Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Opatiji

Maršala Tita 4

51410 Opatija

Poslovni broj Pn-99/2024-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sutkinji Ani Župić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja JJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Vukić i partneri d.o.o. Rijeka, protiv tuženika INDEX PROMOCIJA d.o.o. Zagreb, Radnička cesta 41, OIB: 37502434016, kojeg zastupa punomoćnica Vanja Jurić, odvjetnica iz Zagreba, nakon održane javne glavne rasprave, zaključene 26. svibnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Bojana Adžića, odvjetnika u Rijeci te zamjenice punomoćnika tuženika Marte Jakotić, odvjetnice u Opatiji, po objavi od 21. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 8.000,00 eura zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 12.04.2024. godine kao dana podnošenja tužbe pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročene parnične troškove zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 1.250,00 eura, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je na web portalu www.index.hr, kojeg je tuženik nakladnik, dana 08. veljače 2024. godine objavljen članak pod naslovom „Uhićen bivši dekan riječke Ekonomije zbog sumnje da je ukrao 384.000 Eura“ uz objavljenu fotografiju tužitelja, a u kojem su članku u odnosu na tužitelja iznijeti slijedeći neistiniti i klevetnički navodi kojima su grubo i trajno povrijeđeni njegova prava i interesi: „Uhićen bivši dekan riječke Ekonomije zbog sumnje da je ukrao 384.000 Eura“, „Danas je u Rijeci uhićen JJ, bivši dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci“ Riječ je o neistinitim i klevetničkim navodima te zlonamjernim insinuacijama kojima se senzacionalistički te ispod elementarne razine novinarske profesionalnosti, a s jedinim ciljem profesionalnog i osobnog difamiranja i diskreditiranja, iznosi činjenično netočan podatak da bi tužitelj, kao bivši dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci, sa danom 08.02.2024. godine uhićen od strane policije, a vezano za kaznenu prijavu koja je protiv njega podnijeta Policijskoj upravi Primorsko-goranske županije te Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci. Naime, tužitelj nije dana 08.02.2024. godine uhićen od strane policije kako se to netočno, klevetnički i senzacionalistički navodi u predmetnom članku. Čak štoviše, tužitelj do današnjeg dana niti od strane policije niti od strane nadležnog Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci nije na bilo koji način kontaktiran niti je spram njega poduzeta bilo kakva procesna radnja u smislu pozivanja ili službenog ispitivanja u svezi bilo kakve sumnje za učin bilo kakvog kaznenog djela. Dakle, u predmetnom članku autor krajnje neprimjereno i neprofesionalno iznosi informacije koje su evidentno netočne i neistinite, a kojima su grubo i trajno povrijeđeni ugled, čast i dobro ime tužitelja. Slijedom prethodno iznijetog, očito je da je tužitelju predmetnim člankom izrazito grubo i teško povrijeđeno pravo njegove osobnosti u smislu članka 19 Zakona o obveznim odnosima i to kumulativno pravo na ugled, čast, dostojanstvo te pravo na dobro ime. Naime, citiranim zlonamjernim i perfidnim insinuacijama, neistinitim i klevetničkim navodima tužitelju je pričinjena nemjerljiva neimovinska šteta povredom prava njegove osobnosti rezultat kojih su teška trauma i stres, narušen ugled, čast i dostojanstvo. Zbog prouzročene mu neimovinske štete tužitelj na ime naknade iste neimovinske štete od tuženika ovim putem traži primjereno novčano zadovoljenje zbog kumulirane povrede prava osobnosti u iznosu od 8.000,00 euro. Pozivom na članak 22, 40 i 41 Zakona o medijima tužitelj se dana 06.03.2024. godine obratio tuženiku te glavnom uredniku portala www.index.hr sa zahtjevom za objavu ispravka. Međutim, istom zahtjevu za objavu ispravka nije udovoljeno, iako je tuženik zahtjev za objavu ispravka uredno zaprimio. Slijedom svega prethodno iznijetog, tužitelj predlaže da sud donese presudu sadržaja kao u izreci.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu u cijelosti osporio osnovanost tužbe i visinu tužbenog zahtjeva. Navodi da su sporne informacije utemeljene na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne. Članak 21. Zakona o medijima predviđa razloge za oslobođenje nakladnika od odgovornosti za eventualnu štetu nastalu objavom informacija. Sukladno navedenoj odredbi, tuženik (nakladnik) ne odgovara za štetu, ukoliko su sporne informacije utemeljene na točnim činjenicama, odnosno ukoliko je autor članka imao osnovanog razloga povjerovati u njihovu točnost, a postupao je u javnom interesu i u dobroj vjeri. Sporne informacije utemeljene su na činjenicama za koje je autor članka imao osnovani razlog povjerovati da su točne. Naime, sporne informacije objavljene su nakon objave službenog priopćenja Policijske uprave primorsko-goranske, odnosno nakon provedenog kriminalističkog istraživanja Službe gospodarskog kriminaliteta i korupcije, u koordinaciji sa Županijskim državnim odvjetništvom u Rijeci, i to na službenoj stranici Policijske uprave primorsko-goranske. Da se radi o tužitelju, potvrdio je i sadašnji dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci MJ. Nepravilnosti u radu Ekonomskog fakulteta, a zbog kojih su podnesene kaznene prijave (uključujući i protiv tužitelja), potvrdila je i JJC, rektorica Sveučilišta u Rijeci. Rektorica je potvrdila da je sadašnji dekan Ekonomskog fakulteta nju i ministra znanosti i obrazovanja UJ obavijestio o pokrenutom postupku vanjske revizije još 31. kolovoza 2023. godine, a sve kako bi se utvrdio razmjer zatečenih zakonskih, računovodstvenih te materijalnih nepravilnosti na Ekonomskom fakultetu. Nesporno je da su o navedenoj kaznenoj prijavi i spornim informacijama, nakon objave nadležne policijske uprave, izvještavali svi hrvatski mediji, a što je učinio i tuženik, postupajući isključivo u interesu građana Republike Hrvatske, da im putem medija budu dostupne informacije od značajnog javnog interesa. Nesporno je i da su brojni hrvatski mediji izvještavali upravo o činjenici uhićenja tužitelja, a temeljem čega je i tuženik osnovano vjerovao u istinitost te informacije i sukladno tome istu, u dobroj vjeri, prenio u spornom članku. Sporni članak objavljen je u opravdanom javnom interesu. S obzirom da se radi o postupanju državnog odvjetništva glede gospodarskog kriminala u javnopravnom tijelu i glede mogućih malverzacija novcem iz državnog proračuna, radilo se iznimno medijski eksponiranom slučaju, o kojem su već istog dana izvijestili svi hrvatski mediji. Dodatno, tuženik nije bio prvi koji je objavio sporne informacije, već je prenosio informacije koje su već bile objavljene u drugim medijima, kao i već objavljenu informaciju o njegovu uhićenju. Tuženik je, dapače, u spornom članku i naveo izvor informacija, sukladno pravilima novinarske struke. Slijedom navedenog, tuženik je opravdano smatrao da je dužan izvijestiti hrvatsku javnost o svim okolnostima koje se odnose na osnovane sumnje u kriminal koji se odvijao u okviru javne obrazovne ustanove. Tuženik ističe kako je dobra vjera pojam koji prvenstveno treba promatrati i cijeniti iz pozicije javnosti i cilja objave određene informacije. Mediji, a time i tuženik, kao tzv. javni čuvar, imaju obvezu prema javnosti – izvještavati o svim pitanjima od javnog interesa, a javnost s druge strane ima pravo takve informacije primati. Ukoliko novinar opravdano vjeruje u točnost objavljene informacije te ako za objavu te informacije postoji značajan javni interes – ne može biti sporno da su novinar i nakladnik postupali u skladu s načelom dobre vjere. Nadalje, u odnosu na navode koji se odnose na zahtjev tužitelja za ispravkom informacija, ističe se kako tuženik nije bio dužan objaviti zahtjev za ispravak, ukoliko ne ispunjava temeljne zakonske pretpostavke i svrhu zahtjeva za ispravak, odnosno ukoliko nije u skladu s dobrim običajima. U tom smislu, tuženik je upozorio tužitelja na potrebu usklađenja njegovog zahtjeva s odredbama Zakona o medijima, kao i da se predmetni ispravak može odnositi isključivo na objavljene informacije, a ne na iznošenje negativnih kvalifikacija o novinarima i mediju, a što prelazi svrhu ispravka. Unatoč jasno naznačenoj potrebi usklađenja zahtjeva s ispravkom s mjerodavnim odredbama Zakona o medijima, tužitelj se na isti dopis u cijelosti oglušio. Sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima, u postupku za naknadu štete oštećenik je dužan dokazati kumulativno postojanje pretpostavki odgovornosti za štetu: štetnika, štetnu radnju, protupravnost u postupanju, uzročnu vezu te samu štetu. Tuženik je ovim podneskom objasnio zašto je sporne informacije smatrao točnima, kao i kontekst u okviru kojeg su objavljene te je dokazao postojanje opravdanog javnog interesa za ovu temu. Osim toga, dokazao je i da je tuženik postupao u dobroj vjeri, budući da je izvještavao o pitanju od značajnog javnog interesa. Slijedom navedenog, sukladno čl. 21. st. 4. Zakona o medijima, ispunjene su pretpostavke za oslobođenje nakladnika od odgovornosti za štetu. Osim što tuženik nije postupao protupravno, tužitelj nije i ne može dokazati da mu je navodna šteta, nastala upravo objavom spornog članka na portalu tuženika, s obzirom da su sve navedene informacije, koje su sadržane u spornom članku, ranije objavili brojni hrvatski mediji. Informacija o uhićenju koju je tužitelj označio kao spornu, nesporno je objavljena i u drugim medijima. Neovisno o stadiju u kojem se postupak nalazi, mediji su ispravno ocijenili da javnost treba biti obaviještena o ovom slučaju iz već navedenih razloga. Šteta stoga nije nastala niti je mogla nastati objavom tuženika, već radnjama samog tužitelja. Slijedom navedenog, predlaže se naslovnom sudu odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti te obvezati tužitelja da tuženiku nadoknadi prouzročeni parnični trošak.

3. Na pripremnom ročištu održanom 17. srpnja 2025. tuženik je izjavio da je nakon primitka tužbe izmijenio naziv spornog članka, kao i sporna informacija o članku, tako da sad naziv glasi "Prijavljen bivši dekan riječke ekonomije", kao što je i u tekstu članka izmijenjen navod o uhićenju navodom o prijavi.

4. Podneskom od 13. siječnja 2026. tuženik je naveo kako je protiv tužitelja u rujnu 2025. godine podignuta optužnice zbog zlouporabe položaja i ovlasti i krivotvorenja službene ili poslovne isprave.

5. Predmet ovog postupka jest zahtjev tužitelja radi naknade štete zbog povrede prava osobnosti za koju tvrdi da mu je prouzročio tuženik objavivši na portalu www.index.hr netočnu informaciju o tužiteljevom uhićenju dana 8. veljače 2024.

6. Ovdje najprije treba reći da je tužitelj tuženiku podnio zahtjev za objavu ispravka od 6. ožujka 2024. (list 5 i 6 spisa), kojem tuženik nije udovoljio (list 8 spisa), slijedom čega su ispunjenje pretpostavke za podnošenje ove tužbe u smislu članka 22. stavak 1. Zakona o medijima ("Narodne novine" broj 59/04., 84/11., 81/13., 114/22., dalje: ZM).

7. Proveden je dokaz uvidom u sporni članak mrežne stranice www.index.hr, kao i ispravljeni članak (list 9-13 te 140-141 spisa), članke mrežne stranice Slobodne Dalmacije (list 25-26 spisa), Večernjeg lista (list 27-28 spisa), Hrvatske radiotelevizije (list 29 spisa i 32-33 spisa), priopćenje Policijske uprave primorsko-goranske (list 30- 31 spisa), članke mrežne stranice Jutarnjeg lista (list 34-37 i 39-40 spisa), Novog lista (list 27 spisa), Tportala (list 41-42 spisa), Riportala (lisr 43-45 spisa), Dnevnika.hr (list 46-47 spisa), Faksa (list 48-50 spisa) i Nacionala (list 51-52 spisa), podatke o broju posjeta na portalu Index.hr (list 139 spisa) saslušani su svjedoci SJ i DJ te tužitelj.

8. Proveden je dokaz i uvidom u priopćenje Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci od 11. rujna 2025. te u članke portala Fiuman.hr, Telegram.hr, Večernji.hr i Jutarnji list (list 74-113 spisa) unatoč tome što su predloženi tijekom glavne rasprave, jer ih tuženik, s obzirom na to da su ti dokazi nastali nakon zaključenja prethodnog postupka, nije niti mogao predložiti prije zaključenja prethodnog postupka (članak 299. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08.- Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 148/11.- pročišćeni tekst, 25/13., 89/14.- Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP-a).

9. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka utvrđeno kako slijedi.

10. Tuženik je na portalu Index.hr 8. veljače 2024. u 14:14 sati objavio članak naslova „Uhićen bivši dekan riječke Ekonomije zbog sumnje da je ukrao 384.000 Eura“ uz objavljenu fotografiju tužitelja. Članak započinje tekstom „Danas je u Rijeci uhićen JJ, bivši dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci“, zatim se prenosi sadržaj objave portala Telegram prema kojem Telegram neslužbeno doznaje da se radi o neosnovanoj isplati honorara, odnosno bonusa na plaću– uz poveznicu na sam Telegramov članak naslova "Policija uhvatila dekana u Rijeci, sumnja se da pokrao ogroman novac". Preneseno je i priopćenje Policijske uprava primorsko-goranske. Članak je kasnije izmijenjen tako da je riječ "uhićen" zamijenjena tekstom "prijavljen" odnosno "kazneno prijavljen", a stranica Index.hr zabilježila je preko 190000 pregleda na dan 8. veljače 2024.

11. Policijska uprava primorsko-goranske objavila je na svojim mrežnim stranicama dana 8. veljače 2024. priopćenje o kriminalističkom istraživanju nad desetoro hrvatskih državljana zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela iz domene gospodarskog kriminaliteta. Navodi se da je kriminalističkim istraživanjem utvrđeno kako je 48- godišnji hrvatski državljanin, kao odgovorna osoba visokoškolske ustanove s područja PGŽ-a, u razdoblju od 2018. do 2022. godine, neosnovanim i protupravnim isplatama novčanih sredstava s računa navedene ustanove te krivotvorenjem službene i poslovne dokumentacije, počinio sedam kaznenih djela zlouporaba položaja i ovlasti, kao i dva kaznena djela krivotvorenje službene ili poslovne isprave. Navodi se i da je za ista kaznena djela osumnjičeno i šest hrvatskih državljanki te tri hrvatska državljana, starosti od 35 do 58 godina, koji su u dogovoru s 48-godišnjakom, a i prema njegovim nalozima, provodili protuzakonita postupanja na štetu ustanove u kojoj djeluju kao nastavno i tehničko osoblje. Time su ustanovi, ali i Državnom proračunu Republike Hrvatske, prouzročili materijalnu štetu od najmanje 384.000 eura. Po završetku istraživanja, svi osumnjičenici su kazneno prijavljeni nadležnom državnom odvjetništvu pod sumnjom u počinjenje navedenih kaznenih djela.

12. U članku od 8. veljače 2024. portala Slobodne Dalmacije naslova "Policija istražuje bivšu upravu Ekonomskog fakulteta u Rijeci, objavljenog u 15,55 sati , sumnja se na kriminal težak stotine tisuća eura" prenesena je objava "Novog lista" o tome da policija istražuje bivšu upravu Ekonomskog fakulteta u Rijeci zbog gospodarskog kriminala i financijskih malverzacija teških najmanje 384.000 eura te da je sadašnji dekan MJ "Novom listu" potvrdio da se radi o bivšoj upravi Ekonomskog fakulteta na čelu s JJ, a također je preneseno priopćenje PU primorsko- goranske; u članku nije navedeno da bi tužitelj bio uhićen.

13. Nadalje, Večernji list je također na svom portalu objavio 8. veljače 2024. u 14,50 sati objavio članak gotovo identičnog sadržaja kao i Slobodna Dalmacija, no u naslovu je navedeno "Uhićen bivši dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci: Sumnjiči ga se za kriminal težak 384.000 eura".

14. Istog dana u 15:19 sati Hrvatska radiotelevizija je na svojem portalu izvijestila o "uhićenju bivšeg dekana riječke Ekonomije", no u samom se članku ne navodi vijest o uhićenju već se prenosi citirana objava "Novog lista" te sadržaj priopćenja PU primorsko-goranske, dok je isti medij u 15:30 sati prenio i priopćenje za javnost Ekonomskog fakulteta u Rijeci o istrazi protiv bivšeg dekana JJ i njegovih tadašnjih suradnika, u kojem se ne spominje tužiteljevo uhićenje.

15. Jutarnji list je istog dana u 14:09 sati objavio članak naslova "Pao bivši dekan riječkog Ekonomskog fakulteta, sumnja se na kriminal težak stotine tisuća eura" u kojem se u najvećem dijelu prenosi priopćenje PU primorsko-goranske, a dodani su i podaci tužiteljevog životopisa te izjava rektorice Sveučilišta u Rijeci JJC o već ranije pokrenutom postupku vanjske revizije s ciljem utvrđivanja razmjera zatečenih zakonskih, računovodstvenih te materijalnih nepravilnosti na Ekonomskom fakultetu. U članku se ne spominje tužiteljevo uhićenje. Idućeg dana je Jutarnji list objavio članak u kojem je prenio izjavu Uprave Ekonomskog fakulteta u kojoj se ne navode podaci o identitetu tužitelja niti o njegovom uhićenju, a u članku je ponovljeno i ranije preneseno priopćenje PU primorsko-goranske.

16. Novi list je u članku naslova „Istražitelji gone bivšeg dekana riječkog Eknomskog fakulteta zbog kriminala teškog 384.000 eura“ objavljenom 8. veljače 2024. u 14:10 sati također prenio priopćenje PU primorsko-goranske, kao i informaciju da im je sadašnji dekan Ekonomskog fakulteta MJ potvrdio da se istražuje bivša uprava Ekonomskog fakulteta na čelu s JJ.

17. T-portal je istog dana u 14:00 objavio članak pod nazivom „Uhićen bivši dekan riječke Ekonomije zbog pronevjere čak 384 tisuće eura“ u kojem je prenio priopćenje PU primorsko-goranske te navode portala Telegram o tome da je riječ o bivšem dekanu Ekonomskog fakulteta u Rijeci JJ te da izvori Telegrama kao razlog privođenju spominju neosnovanu isplatu honorara, odnosno bonusa na plaću.

18. Riportal u članku objavljenom 9. kolovoza 2024. naslova „Ekonomski fakultet u Rijeci oglasio se o priopćenjima o uhićenjima: Od interesa nam je da se ova situacija čim prije rasvijetli“ prenosi priopćenje PU primorsko-goranske te izjavu Ekonomskog fakulteta.

19. Dnevnik.hr je 8. veljače 2024. u 19:28 sati izvijestio o istrazi protiv tužitelja i njegovih suradnika, s time da se navodi i da je reporterka Dnevnika Nove TV MJC saznala da su osumnjičenici na slobodi.

20. Portal Srednja.hr je 9. veljače 2024. prenio izjavu rektorice GJ vezano za predmetnu istragu, bez navođenja o uhićenju tužitelja.

21. Nacional.hr je 11. ožujka 2024. objavio vijest o tome da je tužitelj, unatoč tome što je osumnjičen za malverzacije teške 384.000,00 eura imenovan u Sveučilišno vijeće Sveučilišta sjever u Koprivnici.

22. Nadalje, iz priopćenja Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci od 11. rujna 2025. proizlazi da je isto tijelo, nakon provedene istrage, podignulo pred Županijskim sudom u Rijeci optužnicu protiv prvookrivljenog hrvatskog državljanina (1975.) zbog četiri kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona i dva kaznena djela krivotvorenja službene ili poslovne isprave iz članka 279. stavak 1. Kaznenoga zakona te protiv drugookrivljenog hrvatskog državljanina (1978.), trećeokrivljene hrvatske državljanke (1983.) i četvrtookrivljene hrvatske državljanke (1965.) zbog kaznenih djela poticanja u kaznenom djelu zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. stavak 1. i 2. u vezi članka 37. Kaznenog zakona. Optužnicom se prvookrivljenika tereti da je u studenom 2019. i veljači 2021. kao tada dekan jedne visokoškolske obrazovne ustanove na području Rijeke, u nakani stjecanja koristi za sebe i druge osobe, protivno propisima te bez posebne ovlasti osnivača ustanove, donio bez valjane osnove više odluka o isplati uvećanja plaće za sebe, prodekane i tajnicu. Tereti ga se da je takvim postupanjem oštetio ustanovu za 304.370,40 eura. Nadalje, optužnicom se stavlja na teret da je prvookrivljenik u vremenu od sredine listopada 2021. do početka lipnja 2022. u Rijeci, protivno financijskim interesima ustanove, na inicijativu i nagovor drugookrivljenika kao prodekana ustanove, bez potrebne odluke vijeća ustanove, sklopio više fiktivnih Ugovora o autorskom radu za održavanje predavanja i radionica, iako su obojica znali da se naručena predavanja neće održati, čime je nastala šteta za ustanovu u iznosu od 225.000,05 kuna (protuvrijednosti 29.862,63 eura). Osim toga, prvookrivljenik se tereti da je u razdoblju od siječnja 2021. do veljače 2022., protivno financijskim interesima ustanove, na nagovor drugookrivljenika kao voditelja znanstvenog projekta i trećeokrivljenice kao profesorice u toj ustanovi, sklopio dva Ugovora o autorskom djelu kojima je trećeookrivljenici isplaćena autorska naknada u ukupnom bruto iznosu od 62.227,45 kuna (protuvrijednosti 8.259,00 eura), iako su sve troje znali da ona nije sudjelovala u radu na projektima, niti je na istima imenovana za autora. Ujedno, optužnicom se stavlja na teret da je prvookrivljenik u vremenu od lipnja 2017. do rujna 2021., u nakani da drugookrivljenik i četvrtookrivljenica, kao voditelji poslijediplomskog specijalističkog studija steknu nepripadnu korist, s vanjskom suradnicom sklopio i potpisao veći broj Ugovora o autorskom radu temeljem kojih joj je isplaćeno 400.949,31 (protuvrijednosti 53.215,12 eura), iako upoznat s time da ona nije obavila nikakve usluge za potrebe tog specijalističkog studija. Prema prethodnom dogovoru, ona je primljene novčane iznose potom predavala drugookrivljeniku i četvrtookrivljenici, na koji način je ustanova oštećena u bruto iznosu od 565.138,44 kuna (protuvrijednosti 75.006,76 eura bruto).

23. O navedenom priopćenju su 11. rujna 2025. izvijestili portali Fiuman.hr, Telegram.hr, Večernji.hr i Jutarnji list.

24. Svjedokinja DJ, glavna urednica Indeks promocije d.o.o. u vrijeme objave predmetnog članka, iskazala je da dnevno objavljuju oko 200-tinjak članaka. Ovaj članak koji je predmet ovog postupka je najobičniji „desk“ članak kojim je preneseno policijsko priopćenje i dijelovi iz drugih medija. Takve članke u pravilu objavljuju novinari bez provjere od strane urednika jer se radi o prenošenju informacija bez dodatnih komentara novinara. Ovaj konkretan članak prenio je sadržaj policijskog priopćenja i članak objavljen na portalu Telegram.hr. Na portalu Telegram.hr članak je bio potpisan od strane novinarke VJ, a kako se radi o cijenjenoj novinarki, novinari portala Indeks nisu smatrali da je potrebno dodatno provjeravati istinitost i točnost informacija iz članka čiji su sadržaj prenijeli. Toga dana više je portala objavilo informaciju o uhićenju ovdje tužitelja. Poznato joj je da u policijskom priopćenju nije bila navedena informacija o uhićenju tužitelja. Bila je navedena samo informacija da je tužitelj kazneno prijavljen, međutim ponekad u policijskim priopćenjima se uopće ni ne navodi što se događa s osumnjičenicima pa su zato informaciju o uhićenju prenijeli prema članku portala Telegram.hr, a također imajući u vidu i sve okolnosti slučaja kao što je vrsta kaznenog djela, iznos novca o kojem je bilo riječ, o instituciji o kojoj je riječ, kao i o činjenici da je članak na portalu Telegram potpisala novinarka VJ te da su takvu informaciju objavili i drugi mediji. Tuženik je objavio ovaj članak kasnije od drugih medija jer inače sačekaju objave drugih portala. Kad su saznali da tužitelj nije bio uhićen uklonili su iz članka podatak da bi tužitelj bio uhićen i ostale su samo informacije o tome da je tužitelj kazneno prijavljen, odnosno ono što je bilo već navedeno u policijskom priopćenju. Nije objavljen ispravak po zahtjevu tužitelja budući da zahtjev nije bio u skladu sa Zakonom o medijima odnosno nije bio usmjeren na ispravak informacije nego je bio usmjeren na rad novinara koji su prozvani zlonamjernicima i da su ispod svake profesionalne etike. Ne sjeća se kad je objavljena izmjena članka. Na temelju podataka koje je provjerila na ročištu putem mobitela na mrežnoj stranici portala Indeks svjedokinja je iskazala da je članak otvoren 60.000 puta. Nije pročitala članak prije objave, takve članke u pravilu ne čita. Kasnije je sigurno pročitala policijsko priopćenje i tamo nije bilo navedeno da je tužitelj uhićen. Novinar koji je pisao članak nije vršio provjeru kod državnog odvjetništva i policije niti policija takve informacije daje. Nisu kontaktirali ni tužitelja niti Ekonomski fakultet ali zna da je Ekonomski fakultet izdao priopćenje odnosno da su drugi mediji izvještavali o tom priopćenju i navodili da bi tužitelj bio uhićen. Odnosno zna da su postojali naslovi „Ekonomski fakultet o uhićenjima“. Kada su ispravljali informaciju u članku nisu objavljivali ispravak nego su samo izmijenili sadržaj u članku, da je zahtjev za ispravak bio sukladan Zakonu o medijima objavili bi i ispravak. Na naslovnici portala se pojavljuju najčitaniji članci. Ne sjeća se gdje se nalazio članak u vrijeme kad je objavljen u izvornom obliku, odnosno da li se tada nalazio na naslovnici, a ne sjeća se ni gdje je bio kad su ga ispravili. U vrijeme objave članka nisu imali razloga sumnjati u točnost informacija o uhićenju tužitelja. Smatra da je objava tog članka bila u javnom interesu. Zna da se protiv tužitelja sada vodi kazneni postupak za kazneno djelo o kojem je objavljno u spornom članku. Prije nego što je tuženik objavio članak svjedokinji je poznat da su ga objavili i HRT, Jutarnji list, Večernji list, Tportal i neki lokalni mediji, svi su objavili informaciju da je tužitelj uhićen. Na nekima od tih portala i dalje piše informacija da je tužitelj uhićen.

25. Svjedok SJ iskazao je da je autor ovog spornog članka. Napisao ga je na temelju priopćenja Policijske uprave Primorsko goranske i kako u samom članku stoji pozvao se na sadržaj članka portala Telegram.hr. Budući da je članak portala Telegram.hr potpisala novinarka VJ koja je specijalizirana upravo za područje korupcije u obrazovnom pogotovo fakultetskom sustavu smatrao je da su informacije u tom članku točne tim više što u policijskim priopćenjima i nije nužno navedena informacija o uhićenju osumnjičenika. Policijsko priopćenje i članak Telegrama bili su jedini izvor informacija koje je koristio za izradu ovog članka. Ne sjeća se je li urednica čitala sadržaj članka, misli da nije. S obzirom da su tu informaciju približno istovremeno objavili i drugi mediji u Republici Hrvatskoj nisu imali razloga sumnjati u točnost. Svjedok nema uvid u zahtjeve za ispravak informacija ali znam da je kasnije izmjenjen sadržaj članka odnosno da je uklonjen podatak da bi tužitelj bio uhićen, bez objave ospravka. Isključivo je svjedok odgovoran za sadržaj članka i za odabir fotografije. Nije kontaktirao državno odvjetništvo, ono u pravilu samo izda priopćenje. Nije kontaktirao tužitelja. Nije kontkatirao niti Ekonomski fakultet, ali je u medijima pročitao da je MJ, tada u upravi fakulteta, potvrdio identitet tužitelja i da je on obuhvaćen istragom. U policijskom priopćenju nije pisalo da je tužitelj uhićen ali ta priopćenja znaju biti tako sročena da se taj podatak i ne navodi, odnosno ne navodi se eksplicitno da je riječ o uhićenju već se koristi riječ doveden ili slično, ili obuhvaćen istragom. Ovaj članak je vrlo vjerovatno u vrijeme objave bio na naslovnici portala da bi ga kasnije zamijenile druge vijesti. Nije bio istaknut kao vijest dana. Što će biti objavljeno kao vijest dana to određuje tuženik, odnosno ručno se postavlja. S obzirom da se radi o osobi dekana Ekonomskog fakulteta u Rijeci i s obzirom na visinu iznosa te da se radilo o izvlačenju novca s fakulteta smatra da je to informacija koja je u javnom interesu. Upoznat je s time da je protiv tužitelja podignuta optužnica zbog kaznenog dijela o kojem su izvještavali.

26. Tužitelj JJ je iskazao da se u vrijeme kad je članak objavljen nalazio u Zagrebu na sastanku u Ministarstvu znanosti na kojem je sudjelovalo još petnaestak njegovih kolega. U jednom trenutku svi su počeli gledati mobitele, zna da su vidjeli članak Ineksa jer je to jedan od najjačih medija u Hrvatskoj. Budući da je pisalo da je uhićen nastala je nelagodna situacija jer je tužitelj sjedio na tom sastanku s njima i svi su očekivali da će doći policija i uhititi ga. Također nije imao saznanja o nikakvom postupanju protiv njega pa se bojao što će se dogoditi. Potom je kontaktirao svog odvjetnika i na taj način je utvrdio da nema nikakvog naloga za uhićenje. Potom je nazvao suprugu da joj objasni, a zatim i kćer koja je tada bila maturantica jer je znao da i njezini kolege gledaju vijesti na mobitelima, želio sam joj reći da je riječ o lažnoj vijesti. Morao je zvati i oca i baku i njima objašnjavati. Budući da je njegov broj javan puno ljudi ga je zvalo i pitalo što se dogodilo. Osjećao se jako loše, morao je svima objašnjavati da nije uhićen, primjetio je da ga poznanici i prijatelji izbjegavaju. Smršavio je, ostao bez apetita. Ovaj ispravak članka nitko nije ni vidio pa ne može reći da se situacija promjenila nakon ispravka. Taj članak se nakon ispravka više nije nalazio na naslovnici, odnosno tamo gdje je bio kad je objavljen u izvornom obliku. Moglo ga se naći samo ako bi se pretraživao portal, a tko to radi. Zbog ovog članka imao je gubitke i u poslovnoj sferi, ljudi izbjegavaju poslove koji se vežu na ovakve sumnje i vijesti o uhićenju. Također je pogođena i njegova obitelj, čak je i tužiteljeva mlađa kćer koja je tada imala 6 godina došla iz vrtića i pitala da li će u zatvor. Bilo joj je teško objasniti da je to lažna vijest. Tužitelj je tek u lipnju 2024. dobio službeni dokument da se protiv njega vodi postupak. Do tada su to samo bile ove vijesti u medijima i neslužbene informacije. Sada se protiv tužitelja vodi kazneni postupak vezano za kazneno djelo u odnosu na koje je u nekom dijelu izvještavano u spornom članku. Ne zna da li su i drugi mediji objavili vijest da je uhićen, tuženik je prvi to učinio. Ustao je tužbom i protiv drugih medija.

27. Budući da su svi navedeni dokazi međusobno sukladni i među njima o bitnim činjenicama nema proturječnosti, nedvojbeno je utvrđeno da je je tuženik kao nakladnik na portalu Index.hr 8. veljače 2024. u svom članku u kojem je izvijestio o kriminalističkom istraživanju nad tužiteljem, naveo i netočnu informaciju da bi tužitelj bio uhićen. Ostale informacije koje je tuženik naveo, koje se odnose na provedeno kriminalističko istraživanje, bile su točne i bile su prenesene u skladu sa službenom objavom nadležnog tijela (Policijske uprave primorsko goranske). U pogledu identiteta tužitelja tuženik se pozvao na objavu portala Telegram.hr.

28. Nedvojbeno je i to da objava o uhićenju a priori predstavlja škodljivu informaciju po čast i ugled bilo koje osobe jer se radi o obavijesti koja, s obzirom na usku povezanost s kaznenim i drugim protupravnim djelima, gotovo beziznimno ima negativne konotacije u najširem društvenom krugu.

29. Prema članku 21. ZM-a nakladnik koji informacijom objavljenom u mediju prouzroči drugome štetu dužan ju je naknaditi, izuzev u slučajevima propisanim ovim Zakonom (stavak 1.) Prema stavku 4. istog članka nakladnik ne odgovara za štetu ako je informacija kojom je šteta učinjena: – vjerno izvješće s rasprave na sjednici tijela zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti, te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili na javnom skupu ili je prenesena iz akta tijela zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti ili tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a njezin smisao nije promijenjen uredničkom obradom, – objavljena unutar autoriziranog intervjua, – utemeljena na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije i ako je postupano u dobroj vjeri, – fotografija oštećenika snimljena na javnome mjestu ili je fotografija oštećenika snimljena uz njegovo znanje i pristanak radi objavljivanja, a oštećenik nije zabranio objavljivanje, odnosno ograničio pravo autora fotografije na iskorištavanje djela, – točna, a iz okolnosti slučaja proizlazi da je novinar u dobroj vjeri zaključio da se oštećenik slaže s njezinim objavljivanjem, – proizašla iz vrijednosnih sudova autora čije je objavljivanje bilo u javnom interesu i ako je ta informacija dana u dobroj vjeri.

30. Citirane odredbe stavka 4. članka 21. ZM-a odraz su, s jedne strane, sloboda, a druge strane ograničenja medija u pogledu prava na slobodu izražavanja propisanog člankom 10. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine, Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, dalje Konvencija), na koju upućuje i sam ZM (članak 1. stavak 2. ZM-a).

31. Tako članak 10. Konvencije određuje da svatko ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo obuhvaća slobodu mišljenja i slobodu primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice. U stavku 2. je, međutim, propisano: " Kako ostvarivanje tih sloboda obuhvaća dužnosti i odgovornosti, ono može biti podvrgnuto formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom, koji su u demokratskom društvu nužni radi interesa državne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti ili javnog reda i mira, radi sprečavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala, radi zaštite ugleda ili prava drugih, radi sprečavanja odavanja povjerljivih informacija ili radi očuvanja autoriteta i nepristranosti."

32. Nedvojbeno je da mediji, kao sredstvo putem kojih velika većina ljudi prima vijesti i informacije o pitanjima o javnog interesa, imaju posebnu važnu ulogu u odnosu na pravo na slobodu izražavanja, ali i odgovornosti izvršavajući to pravo. Takav stav zauzeo je i pojasnio Europski sud za ljudska prava (dalje: Europski sud) u presudi Pedersen i Baadsgard protiv Danske, zahtjev broj 49017/99, presuda od 17. prosinca 2004. navodeći “Iako tisak ne smije prekoračiti određene granice, posebno u pogledu zaštite ugleda i prava drugih, njegova je dužnost ipak prenositi – na način koji je u skladu sa svojim obvezama i odgovornostima – informacije i ideje o svim pitanjima od javnog interesa. Ne samo da tisak ima zadatak prenijeti takve informacije i ideje; javnost ih također ima pravo primiti. Da je drugačije, tisak ne bi mogao igrati svoju vitalnu ulogu 'javnog psa čuvara'.

33. S druge strane, prema članku 8. stavak 1. Konvencije svatko ima pravo na poštovanje svog privatnog i obiteljskog života. Javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprečavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih (stavak 2).

34. Stoga je ovaj sud razmatrajući postoji li pravo tužitelja na naknadu štete zbog objave informacije koja mu je mogla naštetiti proveo i test razmjernosti između ova dva suprotstavljena prava parničnih stranaka.

35. Po ocjeni ovog suda informacija o tome da je čelnik visokoškolske ustanove čiji je osnivač država i koja se financira iz javnog proračuna osumnjičen za kazneno djelo gospodarskog kriminaliteta u okviru obavljanja svojih dužnosti jest informacija od nesumnjivog javnog interesa. Legitimni interes javnosti uvijek postoji kad je riječ o aktivnostima koje se financiraju iz državnog proračuna, osobito ako postoji sumnja o nezakonitim radnjama. Uz navedeno, čelnika javne visokoškolske ustanove u svezi s obnašanjem njegovih službenih dužnosti valja u kontekstu informiranja smatrati javnom osobom, koja stoga uživa nižu razinu zaštite prava na privatnost i čast i ugled nego što to uživaju privatne osobe nepoznate javnosti (Axel Springer AG protiv Njemačke [VV], zahtjev broj 39954/08, presuda od 7. veljače 2012.).

36. Međutim, članak 10. ne jamči potpuno neograničenu slobodu izražavanja čak ni kada je, kao ovdje, riječ o izvještavanju o pitanjima od ozbiljnog javnog interesa i osobi koju se može smatrati javnom. Novinari su dužni djelovati u dobroj vjeri kako bi dali točne i pouzdane informacije u skladu s novinarskom etikom, pogotovo ako informacija može naštetiti tuđem ugledu ili časti i ako je dostupna širokoj javnosti, kao što je ovdje slučaj (stranica tuženika posjećena je 190000 puta).

37. Sporni članak je sadržavao konkretne činjenične tvrdnje koje su bile podložne dokazivanju i bili ih je moguće provjeriti, pa tako i navod o tužiteljevom uhićenju. Članak je napisan na način koji čitatelju nije ostavio nikakvu sumnju u istinitost informacija i nije dao naznaku da je riječ samo o izvještavanju o onome što su drugi rekli, već je umjesto toga novinar vijest o uhićenju naveo kao svoju vlastitu (poveznica u članku nije bila povezana s objavom o uhićenju).

38. Novinari su u skladu s profesionalnom etikom, pa i člankom 21. stavak 4. ZM-a, dužni provjeriti točnost navoda prije nego što ih objave ili, minimalno, u slučaju hitnosti objave, poduzeti razumne korake kako bi potvrdili istinitost informacije koju objavljuju. Autor članka, svjedok SJ iskazao je da je informacije prikupio na temelju priopćenja PU primorsko goranske te članka portala Telegram.hr. Tuženik nije priložio članak Telegrama.hr na koji se pozvao u svojoj objavi, no iz naslova u poveznici na taj članak razvidno da je objavljeno da je policija uhvatila, a ne uhitila dekana u Rijeci, pa je postojala dužnost novinara da tu osjetljivu informaciju dodatno provjeri. Točno je da su i drugi mediji toga dana izvijestili o kriminalističkom istraživanju nad tužiteljem (Slobodna Dalmacija, Večernji list, Hrvatska radiotelevizija, Jutarnji list, Novi list, Tportal, Riportal, Dnevnik.hr, srednja.hr, Nacional) s time da su od navedenih samo Večernji list, Hrvatska radiotelevizija i Tportal objavili da je tužitelj uhićen, a od njih samo Večernji list prije tuženika.

39. U takvim okolnostima ocjena je ovog suda da tuženik nije poduzeo sve razumne mjere za provjeru točnosti navoda o tužiteljevom uhićenju, posebice imajući u vidu da takva informacija nije proizlazila iz službene objave nadležnog tijela, a niti je postojalo opravdano zanimanje javnosti za objavu sporne štetne informacije o uhićenju - pored informacija o kriminalističkom istraživanju nad tužiteljem. Oslanjanje na objave drugih medija, koje su u suprotnosti sa službenim priopćenjima nadležnih dijela, ne može se smatrati dostatnom provjerom i u toj je situaciji, ako ju već želi objaviti, novinar dužan neprovjerenu informaciju dovesti u izravnu vezu s navodima tog drugog medija, a ne ju prikazati kao točnu i nesumnjivu neobaviještenom čitatelju.

40. No, tuženik je u preostalom dijelu članka, koje se odnose na provedeno kriminalističko istraživanje spram tužitelja, objavio točne informacije koje su bile sadržane u službenoj objavi nadležnog tijela i koje su kasnije dodatno potvrđene priopćenjem Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci od 11. rujna 2025. Kako se te informacije također odnose na sumnju na počinjenje kaznenog djela od strane tužitelja, one također, same za sebe (i bez navoda o uhićenju) mogu negativno utjecati na čast i ugled osobe na koju se odnose. Stoga je sud prihvatio kao istinit iskaz tužitelja u dijelu u kojem je naveo kako je bio pogođen spornom objavom, da se loše osjećao zbog sebe i članova obitelji, da nije spavao, da je smršavio te da su se posljedice objave reflektirale i na njegove poslovne odnose. Međutim, kao što je ranije objašnjeno, u odnosu na tužitelja kao čelnika tijela i javnog službenika u svezi obavljanja njegovih dužnosti granice dopuštene kritike i prenošenja informacija šire su nego što je to kod privatne osobe pa bi bilo kakva mjera kojom bi se takva dopuštena kritika, poduzeta u cilju izvještavanja javnosti o temi od javnog interesa, osujetila i ograničila, predstavljala nerazmjerno ograničenje tuženika na slobodu izražavanja u smislu članka 10. Konvencije.

41. Nadalje, u ovakvoj situaciji, gdje je informacija o uhićenju netočna, dok je informacija o kriminalističkom istraživanju zbog sumnji na počinjenje kaznenog djela točna, a obje informacije po svom sadržaju i dosegu predstavljaju u nestručnoj javnosti podatak približno jednake vrijednosti i na podjednak način utječu na percepciju čitatelja, ne može se sa sigurnošću utvrditi da je isključivo navod o uhićenju kod tužitelja prouzročio povredu prava osobnosti u smislu članka 19. stavak 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., dalje ZOO), odnosno da povreda prava osobnosti nije uzročno-posljedično vezana za objavu o kriminalističkom istraživanju. Do odgovornosti za štetu dolazi samo onda ako između štetne radnje (kao uzroka) i štete (kao posljedice) postoji uzročna veza. Kao uzrok određene štete uzima se onaj događaj ili okolnost koji po redovitom tijeku stvari dovodi do takve posljedice. Između različitih događaja koji se mogu smatrati uzrokom nastale posljedice kao uzrok uzima samo onaj kojem je nastala posljedica adekvatna, a isključuju se svi drugi događaji koji su slučajno ušli u konkretnoj situaciji u kompleks uzroka, a koji nisu tipični za takav štetni rezultat. Po ocjeni ovog suda tipičan uzrok povrede časti i ugleda jest već samo dovođenje osobe u vezu s počinjenjem kaznenog djela, neovisno o konkretnim radnjama koje protiv te osobe poduzimaju nadležna tijela, pa sud drži da vijest o uhićenju nije odlučujući uzrok povrede prava osobnosi tužitelja već je to izvještaj o kriminalističkom istraživanju zbog sumnji na počinjenje kaznenih djela iz domene gospodarskog kriminaliteta, a posebice jer je tužitelj za to djelo osumnjičen u svojstvu dekana visokoškolske ustanove.

42. Kako, slijedom navedenog, nije dokazano da je tuženik tužitelju netočnom informacijom o uhićenju povrijedio prava osobnosti i time prouzročio štetu u smislu članak 1045. stavak 1. ZOO-a u svezi članka 22. ZM-a, dok bi u odnosu na ostale točne informacije iz spornog članka nalog tuženik da tužitelj naknadi štetu predstavljalo nerazmjerno miješane u tuženikovo pravo na slobodu izražavanja, koje zbog svih navedenih okolnosti u konretnom slučaju preteže na tužiteljevim pravom na poštovanje privatnog života, tužbeni zahtjev nije osnovan te je odlučeno kao u točki I. izreke presude.

43. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a u svezi članka 155. ZPP-a, pa je tužitelji, koji su u cijelosti izgubili ovu parnicu, dužni tuženiku naknaditi sve troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23. dalje: Tarifa) i vrijednosti predmeta spora od 8.000,00 eura. Sud je priznao tuženiku zatražene troškove koji se odnose na troškove zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to za sastav odgovora na tužbu 200,00 eura (Tbr. 8. t. 1. Tarife), sastav obrazloženog podneska od 13. siječnja 2026. 200,00 eura (Tbr. 8. t. 1. Tarife),i zastupanje na ročištima održanim 17. srpnja 2025., 20. travnja 2026. i 19. svibnja 2026. 200,00 eura po ranji (Tbr. 9. t. 1. Tarife), sveukupno 1.000,00 eura, što uvećano za PDV (Tbr. 42. Tarife) iznosi 1.250,00 eura.

U Opatiji 21. srpnja 2026.

Sutkinja:

Ana Župić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi pisano u 4 primjerka putem ovog suda, odnosno sukladno odredbi čl. 106.a st. 5. ZPP-a. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku