REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-2910/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Dubravke Zubović, predsjednice vijeća, Branke Šabarić Zovko, sutkinje izvjestiteljice i Maje Bilandžić, članice vijeća, u stečajnom postupku nad imovinom dužnika pojedinca ĆT, vlasnika obrta [obrt] za proizvodnju rezane građe i finalnih proizvoda od drveta, u stečaju, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi odlučivanja o nastavku stečajnog postupka, odlučujući o žalbi stečajnog vjerovnika Republike Hrvatske, Ministarstva financija protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-389/2012-160 od 26. lipnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 21. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba stečajnog vjerovnika Republike Hrvatske, Ministarstva financija i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-389/2012-160 od 26. lipnja 2026.

Obrazloženje

1. Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St -389/2012-160 od 26. lipnja 2026. odbijen je prijedlog stečajnog vjerovnika Republike Hrvatske, Ministarstva financija, za nastavak stečajnog postupka radi naknadne diobe.

2. Iz obrazloženja navedenog rješenja proizlazi da je prvostupanjski sud tako odlučio na temelju odredaba čl. 197. i čl. 198. u vezi s čl. 211. st. 2. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 44/96, 161/98, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 187/04, 82/06, 116/10, 25/12, 133/12 i 45/13; dalje: SZ).

3. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio stečajni vjerovnik Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, zbog pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

4. U obrazloženju žalbe u bitnom navodi kako je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je zaključio da ne postoje uvjeti za nastavkom postupka i unovčenjem imovine stečajnog dužnika samo iz razloga što je dužnik pojedinac prestao postojati, odnosno zbog brisanja obrta. Navedeno smatra pogrešnim jer dužnik ima imovinu iz koje bi se vjerovnik mogao namiriti. Iako se prvostupanjski sud poziva na odredbu čl. 197. SZ-a, žalitelj postavlja pitanje modusa takvog namirenja, budući da je dužnik pojedinac preminuo **.**.2022.

5. Žalba je neosnovana.

6. Pobijano rješenje ispitano je sukladno odredbi čl. 365. st. 2. i čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 36/22 i 155/23; dalje: ZPP) u vezi s čl. 10. SZ-a, u granicama žalbenih razloga, te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP -a i pravilnu primjenu materijalnog prava. Ovaj sud nalazi da je pobijano rješenje pravilno i zakonito.

7. Iz podataka u spisu i pobijanog rješenja u bitnom proizlaze sljedeće činjenice:

- da je pravomoćnim rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj St-389/2012-135 od 17. veljače 2014. zaključen stečajni postupak nad imovinom dužnika pojedinca sukladno odredbi čl. 196. SZ-a,

- da je pravomoćnim rješenjima prvostupanjskog suda poslovni broj St-389/2012-36 od 24. siječnja 2013. i St-389/2012-76 od 18. lipnja 2013. utvrđene tražbine stečajnih vjerovnika,

- da je pravomoćnom presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1010/2023-10 od 22. rujna 2023. utvrđeno da je bez pravnog učinka prema stečajnoj masi dužnika pojedinca ĆT, vlasnik obrta [obrt] obrt za proizvodnju rezane građe i finalnih proizvoda od drveta, u stečaju, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], Ugovor o darovanju sklopljen 12. listopada 2009., pred javnim bilježnikom Ivankom Antić, Iz Duge Rese, pod poslovnim brojem Ou - 239/2009, između ĆT kao darovatelja i ČT kao primateljice dara,

- da je prijedlogom stečajnog vjerovnika Republike Hrvatske, Ministarstva financija, predložen nastavak stečajnog postupka radi naknadne diobe.

8. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo.

9. Naime, odredbom čl. 197. SZ-a je propisano da stečajni vjerovnici mogu nakon zaključenja stečajnoga postupka protiv dužnika pojedinca neograničeno ostvarivati svoje preostale tražbine (st. 1.); Stečajni vjerovnici čije su tražbine utvrđene i koje dužnik nije osporio na ispitnom ročištu, mogu protiv dužnika pokrenuti postupak ovrhe na temelju rješenja kojim je njihova tražbina utvrđena. S neosporenom tražbinom izjednačena je tražbina osporavanje koje nije uspjelo (st. 2.); Odredbe st. 1. i 2. ovoga članka ne utječu na mogućnost oslobođenja od preostaloga duga (st. 3.).

10. Odredbom čl. 198. SZ-a je propisano da u slučaju iz čl. 197. ovoga Zakona za određivanje i provedbu ovrhe isključivo je nadležan sud koji je provodio stečajni postupak. Provedbu ovrhe na nenovčanim sredstvima dužnika sud koji je provodio stečajni postupak može povjeriti nadležnom općinskom sudu.

11. Odredbom čl. 36. Zakona o obrtu („Narodne novine“ broj: 143/13, 127/19 i 41/20) propisano je da obrtnik odgovara cjelokupnom imovinom za obveze.

12. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud nije odbio žaliteljev prijedlog samo iz razloga što je dužnik pojedinac prestao postojati, odnosno zbog brisanja obrta, već uz obrazloženje da je žalitelj izabrao pogrešan pravni put.

13. Naime, u konkretnom slučaju, odredbama čl. 197. i čl. 198. SZ-a jasno je propisano da stečajni vjerovnici na temelju rješenja o utvrđenim tražbinama mogu neograničeno ostvarivati pravo na naplatu preostale tražbine. Dakle, stečajni vjerovnici, čije su tražbine utvrđene u stečajnom postupku koji se vodio nad imovinom dužnika pojedinca, mogu na temelju rješenja o utvrđenim tražbinama, koje predstavlja ovršnu ispravu, neposredno poduzimati pravne radnje radi naplate svoje utvrđene tražbine na cjelokupnoj imovini dužnika pojedinca.

14. Zbog toga je pravilno prvostupanjski sud odbio žaliteljev prijedlog za nastavak stečajnog postupka radi naknadne diobe.

15. Podredno, a s obzirom na činjenicu dužnika pojedinca koja se ističe u žalbi, upućuje se žalitelj na mjerodavne odredbe Zakona o nasljeđivanju.

16. Imajući u vidu sve navedeno, žalbu je valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP -a u vezi s odredbom čl. 10. SZ-a.

Zagreb, 21. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća

Dubravka Zubović