REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Industrijska cesta 15, Sesvete

Posl.br. Psp-11/2025-64

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Sesvetama po sucu toga suda Ivi Raos, u pravnoj stvari tužitelja ŽL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Krešimir Sliepčević, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika ĐL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Mirjana Kopić, odvjetnica iz Zagreba, zbog smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 01. srpnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 22. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tuženik JL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetao navoženjem građevinskog otpada tužitelja ŽL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u njegovom posljednjem mirnom i nesmetanom posjedu k. č. [katastarska čestica] pašinec, livada površine 711 m2 upisano u pl 6011 k. o. [katastarska općina] po katastarskom operatu, koja po zemljišnim knjigama odgovara zkč 1546/2 pašinec livada površine 711 m2, upisano u zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Stoga se nalaže tuženiku da uspostavi prijašnje posjedovno stanje na način da ukloni odvoženjem navezeni građevinski, koji se nalazi po cijeloj širini čestice (5 m), u ukupnoj duljini od 31,49 m2, odnosno u površini od 157,45 m2, a sukladno pregledu profila s njihovom duljinom i obračunom volumena iz dopune nalaza i mišljenja vještaka Vladimira Zelenike od 31. prosinca 2025. godine, te na taj način uspostavi posljednji mirni posjed tužitelja, sve u roku od 15 dana, te mu pod prijetnjom novčanog kažnjavanja zabranjuje svako takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove postupka u iznosu od 1.034,39 Eur sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 22. srpnja 2026. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Rješenjem Županijskog suda u Slavonskom Brodu posl. br. Gž-356/2025 od 08. svibnja 2025. ukinuto je ranije rješenje Općinskog suda Sesvetama od 21. veljače 2025. poslovni broj Psp-22/2023-34 te je predmet vraćen na ponovno suđenje. U obrazloženju drugostupanjskog rješenja je navedeno kako iz izreke ukinutog rješenja nije razvidno u kojoj širini i duljini područja je potrebno ukloniti otpad pa kako takvo utvrđenje u izreci nedostaje te da će stoga prvostupanjski sud otkloniti navedenu bitnu povredu te nakon analize i ocjene provedenih dokaza donijeti novu odluku dajući za odluku valjane razloge te razjašnjavajući kakav je konkretno zahtjev tužitelja imajući u vidu da i sam u obrazloženju u točki 7. navodi da je predmet spora zahtjev tužitelja za pružanje zaštite na nekretnini tužitelja te da bi čin smetanja predstavljalo nasipavanje građevinskog otpada od strane tuženika po cijeloj širini i polovici dužine navedene parcele, a također će odgovoriti u novoj odluci i o tvrdnjama tuženika da je smetanje posljedica više sile ukoliko nađe pretpostavke za posjedovnu zaštitu s obzirom na postavljeni tužbeni zahtjev.

2. Tužitelj je 31. srpnja 2023. podnio ovom sudu tužbu zbog smetanja posjeda u kojoj navodi kako je tužitelj vlasnik tužitelj vlasnik kč. br. [katastarska čestica], pašinec livada površine 711 m2, upisano u PL 6011, k. o. [katastarska općina], koja po zemljišnim knjigama odgovara z. k. č. [katastarska čestica], pašinec livada površine 711 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] dok je tuženik vlasnik k. č. [katastarska čestica] [adresa] zgrada, zgrada, kuća, voćnjak i dvorište površine 832 m2, upisano u PL 4888, k. o. [katastarska općina] koja odgovara po zemljišnim knjigama z. k. č. br. [katastarska čestica], kuća br 13, [adresa], zgrada [adresa], dvorište, voćnjak ukupne površine 832 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] koja se nalazi u neposrednoj blizini tužiteljeve čestice. Tužitelj je bio u posljednjem mirnom posjedu navedene nekretnine opisane kao k. č. [katastarska čestica], pašinec livada površine 711 m2, upisano u PL 6011, k. o. [katastarska općina], koja po zemljišnim knjigama odgovara z. k. č. [katastarska čestica], pašinec livada površine 711 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] te je 30.07.2023. utvrdio da je tuženik po cijeloj širini i polovici dužine navedene parcele nasuo građevinski otpad bez ikakve suglasnosti tužitelja. Navedenim radnjama je tuženik smetao tužitelja u opisanom posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine na način da im je oduzeo posjed prethodno opisanog zemljišta i onemogućio mu redovno održavanje i korištenje istog. Ističe kako se predmetna nekretnina nalazi u zoni klizišta te da su zbog nasipanja građevinskog otpada i štete ugrožene kuće s neparnim brojevima u [adresa] čega vlasnici nisu niti svjesni. Slijedom navedenog predlaže donošenje rješenja kojim se utvrđuje da je tuženik smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu sporne nekretnine te da se naloži tuženiku uspostaviti prijašnje posjedovno stanje na način da ukloni naveženi građevinski otpad te na taj način uspostavi posljednji mirni posjed tužitelja te mu se pod prijetnjom novčanog kažnjavanja zabranjuje svako takvo ili slično smetanje posjeda.

3. Tužitelj je na ročištu za glavnu raspravu održanom 29. siječnja 2025., nakon izrade nalaza i mišljenja vještaka preinačio tužbu na način da je izmijenio tužbeni zahtjev istaknut u tužbi u kondemnatornom dijelu tako da isti glasi"… stoga se nalaže tuženiku da uspostavi prijašnje posjedovno stanje na način da ukloni naveženi građevinski otpad u količini od 95,70m3 u roku od 6 mjeseci sukladno nalazu sudskog vještaka Vladimira Zelenike, te na taj način uspostavi posljednji mirni posjed tužitelja te mu se pod prijetnjom novčanog kažnjavanja zabranjuje svako takvo ili slično buduće smetanje posjeda tužitelja.", a čemu se tuženik nije protivio.

4. Tužitelj je u ponovljenom postupku u podnesku od 06.02.2026. nakon dopunskog nalaza i mišljenja vještaka preinačio tužbu na način da je izmijenio tužbeni zahtjev istaknut u tužbi i specificiran na ročištu od 29.01.2025. tako da isti glasi „Utvrđuje se da je tuženik JL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetao navoženjem građevinskog otpada tužitelja ŽL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u njegovom posljednjem mirnom i nesmetanom posjedu k. č. [katastarska čestica] pašinec, livada površine 711 m2 upisano u pl 6011 k. o. [katastarska općina] po katastarskom operatu, koja po zemljišnim knjigama odgovara zkč 1546/2 pašinec livada površine 711 m2, upisano u zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Stoga se nalaže tuženiku da uspostavi prijašnje posjedovno stanje na način da ukloni odvoženjem navezeni građevinski, koji se nalazi po cijeloj širini čestice (5 m), u ukupnoj duljini od 31,49 m2, odnosno u površini od 157,45 m2, a sukladno pregledu profila s njihovom duljinom i obračunom volumena iz dopune nalaza i mišljenja vještaka Vladimira Zelenike od 31. prosinca 2025. godine, te na taj način uspostavi posljednji mirni posjed tužitelja, sve u roku od 15 dana, te mu pod prijetnjom novčanog kažnjavanja zabranjuje svako takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja.“

5. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava navode tužbe u cijelosti te ističe kako je tužitelj vlasnik kč. br. [katastarska čestica], pašinec livada površine 711 m2, upisano u PL 6011, k. o. [katastarska općina], koja po zemljišnim knjigama odgovara z. k. č. [katastarska čestica], pašinec livada površine 711 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] dok je tuženik vlasnik k. č. [katastarska čestica] [adresa] zgrada, zgrada, kuća, voćnjak i dvorište površine 832 m2, upisano u PL 4888, k. o. [katastarska općina] koja odgovara po zemljišnim knjigama z. k. č. br. [katastarska čestica], kuća br 13, [adresa], zgrada [adresa], dvorište, voćnjak ukupne površine 832 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Osporava činjenicu da bi isti bez ikakve suglasnosti tužitelja na njegovoj nekretnini po cijeloj širini i polovici dužine nasuo građevinski otpad. Općepoznata je činjenica da je 19.07.2023. područje Grada Zagreba te [adresa] zahvatilo veliko nevrijeme koje je uzrokovalo velike poplave te je tom prilikom uzrokovalo i odron zemlje s tuženikove nekretnine na nekretninu tužitelja. Tuženikova nekretnina se nalazi na najnižoj točci u ulici te se kišnice i druge vode slijevaju s ceste na nekretninu tužitelja i otuda odlaze dalje do nekretnine tužitelja. Eventualni građevinski otpad nije mogao spomenutim odronom doći s nekretnine tuženika jer tuženik na svojoj nekretnini nije imao građevinski otpad već je otpad mogao doći eventualno kao posljedica poplave i odrona s kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj se nalazio građevinski otpad nakon uklanjanja građevine. Tuženik se odmah nakon nevremena telefonskim putem javio tužitelju te mu rekao da će svu štetu sanirati o svom trošku u najkraćem mogućem roku, međutim zbog korištenja godišnjih odmora tuženik nije bio u mogućnosti angažirati tvrtku koja se bavi saniranjem odrona već će takav zahvat biti izveden u rujnu o čemu će tužitelj biti obaviješten. ističe kako je spreman štetu sanirati o svom trošku radi nastavka dobrosusjedskih odnosa. Smatra da zbog usmenog dogovora nije bilo potrebe za podnošenjem ove tužbe i da tuženik ničim nije dao povoda za podnošenje tužbe.

6. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u zk izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i 1972 k. o. [katastarska općina] (list 4 i 5 spisa), posjedovni list 6011 i 4888 k. o. [katastarska općina] (list 6 i 7 spisa), fotografije (list 8, 76-82, 89-94 spisa), dopis Državnog hidrometerološkog zavoda od 18.12.2023. (list 100 spisa), proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika (list 112 spisa), nalaz i mišljenje vještaka dipl.ing.geo. Vladimira Zelenike (list 115-129 spisa), saslušani su svjedoci HL (list 140 spisa), CL (list 140 spisa), ĆL (list 140 spisa), ŠL (list 141 spisa) te su saslušane stranke u postupku (list 147- 149 spisa).

7. U ponovljenom postupku zatražena je te pročitana od Državnog hidrometeorološkog zavoda potvrda o stanju vremena za područje [adresa] prema podacima glavne meteorološke postaje Zagreb-Maksimir za dan 19.07.2023. (list 192-195 spisa) te je zatražena dopunska izrada nalaza i mišljenja vještaka dip.ing.geo. Vladimira Zelenike (list 210-213 spisa).

8. Sud je primjenom odredbe čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14 i 70/19 - dalje u tekstu: ZPP) kojom je propisano da sud odlučuje koje će od dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica, odbio dokazne prijedloge tuženika za izvođenjem dokaza građevinskim i poljoprivrednim vještačenjem te prijedlog tužitelja za provođenjem geotehničkog vještačenja tla, nije saslušana svjedokinja ŽLF i to stoga što je sud utvrdio, a imajući u vidu i načelo ekonomičnosti postupka propisano odredbom čl. 10. st. 1. ZPP-a kako je moguće utvrditi odlučne činjenice za rješenje konkretnog spora. Također, sud nije cijenio kao dokaz nalaz i stručno mišljenje vještaka dr.sc. Deana Čizmara, dipl.ing.građ, a koji je tužitelj dostavio u spis predmeta te za koje tuženik nije bio suglasan da se koristi kao dokaz u konkretnom postupku.

9. Iz tako provedenog dokaznog postupka sud je ocijenivši sve provedene dokaze zajedno i svaki provedeni dokaz zasebno čl. 8. ZPP-a, utvrdio relevantne činjenice na temelju kojih je zaključio da je tužbeni zahtjev osnovan.

10. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za pružanje posjedovne zaštite na kč. br. [katastarska čestica], pašinec livada površine 711 m2, upisano u PL 6011, k. o. [katastarska općina], koja po zemljišnim knjigama odgovara z. k. č. [katastarska čestica], pašinec livada površine 711 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a čin smetanja je predstavljalo nasipavanje građevinskog otpada od strane tuženika po cijeloj širini i polovici dužine navedene parcele.

11. Između stranaka nije sporno da se tužitelj nalazi u posljednjem mirnom posjedu sporne nekretnine, sporno je da li je upravo tuženik nasipavanjem građevinskog otpada smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine.

12. Sukladno odredbi čl. 441. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23 - dalje: ZPP) po kojoj će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, dok je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

13. Sukladno odredbi čl. 22. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10 143/12, 152/14, dalje: ZV), sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu, a prema odredbi čl. 21. st. 1. ZV-a, pravo na zaštitu posjeda ima onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu.

14. Prema odredbi čl. 20. st. 2. ZV-a, samovlasno je smetao posjed onaj tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava. Sukladno odredbi stavka 4. čl. 20. ZV-a, nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda ili drugog tijela, donesenom na temelju zakona koji to dopušta.

15. Odredbom čl. 13. ZV-a propisano je kako je posjed stečen kad stjecatelj uspostavi svoju faktičnu vlast glede stvari, bilo da ju je osnovao jednostranim činom (izvorno stjecanje posjeda), ili da mu je prenesena (izvedeno stjecanje posjeda). Odredbom čl. 14. ZV-a propisano je kako se posjed prenosi predajom same stvari ili sredstva kojim stjecatelj ima vlast na stvari, a predaja je izvršena čim se stjecatelj s voljom prenositelja nađe u položaju izvršavati vlast glede stvari.

16. Odredbom čl. 19. ZV-a propisano je kako posjed traje dok traje posjednikova faktična vlast glede stvari, ali on ne prestaje, niti se prekida, ako je smetnja ili propuštanje izvršavanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno (1). Smatra se da posjed nakon što je stečen traje neprekidno dalje, a tko tvrdi da je prestao ili da je bio prekinut, treba dokazati da su nastupile okolnosti zbog kojih je posjed prestao (2).

17. Prvi uvjet sudske zaštite posjeda je da posjed bude posljednji mirni posjed. Pri tome nije od utjecaja koliko je mirni posjed trajao, pa dakle trajao on trenutno pruža mu se zaštita kao faktu zajedno sa smetanjem ili oduzimanjem pri čemu nije od važnosti pravo na posjed, pravni osnov posjeda ili savjesnost ili nesavjesnost istog.

18. Iz nalaza i mišljenja vještaka dipl.ing. geodezije Vladimira Zelenike proizlazi kako zk.č. 1546/2, pašinec, livada površine 711 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a vlasnik je ŽL u dijelu 1/1 dok z. k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u zemljišnoj knjizi odgovara k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u katastru. Prema katastarskoj evidenciji predmetna k. č. [katastarska čestica], pašinec, livada površine 711 m2 upisana je u posjedovni list br 6011, k. o. [katastarska općina], a posjednik je ŽL u dijelu 171. Predmetna zk.č. 1551/2, kuća br 13 [adresa]., površine 80 m2, zgrada [adresa], površine 66 m2, zgrada [adresa] površine 8 m2, dvorište površine 500 m2 i voćnjak površine 178 m2, ukupne površine 832 m2, upisana je u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a vlasnik je JL u dijelu 1/1. Z. k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama odgovara k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u katastru. Prema katastarskoj evidenciji predmetna k. č. [katastarska čestica] [adresa], zgrada površine 8 m2, zgrada površine 66 m2, kuća površine 80 m2, dvorište površine 500 m2 i voćnjak površine 178 m2, ukupne površine 832 m2, upisana je u posjedovni list br.4888, k. o. [katastarska općina]. Na očevidu održanom 09.05.2024. utvrdio je kako se na adresi [adresa] nalazi kuća tuženika na zk.č.br. 1551/2. Predmetna zk.č 1546/2 i zk.č. 1551/2 međusobno ne graniče već se između njih nalaze i druge čestice zk.č. 1548/2 i zk.č. 1546/1. Nasuti materijal se proteže na istočnom dijelu predmetne nekretnine zk.č. 1546/2 i to cijelom njezinom širinom. Na skici lica mjesta prikazan je položaj tri profila nasutog materijala na zk.č. 1546/2, crvenim linijama označen oznakama P1, P2 i P3 između kojih je izračunata količina nasutog materijala u odnosu na okolni nepromijenjeni prirodni teren. Ukupna količina nasutog materijala na zk.č. 1546/2 iznosi 95,70 m3 uz napomenu kako vještak nije mogao utvrditi količinu nasutog materijala iz srpnja 2023. budući da je u međuvremenu dio nasipa tuženik uklonio te je uslijed protoka vremena i vremenskih prilika došlo do slijeganja nasutog materijala.

19. U dopunskom nalazu i mišljenju od 31.12.2025. vještak je u cijelosti ostao kod nalaza i mišljenja od 28.06.2024. te je dodatno naveo kako širina područja gdje je navežen građevinski otpad u cijelosti odgovara širini predmetne nekretnine oznake zk.č. 1546/2 k. o. [katastarska općina] (koja odgovara u katastru nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), a koja iznosi 5 m dok se duljina područja naveženog građevinskog otpada ne može točno ni precizno odrediti te je stoga vještak obračun volumena izračunao preko poprečnih profila. Zbog specifičnosti zadatka nije moguće izračunati točnu površinu (A x B) područja naveženog građevinskog otpada. Širina područja gdje je navežen građevinski otpad je egzaktna i iznosi točno koliko i širina predmetne zk.č. 1546/2 k. o. [katastarska općina] (koja odgovara u katastru nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), odnosno 5 metara. U odnosu na duljinu područja gdje je navežen građevinski otpad ista se ne može točno ni precizno odrediti te je stoga vještak obračun volumena izračunao preko poprečnih profila od kojih P1 dugačak 31,49 m, P2 30,98 m i P3 dugačak 30,42 m.

20. Stranke nisu imale primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka te dopunski nalaz i mišljenje koji je sud u cijelosti prihvatio kao stručne, izrađene sukladno pravilima znanosti i struke.

21. Iz potvrde Državnog hidrometeorološkog zavoda o stanju vremena za područje [adresa] prema podacima glavne meteorološke postaje Zagreb-Maksimir za dan 19.07.2023. proizlazi kako je isti bio sunčan i vruć dan, a popodne je bilo grmljavinsko nevrijeme sa pljuskom i olujnim vjetrom, na kratko i vjetar kategorije Oluja s maksimalnim udarom od 25.5 m/s. U navedenoj potvrdi je ujedno za atmosferske pojave na dan 19.07.2023. navedeno kako je od 15:02-15:25 bio slab do jak pljusak kiše, od 20:12-20:26 je bila kiša u tragovima do slaba zatim od 23:32- 23:47 u tragovima do slaba te od 23:47-24:00 slaba do umjerena. Navedeno je kako je dnevna količina oborine količina oborine od 7 (SEV) sati do jučer do 7 (SEV) sati danas tj odnosi se na proteklo 24 satno razdoblje te je mjera količine oborine visina sloja oborine na vodoravnom tlu kada od nje ništa ne bi oteklo. Visina sloja vode mjeri se u milimetrima i desetinkama milimetra. Jedan mm znači da je pala 1 l oborine na m2.

22. Svjedokinja HL je iskazala kako ne stanuje na adresi [adresa], no poznato joj je o kojim nekretninama se radi, a koje su predmetom ovog spora. Naime, nekretnina tužitelja predstavlja livadu i poznato joj je gdje se nalazi jer imaju zemljište gdje je nasađena trava, a pored njihovog zemljišta se nalazi zemljište gdje je JL navozio zemlju. Ona je na mjesto spora došla nekih 2 do 3 tjedna nakon kraja srpnja 2023. no tada je već na toj livadi tužitelja bila navežena ta zemlja. Navela je kako je suprug pitao JL za tu zemlju te mu je on rekao da je kupio tu parcelu i da zato tamo navaža zemlju.

23. Svjedok CL je iskazao kako mu je poznato gdje se nalazi livada u vlasništvu tužitelja ŽL. U srpnju 2023. g. od strane susjeda LL navažana je zemlja na livadu koja se nalazi visinski iznad livade tužitelja te je vjerojatno uslijed kiša došlo do odrona te zemlje na livadu u vlasništvu tužitelja. Na livadu u vlasništvu tužitelja se ništa nije navažalo već iznad te livade no kako je tamo brijeg to se sve spustilo na tu livadu u vlasništvu tužitelja. Na poseban upit pun. tužitelja koliko je kamiona bilo istovareno naveo je kako nije cijelo vrijeme doma, pa ne zna koliko ih je točno, misli oko 100 kamiona i vidio je osobno istovar s tih kamiona. Nakon što se svjedoku predočuje skica lica mjesta na listu 126 spisa svjedok pokazuje kako se na česticu koja je označena kao kč. [katastarska čestica] navažala ta zemlja. Na poseban upit pun. tuženika da li se sjeća nekog konkretnog nevremena u srpnju 2023. naveo je kako zna da je padala kiša no konkretnog nevremena se ne sjeća.

24. Svjedokinja ĆL je iskazala kako se ispod njih jedno tri parcele nalazi livada u vlasništvu susjeda ŽL, odnosno njegova je točno treća parcela od njihove. Gospodin JL je navažao u srpnju 2023. na svoju zemlju. Prošlo je oko 100 kamiona, možda i preko toga iz kojih je vršeno navažanje te zemlje. Ž je pričao da će kupiti još niže od svoga neko zemljište, odn. zemljište od DL. Naime radilo se o ogromnim količinama zemlje i premda je on to navažao na svoje zemljište, to se sve prelilo na livadu koja se nalazila ispod njegovog zemljišta u vlasništvu DL pa se tako i dio prelio na zemljište u vlasništvu ML. Ž nije direktno navažao zemlju na livadu u vlasništvu ML već se jednostavno zbog količine zemlje, desilo klizište te zemlje na livadu tužitelja. Naime, g. Ž je imao bager koji je pritiskao tu naveženu zemlju te je tako i sve ustvari klizilo prema dolje. Na poseban upit pun. tuženika da li joj je poznato da li je došlo do odrona te zemlje uslijed vremenskih neprilika odnosno da li je u srpnju 2023. bilo neko nevrijeme navela je kako do odrona zasigurno nije došlo uslijed poplave ili pak nevremena, sjeća se da je padala kiša, no glavni uzrok odrona je bio jer g. Ž nije napravio neki zid ili nešto što bi ustvari zadržalo tu silnu količinu zemlje koja je bila rahla od odrona na susjedna zemljišta.

25. Svjedokinja ŠL je iskazala kako je krajem srpnja 2023. prijatelj išao pokositi livadu u vlasništvu njenog oca te joj je poslao sliku da je ne može pokositi cijelu odn. da ne može ni proći dalje od polovice jer su oko njega bile nabacane cijevi, veliki nasipi zemlje. Drugi dan je izašla kako bi i sama vidjela o čemu se radi te je sve prijavila komunalnom redarstvu i Državnom inspektoratu te su uzeli i odvjetnika kako bi mogli podnijeti tužbu zbog smetanja posjeda. Vidljivo je bilo da je zemlja došla sa zemljišta koja su se nalazila iznad njihovog i to preko zemljišta od GL i LL. Prema tome što su joj rekli susjedi, JL je organizirao dovoz i navoz te zemlje te je i preko Google Mapsa bilo vidljivo gdje se nalazi i stroj odn. isti je bio na zemljištu od GL. Na poseban upit pun. tuženika da li ju je JL kontaktirao nakon što je došlo do odrona zemlje navela je kako ju je kontaktirao nakon što su podnijeli tužbu i rekao da će sve ukloniti kroz mjesec dana no u 8. mj. 2023. nije bilo uklonjeno ništa. Nakon toga je nešto zemlje uklonjeno i dignuto južnije no bez potrebnih osiguranja od daljnjih odrona te je bilo vidljivo da je pri dolasku geodetskog vještaka, kada je izvršen očevid na licu mjesta, dio toga opet kliznuo odn. odronio se dalje. Na upit da li joj je JL rekao uslijed čega je došlo do tog odrona zemlje navela je kako nije no da je navažanje rađeno mjesecima, čak ima i fotografije iz proljeća 2022. iz kojih je vidljivo kako je već tada postojala određena hrpa zemlje, dio koje se odronio na zemljište ispod.

26. Tužitelj ŽL je iskazao da je pred kraj 7.mjeseca 2023. kćer pozvala prijatelje kako bi malčirali njihovu parcelu no došli su im reći kako ne mogu proći s malčerom jer je bila nasuta zemlja na parceli odnosno na trećoj parceli ispod kuće JL OL. Tu zemlju je nasuo OL jer je prepoznao zemlju i nije imala doći od nigdje drugdje nego sa njegove parcele a tuženika ujedno danas prvi put vidi. Na poseban upit da li je po cijeloj duljini njegove parcele bila nasuta zemlja naveo je kako je bila nasuta samo na dijelu ispod tuženikove parcele. Na upit da li je upravo tuženik nasuo tu zemlju ili postoji mogućnost da se ista odronula s parcele tuženika naveo je kako je kod njegove kuće vidio bager, bio je pokraj kuće tuženika na susjednoj parceli te je jedino bager mogao izgurati tu zemlju sa njegove na tužiteljevu parcelu. Da li se sjeća da li je u srpnju 2023. točnije 19. srpnja 2023. bilo nevrijeme u Zagrebu odnosno u razdoblju kada je primijetio zemlju na svojoj čestici naveo je kako se ne sjeća nekog posebnog nevremena, vjetar je jače puhao nekome je srušio dimnjak s kuće no ništa posebno. Na poseban upit kakva je danas situacija na njegovoj parceli u odnosu na srpanj 2023. naveo je kako se i dalje nalazi nasuta zemlja premda su nešto zemlje bili pomicali no nisu sve. Naime u srpnju 2023. je bilo zemlje skroz do grane danas je ona razmaknuta no i dalje se nalazi na njegovoj parceli. Isto je sada stanje kao i kada je vještak bio na očevidu.

27. Tuženik OL je iskazao kako nije vozio zemlju na česticu tužitelja već na svoju česticu te česticu koja se nalazi ispod njegove koja je također u njegovom vlasništvu. Uslijed elementarne nepogode u srpnju 2023. zemlja je otišla na tužiteljevu česticu te je neposredno nakon toga kontaktirao kćer tužitelja i ispričao se jer nije bila namjera da tamo zemlja završi. Nakon što je našao firmu koja bi izvršila sanaciju a što je ujedno i potrajalo jer je to uspjela učiniti tek treća firma koju je angažirao rekao je da mu se definira koliko je još zemlje ostalo nakon sanacije da i to ukloni. Voljan je sve riješiti te smatra da je uspio ukloniti i do 90 posto zemlje sa čestice tužitelja. Kada je kontaktirao kćer tužitelja rekla mu je da ima 30 dana jer je to ujedno bio i rok za podnošenje tužbe u ovom predmetu no nije bilo do njega već u tom roku nije mogao naći firmu koja bi to sanirala. Odnosno zemljište kao takvo se prvo moralo prosušiti a kako su mi objašnjavale firme koje su dolazile te nije bilo uvjeta za momentalnu sanaciju dok se ne zadovolje te pretpostavke. Na poseban upit punomoćnice kakva je sada situacija na tužiteljevoj čestici te gdje je maknuo zemlju koju je uklonio naveo je kako je ta zemlja dignuta sa tužiteljeve čestice na njegovu česticu te od tada nije bilo odrona, zemlja se sliježe. Načelno ima u planu ove godine pristupiti izradi potpornog zida no rečeno mu je od strane gospođe HL da ne smije pristupiti na njihovu česticu dok traje konkretan postupak a bez toga ne može pristupiti izradi toga zida. Na upit tužitelja zašto se onda bager nalazio na zemljištu pored vaše kuće naveo je kako je gospođa HL dozvolila da koristi njenu parcelu dok gradi svoju kuću te se obvezao njihovu zemlju vratiti u prvobitno stanje, a nakon što je gospođa HL kontaktirala s vašom kćeri rekla mu je da mi ne može dopustiti da koristim više njenu česticu. Naveo je kako će pokušati razgovarati sa gospođom HL kako bi ovo sve riješili. Na poseban upit s obzirom na to da je svjedokinja ĆL izjavila da bi vi navezli oko 100 kamiona zemlje možete li reći o kojem broju kamiona se radilo naveo je kako je proces dovoza zemlje trajao 5 radnih dana. Dolazilo je oko 5, 6 kamiona dnevno odnosno maksimalno je moglo biti 40 kamiona. Na poseban upit da li je sanirao teren tužitelja i nakon 9.5.2024. odnosno nakon očevida naveo je kako nakon očevida nije micao ništa te sam spreman ukloniti sve što je ostalo na čestici tužitelja. Tuženik ističe kako će u roku nastojati svakako ukloniti taj naveženi te pristupiti izradi potpornog zida.

28. Dakle, iz suglasnih iskaza svjedoka ČL, ĆL te HL čiji iskazi su suglasni iskazima tužitelja te svjedokinje AL, koje je sud u cijelosti prihvatio kao vjerodostojne, logične, nedvojbeno proizlazi da je upravo tuženik navažao velike količine zemlje/materijala na svoje zemljište koju je pritiskao bagerom i time uzrokovao klizište zemlje na zemljišta koja su se nalazila ispod njegovog pa tako na livadu koja se nalazila ispod njegovog zemljišta u vlasništvu DL te na zemljište u vlasništvu i posljednjem mirnom posjedu tužitelja ML. Da se radilo o uistinu velikim količinama navežene zemlje proizlazi iz iskaza svjedoka ČL i ĆL koji su suglasno iskazali kako je naveženo oko 100 kamiona zemlje, te je tuženik u svom iskazu potvrdio kako je proces dovoza zemlje trajao 5 radnih dana, dolazilo je oko 5, 6 kamiona dnevno odnosno maksimalno je moglo biti 40 kamiona, odnosno neovisno o točnom broju kamiona, radilo se o velikom broju kamiona koji su navažali zemlju obzirom na to da je kod svjedoka ostavljen dojam da ih je bilo oko 100. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi kako se nasuti materijal proteže na istočnom dijelu predmetne nekretnine zk.č. 1546/2 i to cijelom njezinom širinom. Na skici lica mjesta prikazan je položaj tri profila nasutog materijala na zk.č. 1546/2, crvenim linijama označen oznakama P1, P2 i P3 između kojih je izračunata količina nasutog materijala u odnosu na okolni nepromijenjeni prirodni teren. Ukupna količina nasutog materijala na zk.č. 1546/2 iznosi 95,70 m3 uz napomenu kako vještak nije mogao utvrditi količinu nasutog materijala iz srpnja 2023. budući da je u međuvremenu dio nasipa tuženik uklonio te je uslijed protoka vremena i vremenskih prilika došlo do slijeganja nasutog materijala. Dakle, tuženik je na parcelu tužitelja nasuo velike količine materijala bez ikakve suglasnosti tužitelja te je navedenim radnjama tuženik smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine na način da im je oduzeo posjed zemljišta i onemogućio mu redovno održavanje i korištenje istog.

29. Sud nije prihvatio kao osnovan prigovor tuženika da bi smetanje posjeda bilo posljedica više sile, Naime, tuženik je u postupku isticao kako je općepoznata činjenica da je 19.07.2023. područje Grada Zagreba te [adresa] zahvatilo veliko nevrijeme koje je uzrokovalo velike poplave te je tom prilikom uzrokovalo i odron zemlje s tuženikove nekretnine na nekretninu tužitelja, međutim iz potvrde Državnog hidrometeorološkog zavoda o stanju vremena za područje [adresa] prema podacima glavne meteorološke postaje Zagreb-Maksimir za dan 19.07.2023. proizlazi kako je isti bio sunčan i vruć dan, a popodne je bilo grmljavinsko nevrijeme sa pljuskom i olujnim vjetrom, na kratko i vjetar kategorije Oluja s maksimalnim udarom od 25.5 m/s te dok ne proizlazi da bi na taj dan bile velike poplave pa bi uslijed istih došlo do odrona zemlje. U navedenoj potvrdi je ujedno za atmosferske pojave na dan 19.07.2023. navedeno kako je od 15:02-15:25 bio slab do jak pljusak kiše, od 20:12- 20:26 je bila kiša u tragovima do slaba zatim od 23:32-23:47 u tragovima do slaba te od 23:47-24:00 slaba do umjerena; oborina od kiše koja je padala nakon termina motrenja 19.07.2023. izmjerena je 20.07.2023. te je ista iznosila 19.07.2023. – 0,6 mm i 20.07.2023. 45.6 mm, odnosno iz istog ne proizlazi da bi na dan 19.07.2023. bilo dnevnih količina oborina koje bi bile znatne jer 1 mm oborine znači da je pala 1 l oborine na četvorni metar. Također, utvrđenim ne proizlazi da bi uslijed olujnog vjetra došlo do odrona zemlje. Sud je stoga poklonio vjeru i sikazu tužitelja u dijelu u kojem je isti naveo kako se 19. srpnja 2023. odnosno u razdoblju kada je primijetio zemlju na svojoj čestici ne sjeća nekog posebnog nevremena, vjetar je jače puhao nekome je srušio dimnjak s kuće no ništa posebno. Svjedokinja ĆL je iskazala da do odrona zasigurno nije došlo uslijed poplave ili pak nevremena, sjeća se da je padala kiša, no glavni uzrok odrona je bio jer g. OL nije napravio neki zid ili nešto što bi ustvari zadržalo tu silnu količinu zemlje koja je bila rahla od odrona na susjedna zemljišta.

30. Tuženik je ujedno, u svom iskazu potvrdio navode tužitelja i saslušanih svjedoka te je naveo kako je u srpnju 2023. zemlja otišla na tužiteljevu česticu te je neposredno nakon toga kontaktirao kćer tužitelja i ispričao se jer nije bila namjera da tamo zemlja završi, naveo je kako je uspio ukloniti i do 90 posto zemlje sa čestice tužitelja te je spreman ukloniti sve što je ostalo na čestici tužitelja. Prema nalazu i mišljenju vještaka ukupna preostala količina nasutog materijala na zk.č. 1546/2 iznosi 95,70 m3, dok je vještak u dopunskom nalazu i mišljenju od 31.12.2025. dodatno naveo kako širina područja gdje je navežen građevinski otpad u cijelosti odgovara širini predmetne nekretnine oznake zk.č. 1546/2 k. o. [katastarska općina] (koja odgovara u katastru nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), a koja iznosi 5 m dok se duljina područja naveženog građevinskog otpada ne može točno ni precizno odrediti te je stoga vještak obračun volumena izračunao preko poprečnih profila od kojih P1 dugačak 31,49 m, P2 30,98 m i P3 dugačak 30,42 m, a koji izračun je prihvaćen u cijelosti kao mjerodavan te stranke na isti nisu imale primjedbi. Primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 219. ZPP-a, iz iskaza saslušanih svjedoka te isprava koje prileže spisu ne proizlazi kako se predmetni odron ima pripisati vremenskim uvjetima, odnosno nevremenu iz srpnja 2023., a slijedom čega tuženik u postupku nije dokazao svoje navode kako je do odrona došlo uslijed više sile dok je istovremeno otklonjen kao neosnovan prigovor promašene pasivne legitimacije.

31. Uspoređujući i cijeneći iskaze stranaka, sud je iskaz tužitelja cijenio kao iskren i uvjerljiv, a njegove navode potvrdili su i saslušani svjedoci. Nasuprot tome, sud nije prihvatio iskaz tuženika u dijelu u kojem navodi da je do klizišta zemlje došlo uslijed više sile.

32. Stoga, imajući u vidu sve naprijed izloženo, utvrđeno je da tužitelj dokazao da se nalazio u posljednjem stanju mirnog posjeda sporne nekretnine koji je samovlasno smetan upravo od strane tuženika, slijedom čega je tužbeni zahtjev tužitelja prihvaćen te je odlučeno kao u izreci.

33. Budući da je tuženica u cijelosti uspjela u sporu to je primjenom odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a tuženici je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu sa zatraženim troškovnikom, i to jednokratna nagrada za cijeli prvostupanjski postupak u visini od 200 bodova (Tbr. 7/2Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, NN br. 136/23), što pomnoženo sa vrijednošću jednog boda od 2,00 Eur sukladno važećoj Tarifi te uvećano za 25% na ime PDV-a iznosi 500,00 EUR. Nadalje, priznat je kao osnovan trošak predujma za vještaka i izlazak sudske komisije u iznosu od 381,29 EUR te trošak predujam za vještaka u iznosu od 100,00 Eur, trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od po 26,55 Eur tako da je tužitelju sveukupno dosuđen parnični trošak u iznosu od 1.034,39 Eur. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki II. izreke rješenja.

U Sesvetama 22. srpnja 2026.

Sudac

Iva Raos

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana obavljene dostave ove presude (čl. 335. st. 6., 7., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

-pun tužitelja

-pun tuženika