REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Kennedyjev trg 11

OVR-69/2026-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Luciji Butigan, na prijedlog sudskog savjetnika Marija Jeraka, u pravnoj stvari predlagatelja VPC CAPITAL d.o.o., Zagreb, 2. Požarinje 8, OIB: 84798156570, protiv protivnika predlagatelja ZAGREBAČKA BANKA d.d., Zagreb, Samoborska cesta 145, OIB: 92963223473, radi prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, 21. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I/ Trgovački sud u Zagrebu oglašava se stvarno nenadležnim u ovoj pravnoj stvari.

II/ Nakon pravomoćnosti rješenja spis predmeta ustupit će se stvarno nadležnom Općinskom građanskom sudu u Zagrebu.

Obrazloženje

1. Predlagatelj u prijedlogu od 17. srpnja 2026. navodi kako je dana 8. srpnja 2026. ovrhovoditelj, ovdje protivnik predlagatelja, podnio zahtjev za izravnu naplatu na temelju zadužnice broj OV-9475/2025 izdanu od strane predlagatelja, a ovjerenu kod javne bilješkinje BL. Navod i kako u zakonskom roku podnosi tri prijedloga sukladno članku 210. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 06/24. dalje OZ) i to prijedlog za odgodu ovrhe, prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine radi zabrane daljnje naplate, potraživanja i provođenja ovrhe prema predlagatelju na temelju ugovora o kreditu od 23. listopada 2025., zadužnice kao i privremeno zamrzavanje prava iz ugovora i zadužnice od 23. listopada 2025. ovjerene kod javne bilješkinje BL. Dodatno, ističe kako izjavljuje žalbu na navedene ovršne isprave te predlaže sudu odgoditi ovrhu sukladno članku 65. OZ-a. Navodi kako su osnovani razlozi za odgodu ovrhe iz navedenog članka, jer se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg prisilnog ostvarenja se vodi ovršni postupak, bitne povrede odredaba ovršnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Obrazlaže da je 8. srpnja 2026. nezakonito pušten zahtjev za izravnu naplatu na račun ovršenika i to posljednjeg dana odobrenog moratorija od strane protivnika predlagatelja. Ističe kako je predlagatelj trenutno u procesu obrade zahtjeva za financijsko restrukturiranje kroz program Hrvatske banke za obnovi i razvitak (dalje HBOR) putem poslovne banke BKS Bank Ag. Prije toga, isti zahtjev u svrhu financijskog restrukturiranja bio je podnesen ovdje protivniku 20. svibnja 2026. na što je rečeno kako oni ne rade refinanciranja putem HBOR-a odnosno ne refinanciraju svoje kredite. Ističe kako predlagatelj s protivnikom, ima sklopljen ugovor o dugoročnom kreditu od 23. listopada 2025. s redovnom kamatnom stopom jednakoj referentnoj stopi uvećanoj za 6,88% godišnje, a u konačnici predstavlja ukupnu kamatnu stopu od 10%. U vrijeme sklapanja takvog ugovora izjavljeno je od strane odgovornih osoba protivnika da će se kasnije moći reprogramirati kamata. Kako se to nije dogodilo, a uslijed okolnosti koje su pogodile poslovanje predlagatelja, jer poslovanje predlagatelja kao konzalting društva najviše ovisi o vanjskim klijentima te je uslijed globalne situacije koja se odvijala u prvoj polovici 2026. predlagatelj bio suočen s gubitkom vanjskih klijenata vezanih uz istočno tržiš te. Uslijed navedene situacije, predlagatelj 20. svibnja 2026. podnosi prvi zahtjev za financijsko restrukturiranje protivniku predlagatelja, a kako njemu nije odgovarao program HBOR- a u kojoj određena kamata u iznosu od 6% što je značilo manje od ugovorene, izjavljeno je da protivnik ne provodi refinanciranja svojih kredita. Nakon toga, predlagatelj podnosi zahtjev za financijsko restrukturiranje HBOR-u izravno 8. lipnja 2026. kao i zahtjev za privremeni moratorij. Oba zahtjeva dostavljena su na znanje referentnu poslovnih odnosa ML, djelatniku protivnika, koji je potom potvrdio odobrenje privremenog moratorija, s nastupom događaja na dan 8. lipnja 2026., a na rok od 30 dana. S obzirom da je zadužnica dostavljena Financijskoj agenciji (dalje FINA) 8. srpnja 2026., dok je iz pisane korespondencije s ML jasno vidljivo da je događaj nastao 8. lipnja 2026., to proizlazi da je banka predala zadužnicu na naplatu nezakonito i to unutar trajanja moratorija, odnosno zadnji dan roka dok je moratorij još bio važeći. Dodatni zahtjev drugoj poslovnici BKS Bank upućen je 9. lipnja 2026. jer je HBOR izričito tražio da se financiranje vrši preko neke poslovne banke s obzirom da društvo nije jedinica lokalne i područne samouprave, a koji je protivnik predlagatelja ranije nezakonito odbio iako je službeno naveden na stranicama HBOR-a kao provoditelj programa, što predstavlja dodatnu štetu za predlagatelja. Nadalje, navodi kako je protivnik predlagatelja postupio protivno preuzetim obvezama i institutu moratorija te je posljednjeg dana trajanja moratorija, dakle za vrijeme dok je naplata bila zakonski i ugovorno zabranjena, predao zadužnicu na izravnu naplatu FINA-i. Zbog te činjenice je cjelokupna izravna naplata nezakonita. S obzirom da je FINA blokirala račun predlagatelja, prijeti mu nenadoknadiva financijska šteta u vidu nemogućnosti plaćanja drugih zakonskih obveza poput plaća i poreznih obveza, a što izravno vodi u stečaj društva. Dodatno, pred nadležnim tijelima pokrenut je i kazneni postupak podnošenjem kaznene prijave zbog okolnosti koje upućuju na postojanje osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. i 136/25. dalje KZ) i kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. KZ-a podnesenih protiv odgovornih djelatnika protivnika predlagatelja, a s obzirom na činjenicu da je djelatnik banke poduzeo nezakonite radnje u vezi s aktivacijom zadužnice i time povrijedio dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na pravom poslu, a o čijim se imovinskim interesima bio dužan brinuti te prekoračio granice svojih ovlasti. S obzirom da postoji osnovana sumn ja da je zadužnica aktivirana kao rezultat kaznenog djela, a dodatno predlagatelj ne isključuje niti osnov sumnje na indirektne pritiske trećih osoba protiv kojih vlasnica predlagatelja vodi kaznene postupke koji su već u daljnjim fazama kaznenog postupka i čija je i sama žrtva teških kaznenih djela, a koji sustavno vrše na vlasnicu predlagatelja financijske pritiske, kao i psihičke, a ranije i fizičke, a što dočarava opis bića kaznenog djela, stoga postoji i sumnja da je aktivirana zadužnica rezultat ponovljene odnosno udružene radnje trećih osoba, a kroz pritiske preko počinitelja službenika u banci. Nadalje, navodi kako se dokazuje opasnost i vjerojatnost tražbine da banka radi namjernu opstrukciju reprograma koji je u tijeku i to kako bi zadržala nemoralnu i protuustavnu kamatu, a dodatno upozorava i na raskid ugovora što za predlagatelja znači stečaj i gubitak imovine pa se upravo ovime dokazuje namjera nanošenja štete od strane banke, a s obzirom da je banka točno znala da moratorij služi za prelazak u drugu banku te je puštanjem blokade zadnjeg dana moratorija svjesno uništila taj reprogram. Obrazlaže da ovakvo postupanje predstavlja povredu načela savjesnosti i poštenja, jer je protivnik u potpunosti bio upoznat s činjenicom reprograma zbog čega je i prvotno odobrio moratorij. Unatoč tom saznanju, namjerno i posljednjeg dana moratorija aktivirao je zadužnicu i blokirao račun predlagatelja čime je izravno i svjesno onemogućio dovršetak reprograma kredita u drugoj banci. Dodaje i kako je predmetni ugovor o kreditu opterećen i iznimno visokom i nesrazmjernom kamatnom stopom od otprilike 10%, a što znači da ugovor ima obilježja lihvarskog ugovora, jer je protivnik iskoristio tešku situaciju predlagatelja za nametanje ovakvih uvjeta, a potom i zlouporabio zadužnicu te prijevremeno prekinuo moratorij radi pokušaja prisilne naplate. Najavama protivnika raskida ugovora i proglašenje cjelokupne tražbine dospjelim aktivira ovrhu nad nekretninom i vodi društvo predlagatelja u stečaj što svakako predstavlja opasnost od nastanka nenadoknadive štete. Stečaj bi značio potpuni prestanak poslovanja društva i nemogućnost kasnijeg povrata u prijašnje stanje. Jedini način da se spriječi trenutno uništenje društva i sačuva njezina imovina jest hitno donošenje predložene privremene mjere kojom će se zamrznuti svi učinci ugovora i zabraniti daljnja naplata do okončanja spora. Zbog svega navedenog, predlaže sudu donijeti rješenje kojim se proglašava u cijelosti nedopuštenom zapljena i prijenos novčanih sredstava predlagatelja, rješenje kojom se nalaže FINA-i u cijelosti odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos novčanih sredstava predlagatelja i rješenje kojim se određuje privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine radi zabrane daljnje naplate, potraživanja i provođenja ovrhe prema predlagatelju osiguranja.

2. Pazeći po službenoj dužnosti na svoju stvarnu nadležnost, primjenom odredaba članka 15. stavka 1. i 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 dalje u tekstu: ZPP) u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a ovaj sud je utvrdio da nije stvarno nadležan u ovoj pravnoj stvari.

3. Odredbom članka 43. stavka 1. OZ-a propisano je da su općinski sudovi stvarno nadležni za provedbu ovrhe, ako zakonom nije drugačije određeno, pri čemu je, sukladno stavku 2. istoga članka, sud provedbe ovrhe ovlašten odlučivati o svim pitanjima koja se tiču provedbe ovršnoga postupka te o svim pitanjima koja se jave u povodu provedbe ovršnoga postupka o kojima se prema OZ -u odlučuje u tom postupku, te o zahtjevu za naknadu troškova postupka koji naknadno bude podnesen tijekom postupka.

4. Na temelju članka 65. stavka 1. OZ-a na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako su ispunjeni neki od taksativno navedenih uvjeta iz istog članka. Nadalje, člankom 346. stavkom 1. OZ-a propisano je da radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječi ili znatno otežao ostvarivanje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Zaključno, sukladno odredbi članka 210. stavka 1. OZ-a, nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. OZ-a, prema odredbi članka 209. stavka 5. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti FINA- i da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.

5. S obzirom da rješavanje o navedenim pitanjima iz članaka 65., 346. i 210. OZ-a nije izrijekom povjereno drugom sudu, tijelu ili osobi, za odlučivanje o prijedlogu ovršenika stvarno je nadležan općinski sud, stoga je valjalo na temelju odredbe članka 15. stavka 1. ZPP-a u vezi s odredbom članka 43. stavka 1. i 2. OZ-a, odlučiti kao u točki I/ izreke.

6. Budući je u konkretnoj situaciji za suđenje stvarno nadležan općinski sud, valjalo je primjenom odredbe članka 21. stavka 1. ZPP-a utvrditi koji je od općinskih sudova mjesno nadležan u ovoj pravnoj stvari. Na temelju odredbe čl. 171. stavka 1. u vezi sa stavkom 3. istog članka OZ-a, ovaj sud je utvrdio da je za postupanje u ovoj pravnoj stvari mjesno nadležan Općinski građanski sud u Zagrebu pa je odlučeno kao u točki II/ izreke.

U Zagrebu 21. srpnja 2026.

Sutkinja

Lucija Butigan

Nacrt odluke izradio sudski savjetnik Mario Jerak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja dopušteno je podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dostave ovjerenog prijepisa rješenja. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o njoj odlučuje Visoki trgovački sud u Zagrebu.