorišta sa sjeverozapadne strane na kojem se nalazi septička jama i dio dvorišta za jugoistočne strane na kojem se nalazi dio stepenica, koje vode u podrum i pločnik ispred ulaza u podrum.

16. Na ročištu održanom 04.rujna 2025. proveden je dokaz saslušanjem svjedoka ČP, UP, BP, MP, te tužiteljice i tuženice kao parničnih stranaka.

17. Svjedok ČP, rođen 1956., suprug tuženice, nakon što mu je predočena skica vještaka (str. 90 spisa), je u svom iskazu naveo da je zemljište koje je prikazano i obojano žutom bojom na toj skici, zemljište u vlasništvu njegove supruge i njega, da su oni to zemljište kupili od HP, negdje polovicom 1990.-ih, da o tome postoji kupoprodajni ugovor i isto je upisano kao vlasništvo njegove supruge, a da na tom zemljištu tužiteljica nema ništa, da je tužiteljica na dijelu tog zemljišta izgradila podrum i sobu, kada su on i supruga i bili u Njemačkoj, da je tužiteljica njega tužila jer to hoće uknjižiti, da je gradila bez njihovog znanja, da ne može točno reći kada je tužiteljica taj dio podruma i zgrade izgradila, da su oni međusobno imali dosta sporova, da je tužiteljica kupila 217 m2, a sada prodaje više od 300 m2, da je barem tako stavila u oglasu za prodaju , da je tužiteljica u posjedu zemljišta koje je vidio na skici vještaka i da je njegova supruga vlasnica.

18. Iskazu ovog svjedoka sud djelomično nije poklonio vjeru i to u dijelu tog iskaza da ne zna kada je tužiteljica na predmetnom zemljištu sagradila dio podruma i zgrade, te su on i supruga bili tada u Njemačkoj, jer iz ostalih provedenih dokaza proizlazi da se i ovaj svjedok, kao i ostala braća i sestre tužiteljice suglasio s tužiteljičinom gradnjom kuće na predmetnom zemljištu, koje je tužiteljici njena majka usmeno darovala i uvela je u posjed tog zemljišta, a da je ostatak te čest.zem. majka darovala ovom svjedoku-svom sinu ČP, te je i on na tom dijelu sagradio svoju kuću

19. Svjedok UP rođen 1972., u srodstvu sa strankama, tužiteljica mu je sestra, a tuženica bratova supruga, nakon što mu je predočena skica vještaka (str. 90 spisa), je u svom iskazu naveo da zna gdje se nalazi nekretnina koju je vidio na skici, i koja je obojana žutom bojom, da je ta nekretnina ranije bila stvarno vlasništvo njihove majke AP, i da je ona najprije tužiteljici darovala zemljište na kojem je tužiteljica 1988. započela s gradnjom svoje kuće, da je ta kuća u predmetnom dijelu od tog početka gradnje bila u istim gabaritima, kao i danas, da je poslije majka bratu ČP darovala preostali dio tog zemljišta, na kojem je on 1991. započeo svoju kuću, da je i to zemljište, bilo majčino, da je brat I, devet godina nakon što je na tom zemljištu sagradio kuću, po njegovom - svjedokovom mišljenju, počinio kazneno djelo jer je to isto zemljište kupio od Č i HP, sa kojima je majka stranaka i svjedoka bila ranije u sporu, da je njihova majka to zemljište stekla temeljem ugovora o uzdržavanju jednog starijeg čovjeka, jer drugačije ni sestra ni brat nisu mogli raditi, da je majka uspjela u tom sporu sa Sinkovićima i ishodila odluku ali da se, budući je bila starija osoba, nije uknjižila na to zemljište, da su u vrijeme kada je tužiteljica započela s gradnjom kuće I i IP bili u Njemačkoj, a u Gradac da su dolazili svake godine na godišnji odmor, da se nisu protivili tome što tužiteljica gradi kuću, da su se naprotiv sva braća i sestre pa tako i ČP sa tom gradnjom složili i to potpisali, da je njegova majka umrla 2008., i da za njena života nije bilo sporova oko predmetnog zemljišta, da je i cijela čest. zem. [katastarska čestica] bila vlasništvo majke i to i onaj dio na kojem je sada dio Matine kuće, da je tu prije bio tor kojeg je majka koristila.

20. Iskazu ovog svjedoka sud je poklonio vjeru, a po mišljenju suda svjedok je nepristran, jer je u srodstvu i sa tužiteljicom, koja mu je sestra i sa tuženicom, koja mu je bratova supruga. Iz tog iskaza proizlazi da je tužiteljici predmetno zemljište darovala majka AP i da je tužiteljica 1988. započela s gradnjom svoje kuće koja je, na predmetnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], od početka gradnje u istim gabaritima i da su se sa tom gradnjom suglasila sva tužiteljičina braća i sestre, pa tako i suprug tuženice ČP.

21. Svjedok BP, rođena 1971., u srodstvu sa strankama, tužiteljica joj je sestra, a tuženica bratova supruga, nakon što joj je predočena skica vještaka (str. 90 spisa), je u svom iskazu navela da zna gdje se nalaze nekretnine koje su na predočenoj joj skici obojane žutom bojom, da se u naravi na tom dijelu nalazi dio tužiteljičine kuće, podruma i kata, da je tužiteljica sa gradnjom kuće započela 1988.i u predmetnom dijelu, te da je već tada sagradila podrum i u njemu živjela jedno vrijeme dok nije nadogradila kat, da je tužiteljici to zemljište darovala majka uz suglasnost sve djece, braće i sestara, da o tome postoji i pisani dokaz a među onima koji su se suglasili je i brat ČP, da nije sigurna je li brat I u vrijeme kada je tužiteljica započela gradnju bio u Njemačkoj ili Gradcu, ali se nije protivio gradnji, a iz Njemačke je dolazio više puta godišnje, da bi se pekli janjci i da su se okupljali kod tužiteljice i tako je bilo do majčine smrti 2008., da je ovo zemljište čiji dio je i predmet spora u zemljišnim knjigama upisano na Sinkovićima, ali da je bilo stvarno vlasništvo njihove majke koja ga je stekla jer se brinula o MP i FP dotadašnjim vlasnicima, da je Petrov brat GP tužio njihovu majku ali da je njegov zahtjev odbije i presuđeno je u korist majke, da je taj isti GP koji je sudjelovao u sporu, nakon što je dovršen, to isto zemljište prodao I od tada da su nastali svi ovi problemi, da je majka bila vlasnica čest. zem. [katastarska čestica], a da ne može reći je li bila i vlasnica čest. zem. [katastarska čestica], jer se ista ne vidi na predočenoj joj skici, a da ne zna gdje se nalazi.

22. Iskazu ove svjedokinje sud je poklonio vjeru jer je ista, po mišljenju suda nepristrana, u srodstvu i s tužiteljicom, koja joj je sestra i sa tuženicom, koja joj je bratova supruga. Iz tog iskaza proizlazi da je tužiteljica na predmetnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] još 1988. sagradila podrum i u njemu živjela dok nije nadogradila kat , da joj je to zemljište darovala majka, uz pisanu suglasnost sve braće i sestara tužiteljice, pa tako i ČP, koji se nije protivio gradnji i nije bilo problema do majčine smrti 2008.

23. Svjedok MP, rođen 1948., suprug tužiteljice, nakon što mu je predočena skica vještaka (str. 90 spisa), je u svom iskazu naveo da je predmetna nekretnina vlasništvo njegove supruge, da je prije nje vlasnik tog zemljišta bila njena majka koja ju je stekla nasljeđivanjem od obitelji GP, da su se supruga i on vjenčali 1998. i da je u to vrijeme već bio napravljen dio njihove sadašnje kuće na predmetnom zemljištu , da je to njegova supruga sagradila prije sklapanja braka, a suglasnost za gradnju su joj potpisala i sva braća i sestre, pa tako i brat ČP, da su supruga i on poslije od obitelji L kupili još tri parcele i nadogradili tu kuću, pa da se sada i na ovom spornom dijelu sastoji od podruma i kata, da je kat naknadno sagrađen u vrijeme kada su supruga i on već bili u braku, da je suprugina majka bila živa kada su se vjenčali i kada su započeli sa daljnjom gradnjom njihove kuće, da svoju kuću nesmetano koriste do današnjeg dana.

24. Iskazu ovog svjedoka sud je poklonio vjeru, ali je iz tog iskaza razvidno da on o predmetu spora, do 1998., kada se vjenčao s tužiteljicom, nema neposrednih saznanja već iskazuje ono što je čuo od supruge i njene obitelji.

25. Tužiteljica OP, rođ. ČP, rođena 1961. ,nakon što joj je predočena skica vještaka (str. 90 spisa), je u svom iskazu navela da joj je predmetno zemljište koje je vidjela na predočenoj skici darovala njena majka darovala, da se majka razvela od njenog – tužiteljičinog oca i nakon očeve sahrane, koja je bila u Metkoviću, joj je darovala predmetno zemljište i ona je već za 01.svibnja te godine udarila temelje podruma koji se nalazi na pokazanom zemljištu, a upravo tuženica je sastavila pismeno da joj majka, braća I, UP i sestra H dozvoljavaju da gradi na tom zemljištu na skici, da je na tom zemljištu sagradila podrum i nitko se nije protivio sve do majčine smrti, da joj je majka rekla da obitelj L prodaje zemljište u blizini njene započete kuće i da bi bilo dobro da ga kupi, da je ona na to pristala te je sestra BP došla u [adresa] za kaparu i poslije su sklopili ugovor, te je kupljeno zemljište upisano na njeno ime, da je bratu I darovala komad zemljišta koje je kupila od L samo da se to riješi, da joj je sestra BP rekla da je brat I bolestan, da su tuženica i ČP to zemljište prodali, a njoj da sada osporavaju njeno, da je poslije toga kupila i zemljište od Općine Gradac kojim sada ulazi u svoju kuću.

26. Iskazu tužiteljice sud je poklonio vjeru jer istinitost tog iskaza proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka BP i UP, a i iz činjenice da je tuženica na očevidu održanom 11.ožujka 2025., nakon što je punomoćnik tužiteljice pokazao zemljište koje je predmet spora, izjavila da je to pokazano zemljište stvarno vlasništvo tužiteljice i da joj ona-tuženica to priznaje.

27. Tuženica IP, rođena 1948. , nakon što joj je predočena skica vještaka (str. 90 spisa), je u svom iskazu navela da je čest. zem. [katastarska čestica] čiji dio je predmet spora i kojeg je vidjela na skici njeno vlasništvo , a prije da je bilo upisano kao vlasništvo njenog supruga I jer je bio naveden kao kupac prilikom sklapanja ugovora s prodavateljem HP, kojeg je zastupao brat GP, da se ne može sjetiti koje je godine sklopljen ugovor, da je na spornom dijelu u vrijeme kupoprodaje već bio podrum tužiteljičine kuće, da se radi se o visokom prizemlju da se suprug i ona nisu protivili gradnji ovog podruma na dijelu čest. zem. [katastarska čestica], ali da im nije bilo ugodno, da ne zna koje je godine tužiteljica sagradila podrum, da je to bilo prije nego što su suprug i ona započeli s gradnjom kuće, da ne zna točno ni kada su započeli s gradnjom kuće, da nje svekrva AP od osobe o kojoj se brinula na ime toga dobila jednu malu kućicu na parceli 1167. a na ovoj parceli 1166 nije bilo ništa, da nisu točni navodi tužiteljice da bi ona tužiteljičinom suprugu darovala dio zemljišta od obitelji L, da je tužiteljica kupila jednu parcelu od L 104 m2, i jednu površine 86 m2, te od Općine Gradac parcelu površine 27 m2,da je to je ukupno 217 m2, i da joj se u to nitko nije miješao, da ovaj dio koji je sada predmet spora nikada nije ni bio tužiteljičin, a ni od njene majke, da zna da je njena svekrva vodila spor sa GP i da se radilo se o kućici i parceli 1167.

28. Iskazu tuženice sud dijelom nije poklonio vjeru i to u dijelu iskaza da predmetno zemljište nikada nije bilo u posjedu tužiteljičine majke, jer suprotno proizlazi iz iskaza svjedoka UP i BP, koji su u svojim iskazima naveli da je njihova majka bila u posjedu predmetnog zemljišta, da je predmetni dio usmeno darovala tužiteljici kao kćeri, sa čime su se suglasila tužiteljičina braća i sestre, a da je poslije ostatak tog zemljišta darovala sinu ČP, tuženičinom suprugu, koji je na njemu sagradio dio svoje kuće, a tek poslije sklopio Kupoprodajni ugovor sa Sinkovićima.

29. Iz provedenih dokaza proizlazi da je tužiteljica, uz suglasnost svoje majke, te braće i sestara na predmetnom zemljištu još 1988. sagradila dio svoje kuće, koji se u gabaritima na tom dijelu od tada nije mijenjao, te stepenice za ulaz u tada sagrađen dio kuće ( podrum) i septičku jamu.

30. U to vrijeme (1988.) na snazi je bio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (NN 53/91 dalje ZOVO),.

31. Vlasnici predmetnog zemljišta su, u to vrijeme, bili članovi obitelji GP (a od HP je predmetnu čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] ukupne površine 76 m2 ČP kupio tek temeljem Kupoprodajnog ugovora od 18.srpnja 2001.).

32. Nema dokaza u spisu da bi se netko iz te obitelji protivio tužiteljičinoj gradnji kuće, septičke jame i stepenica na predmetnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina].

33. Temeljem čl. 24.st.1. ZOVO-a osoba koja može biti nositelj prava vlasništva, a koja izgradi zgradu ili drugu građevinu (građevinski objekt) na zemljištu na koje drugi ima pravo vlasništva (graditelj), stječe pravo vlasništva i na zemljište na kojem je izgrađen građevinski objekt, a i na zemljištu koje je neophodno za redovnu upotrebu tog građevinskog objekta, ako nije znala, niti je mogla znati, da gradi na tuđem zemljištu, a vlasnik zemljišta je znao za izgradnju i nije se odmah usprotivio.

34. Ovdašnja tužiteljica je, po mišljenju suda, dokazala da nije znala da svoju kuću gradi dijelom na tuđem zemljištu, jer je predmetno zemljište bilo u posjedu njene majke AP, koja joj je tvrdila da je to njeno zemljište i da ga je stekla ugovorom o darovanju, jer se brinula o FP i PP.

35. Majka je tužiteljici to zemljište darovala usmenim ugovorom, koji je u cijelosti realiziran, a sa tužiteljičinom gradnjom kuće, dijelom i na predmetnom zemljištu su se suglasila sva tužiteljičina braća i sestre i to pisanim putem.

36. Iz činjenice da su članovi obitelj PP, GP i HP 1981. pokrenuli spor protiv tužiteljičine majke, u svezi susjedne nekretnine na istom predjelu Gradca (koji spor su izgubili), proizlazi da su isti vodili računa o zemljištu svoje obitelji, pa da su zbog toga morali znati i za tužiteljičinu gradnju na predmetnom zemljištu i tome se nisu usprotivili ( kao što se nisu usprotivili ni gradnji ČP na drugom dijelu istoga zemljišta, ali nakon tužiteljice).

37. Stoga je, po mišljenju suda, tužiteljičin uređeni tužbeni zahtjev osnovan, jer ona u trenutku gradnje (1988.) nije mogla znati da dijelom gradi na tuđem zemljištu, a vlasnici zemljišta su znali za izgradnju i nisu joj se usprotivili, te je temeljem svega navedenog i čl. 24.st.1. ZOVO-a prihvaćen.

38. Odluku o troškovima postupka sud je donio temeljem čl. 154.st.1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08 ,57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 u daljnjem tekstu ZPP), te je tužiteljici priznao troškove sastava tužbe u visini od 100 bodova ili 200,00 eura, temeljem Tbr.7. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 102/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22-dalje OT), zastupanja na ročištima od 16.11.23., 03.06. 25., 04.09.25. i 25.06.26., te zastupanja na očevidu od 07.03.2025.,sve u visini od po 100 bodova, ili po 200,00 eura, temeljem Tbr.9.t.1. OT-a, i troškove sastava obrazloženog podneska od 29.05.25.u visini od 100 bodova ili 200,00 eura, temeljem Tbr.8.t.1. OT-a, odnosno ukupno 1.400,00 eura. Na taj iznos sud je tužiteljici priznao trošak PDV-a po stopi od 25% ili 350,00 eura, trošak očevida i vještačenja u visini od 470,00 eura, trošak pristojbe na tužbu u visini od 26,54 eura i pristojbe na Presudu u iznosu od 55,00 eura, odnosno ukupno 2.301,54 eura koliko troškova je i obistinjeno tužiteljici u točki 2. izreke ove Presude. Na dosuđeni iznos troškova sud je tužiteljici priznao pravo na zakonske zatezne kamate temeljem čl. 151.st.3. ZPP-a, a o visini stope zateznih kamata sud je odlučio temeljem čl. 29.st. 1 i 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23-Uredba Vlade RH, u daljnjem tekstu ZOO).

U Makarskoj, dana 22.srpnja  2026.

S U D A C:

Veronika Aračić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu.

Žalba se putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude ( članak 348. ZPP-a)

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena ( članak 335. ZPP-a).

Dna:

1. Pun. tužiteljice

2. Tuženici

3. U spis