REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
[adresa] A 5
Poslovni broj: Us I-1496/2025-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu 1. tužiteljice AB; OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. tužitelja EB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. tužitelja ABĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], svi zastupani po opunomoćenici Sandri Dimitrijević, odvjetnici u Zagrebu, Josipa Sermagea 14A, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, OIB: 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, 22 srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/II-361-05/24-26/192, URBROJ: 531-03-25-2 od 23. lipnja 2025.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog spora.
Obrazloženje
1. Rješenjem Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostave Krk KLASA: UP/I-361-03/24-14/9, URBROJ: 2170-03-04/17-24-2 od 21. ožujka 2024. odbačen je zahtjev AB i EB za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu jednostavnu zgradu (stambena zgrada I), izgrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
2. Protiv navedenog rješenja ovdje tužitelji izjavili su žalbu koju je tuženik rješenjem KLASA: UP/II-361-05/24-26/192, URBROJ: 531-03-25-2 od 23. lipnja 2025. odbio kao neosnovanu.
3. Tužitelji su protiv tuženika pravodobno ovom sudu podnijeli tužbu kojom osporavaju zakonitost navedenog drugostupanjskog rješenja zbog bitne povrede pravila postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnom u tužbi ističu kako ni prvostupanjsko niti drugostupanjsko tijelo nisu pravilno utvrdili činjenicu da je riječ o dopuni/izmjeni zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, koja je u trenutku podnošenja bila moguća i dopuštena, te su zahtjev tužitelja neosnovano odbacili. Prije svega tužitelji ukazuju da su i prvotni (k. č. br. [katastarska čestica]) i dopunjeni zahtjev (k. č. br. [katastarska čestica]) podnijeli AB i EB, te da je nakon cijepanja k. č. br. [katastarska čestica] na više manjih k.č.br. na predmetnoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisan ABĆ. S tim u vezi, strane su u spis dostavile Izjavu od dana 11. travnja 2024. kojom su AB i EB prenijeli na ABĆ sva svoja prava i obveze u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji su detaljnim obrazloženjem tražili da im se prizna svojstvo stranke unutar postupka. Tužitelji ističu kako je u konkretnom slučaju vezano za navedene čestice bilo riječ o dopuni zahtjeva u svrhu ozakonjenja više bespravno sagrađenih građevina s ciljem poštivanja načela ekonomičnosti i efikasnosti postupka. Riječ je o istom činjeničnom stanju na susjednim parcelama na kojima postoji nekoliko nezakonito sagrađenih manjih jednostavnih građevina. Jedini cilj tužitelja bio je obuhvatiti susjedne čestice te iskoristiti zakonsko pravo da se legaliziraju bespravno sagrađeni objekti. U konkretnom upravnom predmetu je riječ o ishođenju zahtjeva za izdavanjem rješenja o izvedenom stanju za više stambenih zgrada koje u naravi predstavljaju jednu cjelinu na kojoj su ljudi nastojali legalizirati svoje objekte, sve sukladno Zakonu o postupanju, kojim im je to omogućeno. Naime, dana 22. ožujka 2019. dopunjen je zahtjev na način da su podnositelji proširili zahtjev na k. č. br. [katastarska čestica] k.o. Vrh te naknadno dana 25. veljače 2021. priložili tri primjerka snimke izvedenog stanja, broj: 2935/PLNOVA, izrađene po ovlaštenom arhitektu ĐB, dipl. ing. arh., broj ovlaštenja: A 2679 u kojima je prikazano deset stambenih zgrada izgrađenih na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dakle, kao jedne funkcionalne cjeline (jer su stambene zgrade označene redom, abecednim slovima). Nadalje, tužitelji ističu kako je u vrijeme podnošenja dopune zahtjeva, tuženik dana 27. ožujka 2015. javno objavio Mišljenje i tumačenje u odnosu na izmjenu zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju, u kojem se izričito navodi: da termin „isto čin jenično stanje“ treba tumačiti u kontekstu donošenja rješenja o izvedenom stanju na temelju Zakona o postupanju s nezakonitom izgrađenim zgradama, a što prema pravnom shvaćanju izraženom u upravnoj praksi Ministarstva podrazumijeva postojanje nezakonito izgrađene zgrade na koju se taj Zakon odnosi i postojanje namjere Podnositelja zahtjeva da se takva zgrada, odnosno njezin dio ozakoni te da podnositelj zahtjeva zahtjev može naknadno izmijeniti na način da isti proširi na zgrade koje u prvotnom zahtjevu nisu navedene, kao i na način da umjesto prvotno navedene zgrade zatraži ozakonjenje druge zgrade, a da pri tome nije od utjecaja na koliko se katastarskih čestica nalaze te zgrade, niti jesu li te zgrade odnosno čestice međusobno povezane, sve u smislu odredbe čl. 20. st. 1. Zakona o postupanju s nezakonitom izgrađenim zgradama – pri čemu su oba uvjeta u konkretnom slučaju ispunjena. Tužitelji su u trenutku dopune – proširenja zahtjeva postupali sukladno materijalnim propisima i javno objavljenom Mišljenju tužen ika, te dodatno s toga smatraju neosnovano odbačenim njihov zahtjev. Štoviše, dopuna, proširivanje i izmjena zahtjeva je bila uobičajena praksa unutar Republike Hrvatske, jer je na temelju prethodnog Mišljenja tuženika riješeno više stotina predmetna identičnog činjeničnog stanja.
4. Slijedom navedenog, sudu je predloženo donošenje presude kojom će se poništiti rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje te vratiti predmet na ponovni postupak potonjem tijelu, uz obvezivanje tuženika na naknadu tužiteljima troškova ovog spora.
5. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iz osporenog rješenja te je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev.
6. Sud je održao ročište za raspravu 15. srpnja 2026., na koje je pristupio zamjenik opunomoćenice tužitelja, a kako je tuženik bio uredno pozvan, sud je ne našavši razloga za odgodu, ročište održao u njegovom odsustvu.
7. Nakon što su izvedeni dokazi uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio, na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan. Pri tome je sud odbio provesti ostale po tužiteljima predložene dokaze (očevidom na terenu, saslušanjem tužitelja, saslušanjem arhitekta JB) ocijenivši da potonji nisu relevantni za rješavanje ove upravne stvari kraj činjenica koje su u ovom sporu nesporne te činjenica koje su utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisima predmeta upravnog postupka i upravnog spora.
8. Uvidom u spis predmeta upravnog postupka sud je utvrdio da su AB i EB podnijeli zahtjev 27. lipnja 2018. za donošenje rješenja o izvedenom stanju za jednostavnu zgradu izgrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dana 22. ožujka 2019. dopunjen je zahtjev na način da su podnositelji proširili zahtjev na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naknadno su 25. veljače 2021. priložena 3 primjerka snimke izvedenog stanja broj 2935/PLNOVA, izrađene po ovlaštenom arhitektu ĐB dipl. ing. Arh. broj ovlaštenja A 2679, u kojima je prikazano 10 stambenih zgrada izgrađenih na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje, s obzirom u katastru provedeno cijepanje k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dr., predmetna zgrada (stambena zgrada I) promijenila je oznaku katastarske čestice na kojoj se nalazi, na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
9. Prema odredbi čl. 45. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj: 47/09 i 110/21, dalje: ZUP) do donošenja prvostupanjske odluke o upravnoj stvari stranka može izmijeniti svoj zahtjev ili podnijeti drugi, ako se ti zahtjevi u bitnim pretpostavkama temelje na istom činjeničnom stanju.
10. Odredbom st. 2. istoga članka propisano je da kad službena osoba utvrdi da ne postoje uvjeti za izmjenu podnesenog ili za podnošenje drugog zahtjeva, donijet će rješenje kojim će odbaciti zahtjev stranke.
11. Prema mišljenju suda upravna tijela su pravilnom primjenom citiranih odredbi ZUP-a utvrdila da u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za izmjenu zahtjeva, jer kako se radi o potpuno drugim nekretninama, ne može se smatrati da se ti zahtjevi u bitnim pretpostavkama temelje na istom činjeničnom stanju.
12. Stoga su prema stajalištu suda upravna tijela dopunu podneskom od 21. ožujka 2019. pravilno tumačila novim zahtjevom te ga temeljem odredbe čl. 45. st. 2. ZUP-a i 10. st. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj: 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19, dalje: ZPNIZ) odbacili kao nepravovremen.
13. Naime, prema odredbi čl. 10. st. 2. ZPNIZ-a zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju podnosi se najkasnije do 30. lipnja 2018., odnosno zaključno s 2. srpnjem 2018., i nakon isteka toga dana ne može se više podnijeti.
14. Sukladno prethodnom, sud je utvrdio da su javnopravna tijela u upravnom postupku pravilno i potpuno utvrdila činjenično stanje, iz čega je izveden pravilan zaključak i pravilno je primijenjen materijalni propis, a što potvrđuje i sudska praksa na koju se pozvao tuženik u obrazloženju osporenog rješenja (presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-2789/2022-2 od 21. listopada 2022.).
15. Nadalje, u odnosu na tužbene navode valja reći kako je neosnovano pozivanje tužitelja na mišljenje Ministarstva od 23. lipnja 2015. Naime, mišljenje Ministarstva smjernica je za rad upravnih tijela, no takva mišljenja nisu obvezujuća za sudove (presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž- 4350/2019-3 od 14. siječnja 2021.).
16. Također, ukazuje se tužiteljima kako u konkretnom slučaju postupanja po čl. 45. ZUP-a kada javnopravno tijelo utvrdi da su uvjeti za izmjenu zahtjeva stranke ispunjeni, ono nije dužno donijeti nikakav zaključak već može samo odlučiti o tako izmijenjenom zahtjevu, no ako pak utvrdi da neki od uvjeta za izmjenu zahtjeva nije ispunjen, zahtjev za izmjenu odbacuje rješenjem te u potonje navedenom slučaju nema uvjeta za primjenu čl. 47. st. 3. ZUP-a, kako to pogrešno smatraju tužitelji.
17. Zaključno, vezano za ukazivanje tužitelja na nedostatke prvostupanjskog postupka, valja reći kako je pravilno tuženik otklonio navedeni prigovor pozivom na odredbu čl. 116. toč. 2. ZUP-a, slijedom čega je tuženik, iako je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali je ocijenjeno da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješavanje stvari, odbio žalbu i potvrdio prvostupanjsko rješenja. Pri tome sud smatra potrebnim dodati kako je razdvajanje zahtjeva stranke u više postupaka u upravnom postupku moguće i propisano kada zahtjevi nisu utemeljeni na istom ili sličnom činjeničnom stanju (čl. 44. ZUP-a), odnosno radi ekonomičnosti postupka, a u konkretnom slučaju radilo se o desetak stambenih zgrada na desetak različitih katastarskih čestica, slijedom čega se razdvajanje ocjenjuje zakonitim.
18. Slijedom svega navedenog, osporena odluka ocjenjena je zakonitom te je stoga na temelju odredbe čl. 116. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24 i 39/26, dalje: ZUS) valjalo odlučiti kao pod toč. I. izreke ove presude.
19. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a, temeljem koje tužitelji, koji su u cijelosti izgubili predmetni upravni spor, nemaju pravo na naknadu troškova spora. Stoga je riješeno kao pod toč. II. izreke ove presude.
U Rijeci 22. srpnja 2026.
Sutkinja
Dubravka Zec
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Dostaviti:
- opunomoćenici Sandri Dimitrijević, odvjetnici u Zagrebu, Josipa Sermagea 14A
- Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20