Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru,

Stalna služba u Benkovcu,

Stjepana Radića 10, Benkovac

Poslovni broj: P-616/2024-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, OIB: 78866932443, po sutkinji toga suda Danijeli Števanji, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja FD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Draganu Jurjeviću odvjetniku iz Zadra, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravnom odjelu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave, 22. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj FD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekao pravo vlasništva na nekretnini oznake č.z. 530/12, površine 2698 m2, koja je nastala od dijela matične č.z. 530/1, te na č.z. 3576/7, površine 96 m2, koja je nastala od dijela matične č.z. 3576/2, sve k. o. [katastarska općina], sve prema parcelacijskom elaboratu izrađenom od Luniko d.o.o., po ovlaštenom ing. geod. KD od 24. 06. 2014. g., potvrđenog od Područnog ureda za katastar Zadar, Ispostava Benkovac, Klasa: 932-06/15-02/101, Ur.br.: 541-22-05/5-15-2, od 26. 08. 2015. g. , što sve odgovara skici sudskog očevida od 7. travnja 2026.g., na kojoj je č.z. 530/12, površine 2698 m2 označena likom i točkama A-B-C-D-E-F-G-H-A, obojena žutom bojom i č.z. 3576/7, površine 96 m2 označena likom i točkama G-H-I-G i obojana zelenom bojom, koju je sačinio stalni sudski vještak Frane Vlatkovića, dipl. ing. geod., koji elaborat i skica sudskog očevida čine sastavni dio ove presude, što je tužena Republika Hrvatska dužna priznati, slijedom čega je tužitelj ovlašten temeljem ove presude, a po pravomoćnosti iste uknjižiti se kao vlasnik predmetnih nekretnina za cijelo, uz upis brisanja postojećeg prava sa imena tužene , sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženoj nadoknaditi tužitelju troškove ovog postupka u iznosu od 2.217,49 eura, sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja pa do isplate, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da se 28. studenog 2023.g., obratio Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru radi mirnog rješenja spora, sve u skladu sa čl. 186 a, ZPP-a, međutim isti zahtjev je odbijen odlukom br. N-DO-298/2023-2 od 04. 03.2024. g. Dokaz: Uvid u Odluku ODO Zadar od 04.03.2024. Tužitelj je vlasnik i posjednik nekretnine oznake č.z. 530/12 koja je nastala od dijela matične č.z. 530/1 i č.z. 3576/7 koja je nastala od dijela matične č.z. 3576/2, sve k. o. [katastarska općina], a sve temeljem parcelacijskog elaborata Luniko d.o.o. izrađenog po ovlaštenom ing. geod. KD od 24.06.2014. potvrđenog od strane Područnog ureda za katastar Zadar, Ispostava Benkovac, Klasa: 932-06/15-02/101, Urbroj: 541-22-05/5-15-2 od 26.08.2015. Naime, predmetne nekretnine koje su predmet ove tužbe, u naravi čine jedinstvenu nekretninu koja je omeđena suhozidom sa svih strana i koja položajno pada na č.z. 528, č. zgr. [katastarska čestica], č.z. 530/12, č.z. 3576/7, a sve kako je to prikazano u parcelacijskom elaboratu. Tužitelj je već upisan kao zemljišnoknjižni vlasnik na većinski dio ovog kompleksa, odnosno upisan je kao vlasnik za č.z. 528 i č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ovakav upis u zemljišnoj knjizi ne održava stvarno stanje, jer su u međuvremenu nastupile promjene u vlasničkim odnosima, te je tužitelj stvarni vlasnik predmetnih nekretnina, zajedno sa nekretninama oznake č.z. 528 i č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te kao što je prethodno rečeno radi se o jednoj jedinstvenoj nekretnini. Tužitelj je vlasništvo predmetnih nekretnina stekao nasljeđivanjem od svoga oca ZD pok. TD, temeljem Rješenja o nasljeđivanju posl.br. O-257/11 od 14.10.2011., a otac predlagatelja ZD je također stekao nasljeđivanjem iza svog oca BD temeljem Rješenja o nasljeđivanju posl.br O-129/84, dok je TD predmetne nekretnine naslijedio od svog oca OD temeljem Rješenja o nasljeđivanju posl.br. O-32/62. Tužitelj je također jedan dio ovih nekretnina kupio temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnina, potvrđenog od Službe za opću upravu, Ispostava Benkovac, ovj. br. 2388/2008, od ČD, ND te AD, a oni su naslijedili iza svog oca ID pok. F, temeljem Rješenja o nasljeđivanju posl.br. O-283/03 od 03.05.2004., svaki za 1/3 dijela, a na temelju tog pravnog posla tužitelju je obračunat i naplaćen porez na promet nekretninama. Nekretnina oznake č.z. 3576/7 koja je nastala od dijela č.z. 3576/2 k. o. [katastarska općina], također predstavlja dio ovog cjelokupnog kompleksa i nalazi se unutar ograđenog suhozida, a nije evidentirana u posjedu tužitelja, te se radi očito o grafičkoj neusklađenosti, jer je predmetna nekretnina u naravi dio ovog cjelokupnog kompleksa koji predstavlja jednu jedinstvenu cjelinu. Iako je č.z. 3576/7 upisana kao put ne radi se o putu što proizlazi iz uvjerenja o statusu čestice dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, Benkovac od 16.02.2023.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu navodi da se protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu, te osporava navode tužitelja kao neosnovane u cijelosti, te predlaže tužbeni zahtjev tužitelja odbiti kao neosnovan u cijelosti. Iz cjelokupne dokumentacije uz tužbu proizlazi neosnovanost tužbenog zahtjeva. Tužitelj nije dostavio nikakvu dokumentaciju kojom bi dokazao svoje pravo vlasništva na predmetnim nekretninama. Detaljnije očitovanje na tužbu tužitelja tužena će dostaviti naknadno.

3. U dokaznom postupku sud je izveo dokaze uvidom u parcelacijski elaborat potvrđen od strane Područnog ureda za katastar Zadar, Ispostava Benkovac, klasa 932-06/15- 02/101 ur. broj 541+22-05/5-15-2 od 26. kolovoza 2015. (l.s. 6-20) izvadak iz zemljišne knjige zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], (l.s. 21), zk. izvadak 2545 k. o. [katastarska općina] (l.s. 22), izvod iz katastarskog plana (l.s. 23), zk. izvadak 1962 k. o. [katastarska općina] (l.s. 24-26), rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O- 257/11 (l.s. 27-29), rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-129/84, (l.s. 30-31), rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-283/03 (l.s. 32-33), ugovor o kupoprodaji nekretnina ovjeren pod brojem 2388 od 21.8.2009. (l.s. 34-35) , rješenje DGU Područni ured za katastar Zadar, Ispostava Benkovac, (l.s. 36-37), porezno rješenje (l.s. 38-39), Povijest promjena na katastarskim česticama (l.s. 40-48), zk. izvadak 1962 k. o. [katastarska općina] (l.s. 49-53), posjedovni list broj 108 k. o. [katastarska općina] (l.s. 54- 59),prijepis posjedovnog lista broj 108 k. o. [katastarska općina] (l.s. 60-63), prijepis posjedovnog lista 883 (l.s. 64), uvjerenje o statusu čestice (l.s. 65-66), preslik katastarskog plana (l.s. 67), arhivske snimke s prilozima uz potvrdu Katastra Ispostava Benkovac klasa 932-12/26-02/66 od 19.2.2026. (l.s. 78-84), nalaz i mišljenje vještaka Frane Vlatkovića (l.s. 93-95).

4. Tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti je osnovan.

5. Predmet ovog parničnog postupka je zahtjev tužitelja prema tuženici da se utvrdi da je vlasnik nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica], nastala od dijela matične 530/1 i kat. čest. [katastarska čestica] koja je nastala od dijela matične kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina].

6. Iz priloženog parcelacijskog elaborata klasa 932-06/15-02/101 od 26. kolovoza 2015. proizlazi da su utužena kat. čest. [katastarska čestica] nastala od matične 530/1, dok je utužena 3576/1 nastala od matične 3576/2 sve k. o. [katastarska općina].

7. Iz zk. izvatka 1962 k. o. [katastarska općina] proizlazi da je na matičnim kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao vlasnik za cijelo upisana Republika Hrvatska.

8. Iz rješenje o nasljeđivanju iza smrti ZD poslovni broj O-257/11 proizlazi da ga je za dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] naslijedio njegov sin FD, ovdje tužitelj.

9. Iz rješenja o nasljeđivanju iza smrti HD poslovni broj O-129/84 proizlazi da je njegov jedini nasljednik ZD, otac ovdje tužitelja.

10. Iz rješenja o nasljeđivanju iza smrti LD poslovni broj O-283/03 proizlazi da je bio u posjedu dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , te da su njegovi nasljednici ĐD, CD i AD.

11. Iz ugovora o kupoprodaji sklopljenog između tužitelja te nasljednika CD ID, ĐD, CD i AD proizlazi da je tužitelj od istih kupio dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

12. Iz povijesti promjena na utuženim kat. česticama razvidno je da je tužitelj upisani posjednik na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je kat. čest. [katastarska čestica] evidentirana kao javni put.

13. Iz uvjerenja o statusu čestice dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, Benkovac od 16.02.2023. ne predstavlja javni put.

14. Vještak geodetske struke Frane Vlatković na uviđaju je identificirao utužene kat. čestice te je naveo da predstavljaju kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest 3576/7 k. o. [katastarska općina] a sve prema parcelacijskom elaboratu. Predmetne čestice da su nastale od matičnih kat. čest. [katastarska čestica] . Većim dijelom da su ograđene starim suhozidom a jedino u jednom dijelu sa sjeveroistočne strane nema vidljivih međnih oznaka na što tužitelj navodi da nema iz razloga što zajedno sa čest. zem [katastarska čestica] a koja nije predmet ovog postupka čini jednu cjelinu koja je ograđena sa svih strana starim suhozidom, a za koju je već tužitelj upisan kao vlasnik. U naravi obje čestice predstavljaju pašnjak.

15. Svjedok JD saslušan na uviđaju navodi da mu je poznato da je dio tih nekretnina još davno kupio djed tužitelja HD, kojeg je naslijedio njegov sin ZD otac ovdje tužitelja, a kojeg je kasnije za predmetne naslijedio upravo tužitelj. Tužitelj da ima brata i sestru, ali oni na predmetne ne polažu prava, te su se odrekli u korist brata. Navedeno da je oduvijek u obitelji HD, jer da su kao djeca tu dolazili brati kruške. Jedan dio nekretnina paralelno sa čempresima 10 m širine i 75 dužine tužitelj da je kupio od nasljednika pok. FDGV i AD, misli da se preziva K. Sve je bilo ograđeno suhozidom koji je vidljiv i danas. Nikada nije čuo za sporove.

16. Svjedok koji je također saslušan na uviđaju, PD navodi da mu je poznato da dio tih nekretnina kupio djed tužitelja HD od pok. ŽD koji se vratio iz Amerike, a kako on nije imao nasljednika da je to prodao TD , djedu tužitelja. TD da je naslijedio njegov sin ZD otac tužitelja, a njega je za predmetne naslijedio tužitelj. Drugi dio je tužitelj prije možda nekih 10-ak godina kupio od nasljednika pok. UD, ČD i AD , misli da se preziva K. Navodi da je sve ranije bilo ograđeno kamenim suhozidom, a da se sjeća i pok. TD da je tu bio, to da mu je poznato, jer i on ima njivu tu pa je dolazio. Nije čuo za sporove.

17. Odredba članka 18. stavak 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZV) propisuje da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, dok će se prema članku 11. stavku 3. ZV-a posjed smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno.

18. Odredbama članka 159. stavak 4. ZV-a, samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave, čiji je posjed barem pošten, pravo vlasništva stvari stječe dosjelošću, protekom 40 godina, takvog posjedovanja, s time da se sukladno odredbi članka 160. stavka 2. ZV-a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

19. Odredbom članka 114. ZV-a je propisano vlasništvo se može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

20. Odredbom članka 115. ZV-a je propisano da na temelju valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva prelazi vlasništvo s dotadašnjega vlasnika na stjecatelja, a na način određen zakonom.

21. Odredbom članka 388. stavak 4. ZV bilo je određeno da se u rok stjecanja dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, no odlukom Ustavnog suda RH od 17. studenog 1999. (Narodne novine, broj 137/99) ta je odredba ukinuta. Ipak, ukinuta odredba članka 388. stavka 4. ZV/96, koja je bila na snazi i u primjeni od 1. siječnja 1997. do stupanja na snagu pravnih posljedica njezinog ukidanja objavom odluke Ustavnog suda u Narodnim novinama, broj 137/99 od 14. prosinca 1999., prema odredbi članka 53. stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Narodne novine“ broj: 99/99), te je u tom vremenskom razdoblju mogla proizvesti pravni učinak stjecanja vlasništva dosjelošću, u korist posjednika nekretnine u društvenom vlasništvu ukoliko su najkasnije do njenog ukidanja bile ispunjene sve potrebne pretpostavke koje se odnose na duljinu i kvalitetu posjeda.

22. Prema odredbi članka 29. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Sl. SFRJ broj 6/80 i 36/90 – dalje: ZOVO), koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., na nekretninama u društvenom vlasništvu pravo vlasništva nije se moglo steći dosjelošću, sve do donošenja Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine, broj 53/91, od 08.10.1991.) kad je ta odredba stavljena je izvan snage.

23. Europski sud za ljudska prava u presudama Z i dr. protiv [adresa], te T protiv Republike Hrvatske, u kojima su tužbe podnesene nakon 17. studenog 1999. kada je Ustavni sud ukinuo odredbe članka 388. stavka 4. ZV, zauzeo je shvaćanje da nije od značaja je li postupak pokrenut prije ili nakon 17. studenog 1999., te da dosjelost na nekretninama u ranijem društvenom vlasništvu neprekidno teče do 17. studenog 1999. pod pretpostavkama da time nisu povrijeđena prava trećih osoba odnosno da ne postoji suprotstavljeni pravni interes. I Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo je pravno shvaćanje da kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su do 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba računati i vrijeme prije 8. listopada 1991. ako se time ne vrijeđaju prava osoba koja ta prava nisu stekli na temelju odredaba članka 388. stavka 4. ZV, već drugih odredaba istog Zakona. (Rev-x-974/2017 od 7. svibnja 2019.)

24. Tako, je tužitelj u postupku materijalnim dokazima te usuglašenim izjavama svjedoka dokazao da su se njegovi prednici nalazili u mirnom, poštenom i nesmetanom posjedu predmetnih nekretnine preko 40 godina i to do 17. studenog 1999.

24.1. Svjedoci su između ostalog potvrdili da su sporne oduvijek ograđene suhozidom, da je djed tužitelja iste obrađivao, a da su ga oni znali viđati na predmetnim još dok su bili djeca, a također su potvrdili da oko predmetnih nekretnina nije bilo sporova, te da je ta zemlja oduvijek u vlasništvu obitelji ZD.

24.2. Na temelju izvedenih dokaza sud utvrđuje da su tužitelj i njegovi prednici predmetne nekretnine držali u samostalnom posjedu jer su njome raspolagali kao vlasnici, koristeći ih za vlastitu korist, ograđujući i obrađujući istu.

24.3. Što se tiče poštenja posjeda tužitelja i njegovih prednika prvenstveno treba istaknuti kako se prema citiranoj odredbi čl. 18. st. 5. ZV- posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, a tuženica tijekom ovog postupka nije osporavala poštenje tužitelja i njegovih pravnih prednika, niti je predlagala dokaze na tu okolnost.

24.4. Tako je sud našao da su prednici tužitelja bili pošteni i samostalni posjednici preko 40 godina do 17. studenog 1999. , na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , površine 2698 m2, pa su vlasništvo iste stekli dosjelošću stupanjem na snagu ZV-a, sukladno odredbi čl. 159. st. 4. u svezi odredbe članka 388. st. 4. ZV. Takvo pravo nasljeđivanjem, sukladno odredbi čl. 128 ZV- a, je u cijelosti preneseno na tužitelja .

24.5. Nadalje, kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 96 m2 nastala od matične 3576/2 k. o. [katastarska općina] ne bi predstavljala javni put već pašnjak ograđen suhozidom, a koja zajedno s ostalim česticama koje su u vlasništvu tužitelja, čini jednu cjelinu. Navedeno da je razvidno kako iz iskaza vještaka geometra dan na terenu tako i iz Uvjerenje o statusu matične kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužitelj je istu stekao kupnjom od od nasljednika ranijeg posjednika LD i to ČD , GD te AD, za što tužitelj dostavlja ugovor o prodaji, a navedeno su potvrdili i svjedoci u svojim iskazima.

25. Stoga, na temelju čl. 159. čl. 114. i čl. 115. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima («Narodne novine» broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14, nadalje: ZOVIDSP) odlučeno je kao u izreci presude.

26. Odluka o trošku je donesena na temelju članka 154. stavka 1. ZPP te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/23 i 107/25, dalje: OT).

26.1. Dakle, tužitelju zastupanom po odvjetniku, priznati su troškovi za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora 28.11.2023. sukladno Tbr. 8. toč. 1. u svezi Tbr. 7. toč. 1. Tarife 100 bodova, za sastav tužbe od 11.3.2024., 100 bodova sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife za zastupanje na ročištima 4.2.2026., 7.4.2026. (uviđaj), 17.6.2026. od po 100 bodova sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, za sastav podnesaka 20.2.2026. Tbr. 8. toč. 4. OT, što zbrojeno i pomnoženo s vrijednosti boda od 2,00 eura sukladno Tbr. 54. Tarife ukupno iznosi 1.200,00 eura, te sve uvećano za pdv od 25% iznosi 1.500,00 erua, te sve uvećano za trošak predujma za očevid od 650,00 eura, trošak sudske pristojbe u iznosu od 53,09 , te trošak prijevoza na relaciji [adresa] – [adresa] (7,2 km x2) iznos od 14,40 eura sukladno Tbr. 50. Tarife, pa ukupan trošak tužitelj iznosi 2.217,49 eura. Tužitelj je odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova prijevoza na relaciji [adresa] u iznosu od 80,00 eura, budući da navedena relacija u jednom smjeru iznosi 15 km, u oba smjera 30 km , pa kada se isto pomnoži sa 30% vrijednosti bezolovnog goriva sukladno Tbr. 50. Tarife isto iznosi 14,40 eura troškova u oba smjera.

26.2. Na temelju članka 151. stavka 3. ZPP-a, tužiteljici je priznato pravo na zatražene zakonske zatezne kamate tekuće na dosuđeni mu iznos troškova ovog parničnog postupka od dana presuđenja do isplate, a visina istih je utemeljena na odredbi članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 31/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23).

Benkovac, 22. srpnja 2026.

S u t k i nj a

Danijela Števanja

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od petnaest (15) dana. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 (tri) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje sud drugog stupnja.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženici