REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] S 5

Poslovni broj: Us I-1480/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužiteljice SG iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik Bruno Čohilj, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri d.o.o. iz Pule, Dalmatinova 4, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, OIB: 95093210687, Ulica Republike Austrije 14, Zagreb, radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, 22. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/II-361-05/24-26/161, URBROJ: 531-03-25-3 od 10. srpnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Istarske županije, Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje Grada Umaga-Umago KLASA: UP/I-361-05/18-02/445, URBROJ: 2163-9- 06/24-24-8 od 26. veljače 2024. odbijen je zahtjev ovdje tužiteljice za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje završene slobodnostojeće jednostavne zgrade stambene namjene etažnosti P, jednostrešnog krova, izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Protiv navedenog rješenja tužiteljica je izjavila žalbu koju je tuženik rješenjem KLASA: UP/II-361-05/24-26/161, URBROJ: 531-03-25-3 od 10. srpnja 2025. odbio kao neosnovanu.

3. Tužiteljica je protiv tuženika pravodobno ovom sudu podnijela tužbu kojom osporava zakonitost rješenja tuženika. U tužbi ističe da je tuženik pogrešno utvrdio činjenično stanje uvidom u kartu DOF5/2014/16 budući da je na nekretnini vidljiva predmetna zgrada, a ista je crne boje (tuženik u pobijanom rješenju navodi da je vidljiva crna sjena umjesto predmetne zgrade) iz razloga što je tužiteljica u periodu između nastanka karte DOF5/2011 i nastanka karte DOF5/2014/16 na zgradi koja je predmet ozakonjenja postavila solarne panele. Uvidom u karte DOF5/2011, DOF5/2014/2016 vidljivo je da se zgrada nalazila u šumskom području budući da je područje oko zgrade koja je predmet ozakonjenja bilo potpuno zaraslo. Tužiteljica je nekretninu uredila te je posjekla zelenilo, iz tog razloga na DOF5/2017/2018 je zgrada jasnije vidljiva. Navodi o tome da je na Google Earth zračnoj snimci od 14. ožujka 2010. na poziciji predmetne zgade koja se želi ozakoniti vidljiv manji bijeli pravokutni objekt (oko tri puta manje površine od predmetne zgrade) koji projicira jasno vidljivu sjevernopadajuću sjenu koja je veličine koja odgovara sjenama koje projiciraju i susjedne zgrade, pa se radi najvjerojatnije o kamp kućici ili sličnom montažnom objektu su najblaže rečeno paušalni, budući da je riječ o zaključcima koji su suprotni stručnim elaboratima (arhitektonskoj i geodetskoj snimci, koje k tome odgovaraju stanju zatečenom na terenu), a koje je kao obvezne zahtjevu priložila tužiteljica, a pogotovo kad su suprotni uvjerenju koje je izdala nadležna DGU o tome da je zgrada vidljiva na DOF5/2011 snimci kao jedinoj mjerodavnoj i to upravo ona čije se ozakonjenje zahtijeva. Nadalje, povijesni snimci Google Earth ni u kojem slučaju ne mogu predstavljati osnovu za odlučivanje o zahtjevu za ozakonjenje, iz jednostavnog razloga što nisu propisani mjerodavnim Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, a ni kojim drugim Zakonom. Jedina osnova za ozakonjenje zgrade prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama jest DOF5/2011, a na toj je snimci tužiteljičina zgrada vidljiva te je to dodatno potvrđeno i posebnim uvjerenjem DGU-a. Ukoliko je našlo da zgrada čije se ozakonjenje zahtijeva gabaritima ili položajem odstupa od one vidljive na DOF5/2011 snimci, prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo je utoliko bilo dužno navesti u čemu se ta odstupanja sastoje (izražavajući ih visinski i tlocrtno odnosno lokacijski u mjernim jedinicama koje je moguće provjeriti). Postupajući protivno tome, oba tijela su postupila protivno odredbama čl. 98. st. 5. i čl. 120. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku, ostavljajući svoja rješenja manjkavima u pogledu činjeničnih utvrđenja i razloga za primjenu materijalnog prava. Konačno, postupljeno je u oba stupnja protivno odredbi čl. 8. Zakona o općem upravnom postupku jer je iz navoda tuženika očito da tuženik, a prethodno ni prvostupanjsko tijelo, nije išao za utvrđenjem materijalne istine, iako je to upravno tijelo dužno i to predstavlja jedno od temeljnih načela upravnog postupka.

4. Slijedom navedenog, predloženo je sudu donošenje presude kojom će poništiti pobijano rješenje tuženika te ozakoniti zgradu koja je predmetom zahtjeva, odnosno podredno poništiti rješenje tuženika te predmet vratiti na ponovni postupak . Ujedno je zatražena naknada troškova spora.

5. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iz obrazloženja pobijanog rješenja te predložio tužbeni zahtjev odbiti.

6. Sud je održao ročište za raspravu 15. srpnja 2026., čime je strankama sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj: 36/24 i 39/26, dalje: ZUS) dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

7. U cilju ocjene zakonitosti pobijanog rješenja sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora. Sud nije u sporu provodio daljnje dokaze predložene od strane tužiteljice (saslušanjem tužiteljice i vještačenjem aerofotogrametrijske snimke DOF5/2011 po vještaku specijalistu za vještačenje aerofotogrametrijske snimke, a na okolnost što se konkretno nalazi na snimci DOF5/2011) obzirom je sve odlučne činjenice za donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari mogao nedvojbeno utvrditi na temelju postojeće dokumentacije sadržane u spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Prema odredbi čl. 2. st. 1. Zakona o postupanju sa nezakonitom izgrađenim zgradama ("Narodne novine" broj: 86/12, 143/13, 65/17, 14/19, dalje: ZPNIZ) nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra se zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže.

10. Odredbom st. 2. istog članka propisano je da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011, ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.

11. Uvidom u spis upravnog postupka i obrazloženje pobijanog rješenja utvrđeno je da je tuženik prilikom odlučivanja o zahtjevu izvršio uvid u javno dostupne podatke za predmetnu nekretninu: 1) podatke s mrežne stranice http//oss.uredjenazemlja.hr/map (prikaz katastarskih čestica u prostoru, izvod iz katastarskog plana, DOF prikazi: 2011, 2014/2016, 2017/2018, 2019/2020, 2021/2022, 2022/2023), 2) Google Earth zračne snimke: od 15. listopada2005., od 14. ožujka 2010., od 26. srpnja 2011., od 1. kolovoza 2013., od 1. listopada 2016., od 13. siječnja 2018. i od 24. svibnja 2024. Nastavno je tuženik utvrdio da na karti DOF5/2011 na poziciji predmetne zgrade kako je definirana spisu priloženom geodetskom snimkom i to stranicom istog koja sadrži crvenom bojom ocrtane tlocrtne dimenzije zgrade preklopljene na DOF5/2011 nije vidljiva predmetna zgrada u izvedenim gabaritima u kojima se želi ozakoniti, već je vidljiva mala pravokutna bijela površina okružena zelenim krošnjama stabla i sjeverozapadno padajućom sjenom stabla. Pravilni oblik navedene sjene koji odgovara krošnji stabla ukazuje na to da nema susjednog objekta s visinom koji bi deformirao sjenu koju projicira stablo. Na karti DOF5/2014/16 nije vidljiva predmetna zgrada, već je na poziciji zgrade vidljiva crna sjena i zelene krošnje stabala. Na karti DOF5/2017/2018 vidljiva je predmetna zgrada koja se želi ozakoniti sa jasno vidljivom sjeverozapadno padajućom sjenom koju projicira ista zgrada. Također je vidljivo da je teren neposredno oko zgrade uređen na način da je uklonjeno zelenilo. Na svim naknadnim DOF5 kartama vidljiva je predmetna zgrada. Na Google Earth zračnoj snimci od 15. listopada 2005. lijevo od pozicije predmetne zgrade, ali u okviru iste katastarske čestice vidljiva je nespecificirana pravokutna bijela površina koja dimenzijama ugrubo odgovara dimenzijama predmetne zgrade s tim da projicira malu neznatnu sjevernopadajuću sjenu (puno manju od sjene obližnjih zgrada) što ukazuje na vrlo malu visinu objekta. Međutim, ne radi se o predmetnoj zgradi jer je ista pozicionirana lijevo u odnosu na poziciju predmetne zgrade koja se želi ozakoniti (to se vidi usporedbom pozicije u odnosu na pristupni dvoračvani put – opisani objekt se nalazi točno u nastavku pravca lijevog kraka dvoračvanog prilaznog puta, dok se predmetna izvedena zgrada nalazi istočnije – što se vidi u geodetskom snimku i to stranici istog koja sadrži crvenom bojom ocrtane tlocrtne dimenzije zgrade preklopljene na DOF5/2011). Također navedeni objekt vidljiv na navedenoj Google Earth fotografiji od 15. listopada 2005. odgovara objektu prikazanom na prilogu (ispisu karte DOF5/2004/2005) Uvjerenja DGU od 9. veljače 2024. priloženom spisu. Dakle objekt prikazan u predmetnom Uvjerenju nije predmetna zgrada koja se želi ozakoniti nego objekt koji je ranije postojao u prostoru lijevo od predmetne zgrade, a koji je u cijelosti uklonjen iz prostora. Na Google Earth zračnoj snimci od 14. ožujka 2010. na poziciji predmetne zgrade koja se želi ozakoniti vidljiv je manji bijeli pravokutni objekt (oko tri puta manje površine od predmetne zgrade) koji projicira jasno vidljivu sjevernopadajuću sjenu koja je veličine koja odgovara sjenama koje projicira ju i susjedne zgrade, pa će se raditi najvjerojatnije od kamp kućici ili sličnom montažnom objektu. Na istoj karti više nije vidljiv prethodno opisani bijeli objekt iz Uvjerenja DGU-a pa je očito uklonjen iz prostora. Tek se na Google Earth zračnoj snimci od 13. siječnja 2018. vidi predmetna zgrada koja se želi ozakoniti. Iz svega navedenog, tuženik zaključuje kako proizlazi da je predmetna zgrada u cijelosti izvedena nakon snimanja karte DOF5/2011 te da su uklonjeni svi raniji objekti koji su postojali na njezinom mjestu ili u njezinoj blizini.

12. Na temelju dokaza koji prileže spisu upravnog postupka, sud ocjenjuje kako se u ovoj stvari bez svake sumnje može zaključiti da zgrada koja je predmetom ozakonjenja nije vidljiva na digitalnoj ortofoto karti DOF5/2011, a sve kako to detaljno pojašnjava tuženik u ranije citiranom obrazloženju pobijanog rješenja. Naime, predmetna zgrada koja je predmetom ozakonjenja vidljiva je tek na DOF5/2017/2018, odnosno kasnije sačinjenim ortofoto kartama, dok ta ista građevina u navedenim dimenzijama i položaju nije vidljiva na DOF5/2011. Kod takvog stanja stvari, ocjenjuje se da je tuženik u upravnom postupku pravilno utvrdio da je zgrada za koju je podnesen zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju izgrađena nakon 21. lipnja 2011.

13. U odnosu na tužbene navode vezano za uvjerenje Državne geodetske uprave od 9. veljače 2024., prvenstveno valja reći kako tužiteljica u tužbi pogrešno navodi da je sastavni dio navedenog uvjerenja preslika DOF5/2011. Naime, uvidom u isto uvjerenje i njegov prilog razvidno da se radi o preslici DOF5/2004-2005. Isto uvjerenje zajedno sa prilogom ne ukazuje na drugačiji zaključak u konkretnoj stvari jer se isto uopće ne odnosi na predmetnu zgradu koju tužiteljica želi ozakoniti. Naime, zgrada koja je na preslici DOF-a označena rimskim brojem I, ne nalazi se na poziciji zgrade koja je predmetom ozakonjenja na način kako je njezina pozicija prikazana u geodetskom snimku izvedenog stanja broj elaborata 279/16 od 25. svibnja 2016., dostavljenom od strane tužiteljice, već na objekt koji se nalazi zapadnije od zgrade koja je predmetom ozakonjenja. Pri tome se napominje kako zaključak tuženika vezano za vidljivost zgrade koja je predmetom ozakonjenja na DOF5/2011, a koji cijeni pravilnim i zakonitim i ovaj sud, nije suprotan podatcima geodetskog snimka izvedenog stanja broj elaborata 279/16 od 25. svibnja 2016., već se temelji upravo na istoj snimci odnosno prikazanom položaju zgrade koja je predmetom ozakonjenja na preslici DOF5/2011. Valja pri tome ukazati i kako Državna geodetska uprava samo utvrđuje svojim uvjerenjima da je nešto vidljivo, a ne utvrđuje je li to što je vidljivo naknadno srušeno, uklonjeno ili rekonstruirano i da li je to što je vidljivo isto zgradi koja se ozakonjuje, a što se upravo utvrđuje u upravnom postupku cijeneći svaki dokaz zasebno, sve dokaze zajedno i rezultate provedenog upravnog postupka. Navedeno stajalište izneseno je već i u odlukama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, između ostalog u presudi Usž-3150/2024- 2 od 12. prosinca 2024. U citiranoj presudi navedeno je sljedeće: "Tužitelj se u ovom postupku i sporu neosnovano poziva na uvjerenje Državne geodetske uprave KLASA: 935-08/18-03/785, URBROJ: 541-03-01-02/5-18-2 od 7. rujna 2018. prema kojem je zgrada izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vidljiva na DOF5/2011. Navedeno iz razloga što vidljivost zgrade na DOF5/2011 utvrđuje službena osoba tuženika."

14. Nadalje, tužiteljica prigovara i sadržaju obrazloženja upravnih rješenja. Međutim, suprotno navodima tužiteljice, pobijano rješenje tuženika, sadrži sve zakonom propisane dijelove u smislu odredbe čl. 98. st. 5., odnosno čl. 120. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj: 47/09 i 110/21, dalje: ZUP). Predmetnom zakonskom odredbom propisano je da obrazloženje sadržava kratko izlaganje zahtjeva stranke, utvrđeno činjenično stanje, razloge koji su bili odlučujući pri ocjeni pojedinih dokaza, razloge zbog kojih nije usvojen koji od zahtjeva stranaka, razloge donošenja zaključaka tijekom postupka te propise na temelju kojih je riješena upravna stvar, a što se na odgovarajući način primjenjuje i na drugostupanjsko rješenje. Ocjena je suda da su u konkretnom slučaju u drugostupanjskom postupku utvrđene sve odlučne činjenice i okolnosti, odnosno da pobijano rješenje tuženika sadrži jasne, cjelovite i argumentirane razloge o odlučnim činjenicama bitnim za rješenje ove upravne stvari. Sud pri tome nije ocjenjivao da li su navedene pretpostavke ispunjene i glede prvostupanjskog rješenja obzirom je već tuženik utvrdio da je u prvostupanjskom rješenju glede obrazloženja bilo nedostataka, ali oni nisu takvi da su utjecali na način kako je izrekom riješena upravna stvar.

15. Slijedom svega navedenog, ocjena je suda kako je pravilno u upravnom postupku odbijen prijedlog ovdje tužiteljice jer u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za ozakonjenje prema ranije citiranim odredbama ZPNIZ-a.

16. Stoga je, na temelju odredbe čl. 116. st. 2. ZUS-a, tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan te odlučeno kao pod toč. I. izreke ove presude.

17. Tužiteljica je zatražila naknadu troškova ovog spora. Međutim, kako tužiteljica nije uspjela u ovom sporu, to tužiteljici sukladno odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a, a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor snosi u cijelosti troškove spora, ne pripada pravo na naknadu troškova ovog spora. Stoga je odbijen zahtjev tužitelj ice za naknadu troškova spora te odlučeno kao pod toč. II. izreke ove presude.

U Rijeci 22. srpnja 2026.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćenicima u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri d.o.o., odvjetnicima u Puli, Dalmatinova 4

- Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20