REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-2813/2026-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Dubravke Zubović, predsjednika vijeća, Branke Šabarić Zovko, suca izvjestitelja i Maje Bilandžić, člana vijeća, u stečajnom postupku nad dužnikom Stečajna masa iza HOLDING VINODOL, d.o.o. u stečaju, [adresa], OIB: 37479564811, radi nastavka postupka radi naknadne diobe, odlučujući o žalbi predlagatelja ŠK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-2527/16 od 28. svibnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 21. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja ŠK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-2527/16 od 28. svibnja 2026.
Obrazloženje
1. Pobijanim u izreci označenim rješenjem odbijen je prijedlog predlagatelja ŠK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], od 17. veljače 2026., za nastavak postupka radi naknadne diobe, kao neosnovan.
2. Tako je riješio prvostupanjski sud primjenom odredbe čl. 289. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 71/15 i 104/17; dalje: SZ), jer je utvrdio da podnositelj prijedloga ŠK, nije ovlaštena podnijeti prijedlog za naknadnu diobu jer ista nije stečajna vjerovnica s obzirom na to da je svoju utvrđenu tražbinu ustupila ZK iz [adresa], pa je prijedlog za nastavljanje postupka podnesen od neovlaštene osobe. Sud je nadalje naveo da nije našao razloge za nastavak postupka radi naknadne diobe niti po službenoj dužnosti.
3. Protiv tog rješenja žalbu je podnio predlagatelj, zbog svih zakonom predviđenih razloga, s prijedlogom ovome sudu ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti na ponovan postupak.
4. Ispitavši pobijano rješenje sukladno odredbama čl. 381. i čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP) u vezi s čl. 10. SZ-a, u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi ovaj žalbeni sud nalazi da je rješenje pravilno i osnovano na zakonu.
5. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi nespornim da je pravomoćnim rješenjem tog suda od 9. veljače 2021. obustavljen i zaključen stečajni postupak nad dužnikom HOLDING VINODOL d.o.o. u stečaju, [adresa], OIB: 34179890743, na temelju odredbe čl. 294. st. 1. SZ-a te je dužnik na temelju tog rješenja brisan iz sudskog registra.
6. U obrazloženju sud navodi da je podneskom od 17. veljače 2026. (list 997. - 998. spisa) bivša stečajna vjerovnica ŠK predložila nastavak stečajnog postupka radi naknadne diobe. U prijedlogu u bitnome navodi da je na račun stečajne mase Holding Vinodol d.o.o. u stečaju uplaćen iznos od 23.000,00 EUR na ime namirenja troškova parničnog postupka na temelju sudske nagodbe,
7. Sud je uvidom u pravomoćno rješenje poslovni broj St-2527/2016-53 od 7. studenoga 2017., utvrdio da je kao tražbina prvog višeg isplatnog reda utvrđena tražbina stečajnog vjerovnika ŠK, u bruto iznosu od 261.519,40 kn. Dalje sud navodi da je **.**.2019. ĆK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], obavijestio sud o ustupanju tražbine od stečajnog vjerovnika prvog višeg isplatnog reda ŠK te da je stekao tražbinu u visini od 261.519,40 kn te zatražio izvršiti ispravak tablice.
8. Prema odredbi čl. 146. st. 2. SZ-a ako stečajni vjerovnik otuđi svoju tražbinu koju je prijavio u stečajnom postupku, njezin stjecatelj stupa u pravni položaj svoga prednika, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, a prema stavku 3. tog članka prijenos tražbine u stečajnom postupku može se dokazivati samo javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ili izjavom stečajnog vjerovnika danom pred sudom.
9. U konkretnom slučaju stjecatelj prijenos tražbine dokazuje Ugovorom o ustupu tražbine od 11. listopada 2019. na kojem je ustupitelj ŠK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ovjerila svoj potpis kod javnog bilježnika Vladimira Šarčevića iz Zagreba pod poslovnim brojem OV-4564/2019 od 11. listopada 2019.
10. Odredbom čl. 289. st. 1. SZ-a je propisano da će sud na prijedlog stečajnoga upravitelja, kojega od stečajnih vjerovnika ili po službenoj dužnosti odrediti nastavljanje postupka radi naknadne diobe, ako se nakon završnoga ročišta: 1. ostvare pretpostavke da se zadržani iznosi podijele stečajnim vjerovnicima , 2. iznosi koji su isplaćeni iz stečajne mase vrate u masu ili 3. pronađe imovina koja ulazi u stečajnu masu.
11. Sud je utvrdio da podnositeljica prijedloga ŠK, nije ovlaštena podnijeti prijedlog za naknadnu diobu jer ista nije stečajna vjerovnica s obzirom na to da je svoju utvrđenu tražbinu ustupila ZK. Stoga sud zaključuje da je prijedlog za nastavljanje postupka podnesen od neovlaštene osobe.
12. Međutim, sud iako je prijedlog podnesen od neovlaštene osobe, nije našao razloge za nastavak postupka radi naknadne diobe niti po službenoj dužnosti. U prilog tome navodi da je iz Izvješće stečajnog upravitelja o stanju stečajne mase u razdoblju od 1. srpnja 2025. do 30. rujna 2025. proizlazi da je Stečajna masa iza HIT MARINA d.o.o., Mala Rakovica, kao tužitelj vodila parnični postupak protiv stečajnog dužnika Holding Vinodol d.o.o. u stečaju, kao tuženika koji je okončan rješenjem o povlačenju tužbe nakon što su stranke postigle nagodbu te da je nakon pravomoćnosti rješenja o povlačenju tužbe stečajna upraviteljica uplatila iznos od 23.000,00 EUR radi podmirenja parničnih troškova stečajne mase iza Holding Vinodol d.o.o. u stečaju.
13. Iz izvansudske nagodbe razvidno je da je iznos od 23.000,00 EUR uplaćen na sudski depozit Trgovačkog suda u Zagrebu pozivom na broj parničnog predmeta poslovni broj P-486/2024 i da se odnosi na parnične troškove u predmetu Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-486/2024 koji predstavljaju ostale obveze stečajne mase koje je stečajni upravitelj dužan podmiriti sukladno odredbi čl. 154. SZ-a. Iz očitovanja Službe za materijalno-financijske i računovodstvene poslove Trgovačkog suda u Zagrebu i kartice predmeta poslovni broj P-486/2024 također je razvidno da na računu sudskog depozita u ovom stečajnom predmetu poslovni broj St-2527/16 nema uplaćenih novčanih sredstava, nego je na račun sudskog depozita u predmetu poslovni broj P-486/24 uplaćen iznos od 23.000,00 EUR 11. rujna 2025., jer je uplata bila s pozivom na broj 486-2024 i opisom plaćanja „plaćanje parničnih troškova za P-486/24“.
14. Prema odredbi čl. 289. st. 1. SZ-a nastavak postupka radi naknadne diobe moguć je isključivo u točno određenim i zakonom propisanim situacijama odnosno u slučaju ispunjenja jedne od tri propisane pretpostavke. Zajedničko za sve tri pretpostavke iz čl. 289. st. 1. SZ-a je postojanje imovine koja se može takvom naknadnom diobom podijeliti, pri čemu je u slučaju iz alineje 1. osim postojanja imovine (zadržanih iznosa) dodatno potrebno da su ispunjene pretpostavke da se takav zadržani iznos podijeli stečajnim vjerovnicima.
15. U odnosu na prvu pretpostavku, sud je utvrdio da ne postoje zadržani iznosi koji bi se mogli podijeliti stečajnim vjerovnicima. Za ispunjenje druge pretpostavke bilo bi potrebno da su iznosi koji su isplaćeni iz stečajne mase vraćeni u masu, jer tek tada bi postojala imovina koja se naknadnom diobom može podijeliti. U konkretnom slučaju ne postoje iznosi koji su vraćeni u stečajnu masu pa stoga ni druga pretpostavka nije ispunjena. Zaključno, nije pronađena ni imovina koja ulazi u stečajnu masu pa stoga nije ispunjena ni eventualno treća pretpostavka za nastavak postupka radi naknadne diobe, jer je iznos od 23.000,00 EUR uplaćen radi podmirenja troškova parničnog postupka u predmetu poslovni broj P-486/2024.
16. Pravilno je stoga prvostupanjski sud utvrdio da u konkretnom slučaju nije ispunjena niti jedna od propisanih pretpostavki, jer ne postoji imovina koja bi se mogla raspodijeliti naknadnom diobom pa je odlučeno kao u izreci rješenja.
17. Neosnovano žalitelj smatra da je rješenjem suda kojim je odbijen prijedlog ĆK za ispravak tablice, sud pogrešno zaključio da žaliteljica nije ovlaštena podnijeti prijedlog za naknadnu diobu, jer je i dalje stečajni vjerovnik. Naime, kod situacije otuđenja tražbine, njezin stjecatelj stupa u pravni položaj vjerovnika, odnosno prednika, što dokazuje javno ovjerovljenom ispravom, i kod takve se situacije ne vrši ispravak tablice, kako to pogrešno tumači žalitelj. Žalitelj navodi da je ugovor o cesiji raskinut, te da je žaliteljica i dalje stečajni vjerovnik, te u prilog žalbi dostavlja raskid ugovora, koji međutim nije javno ovjerovljen već je samo izvršena ovjera potpisa kod javnog bilježnika. S obzirom na to da je za ugovor popisana forma javnoovjerovljene isprave, to se primjenjuje i na sve pravne poslove vezane uz ugovor o cesiji.
18. Međutim, kako je prvostupanjski sud dao razloge svoje odluke u smislu razloga za nastavak postupka radi naknadne diobe to se ovaj sud neće baviti ovlaštenjem za stavljanje prijedloga za nastavak radi naknadne diobe, o kojem će se statusu stečajnog vjerovnika odlučivati kod diobe stečajne mase.
19. Žalbenim navodima žalitelj nije doveo u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.
20. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju čl. 380. t. 2. ZPP -a, u vezi s čl. 10. SZ-a, žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje.
Zagreb, 21. srpnja 2026.
Predsjednik vijeća
Dubravka Zubović
