Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    UPRAVNI SUD U OSIJEKU

    Poslovni broj: Us I-1200/2024-28

    Osijek, Vukovarska cesta 31

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Blanki Sajter, uz sudjelovanje zapisničarke Anice Žigmundić, u upravnom sporu tužitelja ME iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Dalibor Ostović odvjetnik u Vinkovcima, Vladimira Nazora 21, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, kojeg zastupa MEJ, službena osoba, radi prava iz mirovinskog osiguranja, 21. srpnja 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/24-01/03413750611, URBROJ: 341-99-05/3-24-3782 od 12. rujna 2024.

    II. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u u Vukovaru, KLASA: UP/I 141-02/23-01/03413750611,URBROJ: 341-22-05/3-23-24633 od 31. svibnja 2024., te se predmet vraća na ponovni postupak u kojemu će prvostupanjsko tijelo tužitelju, kao hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata – dragovoljcu i HRVI iz Domovinskog rata, priznati trajni gubitak radne sposobnosti uzrokovan 60 % bolešću zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a 40 % bolešću izvan ratnih okolnosti, počevši od 16. svibnja 2024., te odrediti invalidsku mirovinu u odgovarajućem iznosu, zbog opće nesposobnosti za rad.

    III. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, koje je dužno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženim u obrazloženju odluke.

    IV. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju (osobno) troškove upravnog spora u ukupnom iznosu od 700,00 (sedam stotina) eura, u roku od 60 dana od dana dostave odluke o troškovima ovoga upravnog spora.

    Obrazloženje

    1.1. Osporavanim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II 141-02/24- 01/03413750611, URBROJ: 341-99-05/3-24-3782 od 12. rujna 2024., odbijena je žalba tužitelja izjavljenu protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u u Vukovaru, KLASA: UP/I 141-02/23-01/03413750611,URBROJ: 341-22-05/3-23-24633 od 31. svibnja 2024.

    1.2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem odlučeno je da se tužitelju kao dosadašnjem korisniku invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad uzrokovane 50 % zbog bolesti u svezi čl. 30. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ("Narodne novine" br. 121/17., 98/19., 84/21., 156/23.; dalje: ZOHBDR), a 50 % zbog bolesti izvan tih okolnosti, priznaje i nadalje pravo na invalidsku mirovinu, u istom omjeru uzroka opće nesposobnosti za rad.

    2. Tužitelj u tužbi, u bitnome, navodi da osporavano rješenje tuženika smatra nezakonitim zbog nepotpuno odnosno pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja u pogledu njegovog zdravstvenog stanja, odnosno uzroka nastupa potpunog gubitka radne sposobnosti, te zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra da iz priložene medicinske dokumentacije proizlazi suprotan zaključak odnosno da je kod tužitelja nastao potpuni gubitak radne sposobnosti koji je u omjeru većem od 50 % posljedica njegovog sudjelovanja u Domovinskom ratu. Osporava nalaze i mišljenja liječničkih povjerenstava u provedenom postupku. Navodi da je u Domovinskom ratu počeo sudjelovati sa 17 godina, te je doživio iznimne stresne i ugrožavajuće situacije, što je prouzrokovalao nastanak psihičke bolesti kao i kasnije ovisnosti o alkoholu i opijatima. Predlaže da sud poništi osporavano rješenje tuženika kao i prvostupanjsko rješenje te predmet vrati na ponovni postupak.

    3.1. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje u cijelosti kod obrazloženja iz osporavanog rješenja te predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

    3.2. Navodi da su vijeća vještaka oba stupnja, u provedenom postupku suglasni u ocjeni da kod tužitelja i nadalje postoji potpuni gubitak radne sposobnosti sa uzrokom invalidnosti 50% bolest zadobivena u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i 50% bolest izvan tih okolnosti. Ističe da su nalazi i mišljenje vijeća (viših) vještaka doneseni prema odredbama Uredbe o metodologijama vještačenja ("Narodne novine" broj: 96/23 – dalje: Uredba), na temelju odgovarajuće medicinske dokumentacije. Slijedom navedenoga predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

    4.1. Kako su u ovoj upravnoj stvari sporne činjenice odnosno pravilno utvrđenje uzroka potpunog gubitka radne sposobnosti tužitelja sud je primjenom odredbe članka 75. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24 i 39/26; dalje: ZUS) odlučio izvesti, po službenoj dužnosti, dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku medicinske struke, specijalisti medicine rada, prim. dr. ĆE, te je po izvršenoj uplati predujma, rješenjem poslovni broj Us I - 1200/2024- 11 od 6. veljače 2026., u toč. II.2. izreke određen zadatak vještaka na način da je vještak dužan, uvidom u postojeću medicinsku dokumentaciju i spis ovoga spora, procijeniti potrebu neposrednog pregleda tužitelja, te utvrditi u kojoj mjeri je psihička bolest tužitelja (isključivo) povezana sa sudjelovanjem tužitelja u Domovinskom ratu (izraziti u postotku, uvažavajući činjenicu dobi tužitelja u Domovinskom ratu)) uzrokovala (nesporni) potpuni gubitak radne sposobnosti u smislu odredbe članka 39. stavak 4. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ br. 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021, 119/2022 - dalje: ZOMO), i od kada. Ukoliko kod tužitelja postoji psihička bolest koja nije povezana sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu potrebno je navedeno zasebno utvrditi kao (eventualni) razlog opće nesposobnosti za rad. dakle, bolest koja je posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, prema rješenju Ureda državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji, Službe za društvene djelatnosti, Ispostave Vinkovci od 20. prosinca 2006. (priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata VIII. skupine sa 40 % oštećenja organizma za stalno po osnovi psihičke bolesti PTSP, po T238b tada važeće Liste postotaka oštećenja organa uz primjenu čl. 9. Pravilnika za utvrđivanje postotka oštećenja organizma M iz Domovinskog rata („Narodne novine“ broj 45/05)), bilo je potrebno dovesti u korelaciju sa preostalim bolestima odnosno stanjima koja su u upravnom postupku definirana kao uzrok potpunog gubitka radne sposobnosti.

    4.2. Provođenje vještačenja u upravnom sporu po neovisnom i nepristranom sudskom vještaku sud je smatrao potrebnim u ovome upravnom sporu i zbog ostvarivanja procesnih načela ravnopravnosti stranaka i jednakosti oružja kao sastavnih elemenata prava na pošteno suđenje, kako ta načela u svojoj praksi definiraju Ustavni sud Republike Hrvatske u primjeni članka 29. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj: 56/90., 135/97., 113/20., 28/01., 76/10., 5/14.) i Europski sud za ljudska prava u primjeni članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ – Međunarodni ugovori, broj: 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10.). Kada tužitelj u upravnom sporu osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja u upravnom postupku, jedino dokazno sredstvo kojim tužitelj može učinkovito dokazati svoje navode jest provođenje vještačenja od strane neovisnog sudskog vještaka.

    4.3. Sud je po primitku navedenoga nalaza i mišljenja od 24. veljače 2026. isti dostavio strankama u postupku radi očitovanja.

    4.4. Tuženik je 20. ožujka 2026. dostavio očitovanje Vijeća viših vještaka, Sektora za vještačenje, Središnjeg ureda u Zagrebu, iz kojeg proizlazi da vijeće nije suglasno s nalazom i mišljenjem sudskog vještaka, te ističe da je nadležna komisija pri Ministarstvu hrvatskih branitelja (MHB), u čijem je sastavu pet specijalista psihijatra, kroz tri godine kontrolnih vještačenja zaključila da je PTSP posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu te je ostvareno oštećenje organizma od 30% po T 238b. Smatraju da specijalist medicine rada nije kompetentan vještačiti ovako kompleksnu osobnost, jer je komisija pri MHB razmatrala sve mogućnosti kumulacije uvažavajući i iznimno mladu generacijsku dob, a isto je potvrdilo nadležno Povjerenstvo za reviziju ocijene kumulativnog razmjera gubitka radne sposobnosti pri MHB, koje u svojem vijeću, kada se cijeni radi psihijatrijske dijagnoze, ima tri specijalista psihijatra.

    4.5. Sudski vještak je dostavio očitovanje 27. ožujka 2026. u kojemu je ponovio navode iz nalaza i mišljenja, smatrajući da Vijeće viših vještaka nije razmatralo udio nesposobnosti uzrokovan ovisnošću o opijatima, koju sudski vještak smatra posljedicom sudjelovanja tužitelja kao mlade osobe (stupio sa 16 godina) kao pripadnika borbenog sektora u Domovinskom ratu.

    4.6. Tuženik je 5. svibnja 2026. dostavio očitovanje Vijeća viših vještaka, Sektora za vještačenje, Središnjeg ureda u Zagrebu, iz kojeg proizlazi da vijeće (ponovno) nije suglasno s navodima sudskog vještaka, smatrajući da bi psihijatar bio kompetentniji donijeti procjenu razloga radne nesposobnosti vezanu uz činjenicu ovisnosti o opijatima. Osporava i navode sudskog vještaka o izostanku utvrđenja gastričnih tegoba koje su utvrđene u komorbiditetu.

    4.7. Sudski vještak je 8. lipnja 2026. dostavio očitovanje u kojemu je, u bitnome, ponovio sadržaj nalaza i mišljenja. Dakle,sudski vještak mišljenja je da je ovisnost o opijatima (i alkoholu) kod tužitelja izravna posljedica ratnog PTSP-a, dok gastritis predstavlja bolest koja se može uspješno liječiti i kontrolirati.

    4.8. Tužitelj je 29. lipnja 2026. dostavio očitovanje da je suglasan s nalazom i mišljenjem sudskog vještaka.

    5.1. Sud je održao raspravu 30. lipnja 2026., u nazočnosti tužitelja i službene osobe tuženika, te u nazočnosti sudskog vještaka (na daljinu, primjenom članka 89. stavak 2. ZUS-a), na kojoj je stalni sudski vještak izložio svoj nalaz i mišljenje, a stranke su ostale kod prethodno navedenih stajišta. Sud je raspravu zakazao i primjenom odredbe članka 6. stavak 1. ZUS-a koji propisuje da će prije donošenja presude sud svakoj stranci dati mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

    5.2. Sudski vještak je na raspravi naveo da ostaje u cijelosti kod svog nalaza i mišljenja dostavljenog u pisanom obliku (i naknadnih očitovanja). Na upit sutkinje naveo je da iz anamnestičkih podataka tužitelja proizlazi da se povijest uzimanja psihoaktivnih sredstava bilježi od 1995. pri čemu i psiholog i psihijatar suglasno navode PTSP kao uzrok promjena osobnosti te tužitelj nije imao ranijih psihičkih promjena prije stupanja u obrambene snage u Domovinskom ratu. Istaknuo je da je tužitelj završio časničku školu pri čemu je opće poznato da je preduvjet za upis bilo temeljito prethodno testiranje kandidata radi utvrđenja bazičnih promjena. Sudski vještak naveo je da se može zaključiti da je PTSP osnovni uzrok uzimanja psihoaktivnih sredstava. Zaključno sudski vještak naveo je da se kao uzrok potpunog gubitka radne sposobnosti kod tužitelja utvrđuje 60 % bolest odnosno PTSP i 40 % ovisnost o alkoholu i psihoaktivnim sredstvima, pri čemu vještak inzistira na tvrdnji da je nadležno tijelo Ministarstvo hrvatskih branitelja prema tada važećem Pravilniku o postotku oštećenja organizma imalo mogućnost kao bolest povezanu sa sudjelovanjem tužitelja kao maloljetne i nezrele osobe u Domovinskom ratu navesti upravo ovisnost o alkoholu i psihoaktivnim sredstvima. Istaknula je da iz stručne literature proizlazi da se pogotovo kod osoba koje su maloljetne pristupile u obrambene snage izrazito često pojavljuje ovisnost o alkoholu i psihoaktivnim sredstvima kao oblik ublažavanja posljedica postojećeg PTSP.

    5.3. Službena osoba tuženika specificirala je da tuženik nije formalno predložio da sud izvede i dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku medicinske struke, specijalisti psihijatrije.

    5.4. Na upit sutkinje tužitelj je naveo da se ne može sjetiti je li i za bolesti ovisnosti podnosio zahtjev za priznavanjem statusa HRVI iz Domovinskog rata, te je zatražio naknadu troškova uplaćenog predujma.

    6. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u svu dokumentaciju priloženu spisu upravnog spora i spisu upravnog postupka koji je dostavljen uz odgovor na tužbu te je proveo medicinsko vještačenje po prim. dr. ĆE, specijalisti medicine rada, po izboru suda, na koji izbor stranke nisu imale primjedbi.

    7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, a sukladno odredbi članka 114. stavak 3. ZUS sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

    8. Uvidom u spis upravnog postupka utvrđeno je kako je predmetni upravni postupak pokrenut po zahtjevu tužitelja putem izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite od 25. rujna 2024.

    9. Iz spisa tuženika proizlazi da je rješenjem Područnog ureda u VUkovaru, broj 90025 od 6. rujna 2007., tužitelju, kod kojeg je nastala opća nesposobnost za rad, dijelom uzrokovana 50% bolešću zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom uzrokovana 50% bolešću izvan tih okolnosti, priznato, počevši od 2. ožujka 2005., pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad.

    10. Rješenjem Ureda državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji, Službe za društvene djelatnosti, Ispostave Vinkovci od 20. prosinca 2006. tužitelju je priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata VIII. skupine sa 40 % oštećenja organizma za stalno po osnovi psihičke bolesti PTSP, po T238b tada važeće Liste postotaka oštećenja organa uz primjenu čl. 9. Pravilnika za utvrđivanje postotka oštećenja organizma HRVI iz Domovinskog rata („Narodne novine“ broj 45/05)).

    11. Tužitelj navodi da mu nije poznato je li nakon donošenja ovoga rješenja podnosio zahtjev za priznanjem statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, na temelju bolesti ovisnosti, iako važeći Pravilnik o načinu imenovanja i metodologiji rada liječničkih vijeća u postupku ostvarivanja prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ("Narodne novine" br. 118/21.), u točki 239. Liste postotka oštećenja organizma – Listi I, definira kao oštećenje organizma i bolesti ovisnosti, ako se utvrdi da prije rata (podnositelj zahtjeva) nije od toga bolovao te ukoliko se tijekom ocjene oštećenja organizma isključe druga traumatska iskustva osim onih zadobivenih za vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

    12. Stoga se, formalno gledajući, jedino psihička bolest (PTSP, po T238b Liste I Pravilnik) može uzimati kao osnova za priznavanje postotka oštećenja organizma M iz Domovinskog rata.

    13.1. Odredba članka 125. ZOMO propisuje postupak za priznanje prava na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitak radne sposobnosti na način da se navedena činjenica utvrđuje na osnovi nalaza i mišljenja ovlaštenih vještaka, odnosno višeg vještaka Zavoda za vještačenje, dok su način i postupak vještačenja propisani Uredbom.

    13.2. Prema odredbi članka 127. ZOMO-a Vlada Republike Hrvatske uredbom uređuje način i postupak vještačenja u mirovinskom osiguranju prema propisu o jedinstvenom tijelu vještačenja i ovome Zakonu.

    14. Prvostupanjsko rješenje od 31. svibnja 2024. doneseno je, na temelju nalaza i mišljenja Vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (dalje: Zavod za vještačenje), Područni ured Osijek, Izdvojeno mjesto rada Vukovar, evidencijski broj vještačenja: 1060383 od 16. svibnja 2024., kojim je utvrđeno da kod tužitelja i nadalje postoji potpuni gubitak radne sposobnosti jer je kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju nastao trajni gubitak radne sposobnosti, bez preostale radne sposobnosti, počevši od 2. ožujka 2005., uzrok invalidnosti 50% bolest u svezi sa čl. 30. ZOHBDR i 50% bolest koja nije predmet ocjene sukladno s odredbama čl. 30. ZOHBDR, odnosno i nadalje postoji potpuni gubitak radne sposobnosti s istim omjerom uzroka nastanka invalidnosti.

    15. Protiv navedenog rješenja tužitelj je izjavio žalbu te je u smislu odredbi članka 125. stavka 4. i članka 133. stavka 3. ZOMO naloženo provođenje vještačenja po Vijeću viših ovlaštenih vještaka Zavoda za vještačenje. Iz nalaza i mišljenja Vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, Središnjeg ureda, evidencijski broj vještačenja: 1111246 od 9. rujna 2024. proizlazi da Vijeće viših vještaka prethodno citirani nalaz i mišjenje Vijeća vještaka ocjenjuje pravilnim. Vijeće viših vještaka navodi da je nakon uvida u cjelokupnu medicinsku dokumentaciju i žalbene navode, te uvažavajući citirano rješenje Ureda državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji, Službe za društvene djelatnosti, Ispostave Vinkovci od 20. prosinca 2006. potvrdilo nalaz vijeća vještaka iz prvostupanjskog postupka od 16. svibnja 2024. odnosno kumulacijski razmjer nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti: 50% bolest po ZOHBDR (PTSP): 50% bolest bez sveze (osnovni poremećaj osobnosti-sa progresijom prema organskom psihosindromu, ovisnost o alkoholu, ovisnost o opijatima, psorijaza, gastrične smetnje).

    16. Vijeće viših vještaka smatra da se u kumulativni razmjer isključivo može razmatrati bolest koja je priznata na utvrđivanju HRVI, dakle (samo) bolest PTSP.

    17. Dakle, navedena vještačenja vještaka Zavoda suglasna su u utvrđenju postojećih dijagnoza i u ocjeni kontinuiteta utvrđene razine (ne)sposobnosti za rad .

    18. Slijedom toga osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja i potvrđena zakonitost prvostupanjskog rješenja.

    19.1. Stalni sudski vještak izradio je nalaz i mišljenje 24. veljače 2026. (list 26 – 40 spisa) u kojem je iscrpno analizirana sva medicinska dokumentacija tužitelja i uspoređena s provedenim vještačenjima u upravnom postupku, sukladno danoj uputi.

    19.2. Sudski vještak u nalazu, bez obavljenog pregleda tužitelja, koju okolnost je valjano obrazložio, između ostaloga, iscrpno navodi dijagnoze i tijek liječenja postojećih bolesti te navodi da je PTSP koji je po Povjerenstvima 2004. i 2006. jedina bolest koja je priznata kao bolest uzrokovana sudjelovanjem u Domovinskom ratu (kasnije Trajna promjena osobnosti - TPO) gledan zasebno uzrok opće nesposobnosti za rad u omjeru od 60 %, dok je uzrok ostalih 40% ovisnost o opijatima i alkoholu. Napominje da je prema ocjenama nadležnog Povjerenstva samo PTSP povezan sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu, dok ovisnost o opijatima i alkoholu nije, što smatra propustom nadležnog ministarstva. Prema dokumentaciji u spisu tužitelj nema jasno dokazane bazične promjene ličnosti već su iste uzrokovane većim dijelom - 60% PTSP-em uzrokovane sudjelovanjem u Domovinskom ratu (po Povjerenstvu) u mlade 16 - godišnje osobe, a sa udjelom od 40% su promjene ličnosti posljedica uzimanja opijata. Smatra da bolesti psorijaza i gastrične tegobe nisu ni na koji način uzrok opće nesposobnosti za rad, te navodi da o njima u spisu praktički nema dokumentacije koja bi govorila o razini i trajnosti tegoba. Sudski vještak je mišljenja da je ovisnost tužitelja o opijatima i alkoholu te utvrđena promjena osobnosti također isključiva i direktna posljedica sudjelovanja tužitelja u Domovinskom ratu, iako nadležna Povjerenstva to tužitelju nisu priznala. Nadalje, sudski vještak mišljenja je da su i PTSP i ovisnost o opijatima i alkoholu te obim bolestima uzrokovane promjene ličnosti (TPO), psihičke bolesti tužitelja koje su isključivo povezane sa sudjelovanjem tužitelja u Domovinskom ratu te da je uzrok opće nesposobnosti za rad tužitelja 100% posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, počevši od 16. svibnja 2024.

    19.3. Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka koji je proveo sudsko vještačenje tužitelja, a u kojem je ocijenjena sva priložena medicinska dokumentacija kao i vještačenja nadležnih tijela iz upravnog postupka, ovaj sud smatra valjanim, stručnim i potpuno obrazloženim u pogledu odlučnih medicinskih činjenica potrebnih za donošenje odluke u predmetnom upravnom sporu. Pri tome je vještak tijekom rasprave na jasan, argumentiran i nedvosmislen način iznio glavne razloge donošenja nalaza i mišljenja.

    19.4. Sud u cijelosti prihvaća provedeno vještačenje po stalnom sudskom vještaku u dijelu koji se odnosi na udio potpunog gubitka radne sposobnosti vezan za sudjelovanje tužitelja u Domovinskom ratu, isključivo u odnosu na bolest PTSP (T238 b Liste I Pravilnika), obzirom da je i tuženik vezan u pogledu priznavanja prava po osnovi sudjelovanja u Domovinskom ratu (pa tako i tjelesnom oštećenju organizma) utvrđenjima nadležnih tijela.

    19.5. Također, sud ocjenjuje da je sudski vještak dao argumentirane razloge za povećanjem udjela uzroka opće nesposobnosti za rad povezane uz sudjelovanje u Domovinskom ratu, na temelju opisane progresije psihičke bolesti (isključivo vezane uz bolest PTSP), nastale nakon procjene Vijeća vještaka iz 2006.

    19.6. U preostalom dijelu, gdje sudski vještak definira bolesti ovisnosti kao izravnu posljedicu PTSP-a i smatra da bi uzrok opće nesposobnosti za rad bio 100 % bolest po ZOHBDR, sud nije mogao prihvatiti.

    19.7. Dakle sud predmetno vještačenje u činjeničnom dijelu ocjenjuje kao zakonito i načinjeno u skladu s pravilima struke, budući je isto jasno kako u pogledu medicinske dokumentacije koja je bila predmet vještačenja, tako i po pitanju utvrđenih dijagnoza na strani tužitelja, te u decidiranom i obrazloženom utvrđenju da bolest tužitelja povezana sa sudjelovanjem tužitelja u Domovinskom ratu (po T 238 b Liste I Pravilnika) predstavlja 60 % uzroka potpune nesposobnosti za rad tužitelja.

    19.8. Sudskim vještačenjem u ovom sporu utvrđeno je kako je već tijekom upravnog postupka medicinska dokumentacija davala osnovu za zaključak o postojanju izmijenjenog uzroka potpunog gubitka radne sposobnosti.

    20. Slijedom svega navedenoga, prema ocjeni suda osporenim i prvostupanjskim rješenjem povrijeđen je zakon na štetu tužitelja, jer su rješenja donesena na temelju pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja odnosno ocjena ovlaštenih vještaka koje nisu mogle poslužiti kao valjana osnova za donošenje zakonitih rješenja.

    21. S obzirom da sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice te uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke kojima nije vezan, i činjenice koje je sam utvrdio, u konkretnom slučaju je na temelju nalaza i mišljenja neovisnog i nepristranog sudskog vještaka, koje mišljenje je valjano obrazloženo i potkrijepljeno medicinskim argumentima, utvrđeno da je kod podnositelja zahtjeva nastupila opisana promjena uzroka potpunog gubitka radne sposobnosti.

    22. Stoga je sud na temelju ovlaštenja iz članka 117. stavka 1. ZUS -a poništio osporeno i prvostupanjsko rješenje te predmet vratio na ponovni postupak, s tim da je prvostupanjsko tijelo dužno donijeti novo rješenje, kojim će odlučiti o zahtjevu bez ponovnog utvrđivanja činjeničnog stanja u pogledu promjene uzroka potpunog gubitka radne sposobnosti, već isključivo po utvrđenju odgovarajuće visine mirovine, pridržavajući se pravnog shvaćanja suda i njegovih primjedaba glede postupka, sukladno odredbi članka 151. stavak 2. ZUS-a.

    23. Kao datum nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti izmijenjenog uzroka utvrditi će datum prvotnog pregleda pred prvostupanjskim tijelom vještačenja (16. svibnja 2024.) te prema prethodno specificiranom uzroku invalidnosti naknadno donijeti rješenje kojim se podnositelju zahtjeva utvrđuje pripadajući iznos mirovine kao i datum početka isplate.

    24. Kako je sud sam riješio ovu upravnu stvar, nadležna javnopravna tijela u izvršenju ove presude nisu ovlaštena ponovno razmatrati meritum te stvari, već je prvostupanjsko tijelo, u skladu sa člankom 151. stavkom 2. ZUS-a, polazeći od sudske odluke o utvrđenju navedene činjenice, dužno donijeti odgovarajuće rješenje s ostalim propisanim pratećim utvrđenjima. Također valja naglasiti da odluka suda, kojom je riješena predmetna upravna stvar, ne podliježe upravnoj reviziji, jer bi prvostupanjsko tijelo na taj način postupilo protivno odluci ovog suda, sukladno obveznosti sudskih odluka iz članka 10. ZUS-a. Osim toga, s obzirom na hijerarhiju između upravnog sudstva i upravnih tijela, utemeljenu primarno na odredbi članka 19. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske, protivno tumačenje dovelo bi do pravno neprihvatljivog zaključka da upravnosudska odluka podliježe preispitivanju od strane upravnog tijela.

    25. Slijedom navedenoga, valjalo je odlučiti kao u toč. I. – III. izreke ove presude.

    26. U odnosu na troškove spora odlučeno je primjenom odredbe članka 147. stavak 1. ZUS-a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drugačije propisano.

    27. Budući da je tužitelj u ovom upravnom sporu zatražio troškove upravnog spora za uplaćeni trošak predujma za provedeno vještačenje, te cijeneći da je isti uspio u sporu, odlučeno je kao u toč. IV. izreke presude.

    U Osijeku 21. srpnja 2026.

    Sutkinja

    Blanka Sajter

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi ovome sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

    DNA:

    1. Tužitelju po opunomoćeniku

    2. Tuženiku

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.