REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27
Split
Poslovni broj: Pn-450/2020-78
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Sanji Bikić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., OIB: 46830600751, Ulica grada Vukovara 37, Zagreb, zastupanog po punomoćniku Kruni Peronji, odvjetniku u Splitu, Domovinskog rata 10/I, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., OIB:94472454976, Listopadska 2, Zagreb, Podružnica Split, zastupanog po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Grgić i partneri d.o.o., Pisarnica Split I, Varaždinska 54, radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 11.lipnja 2026. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja Marte Šimurine, odvjetnice zaposlene kod Krune Peronje, odvjetnika u Splitu, i punomoćnika tuženika Ilije Krivića, odvjetnika u OD Grgić i partneri d.o.o., na ročištu za objavu i uručenje presude 21.srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e:
I. Nalaže se tuženiku u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju na ime naknade štete iznos od 4.143,03 EUR (slovima: četiri tisuće stotinu četrdeset tri eura tri centa), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče počev od 11.siječnja 2020. pa do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29.prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, od 30. prosinca 2023. do dana isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope (koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
II. Nalaže se tuženiku u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe nadoknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 3.401,02 EUR (slovima: tri tisuće četiri stotine jedan euro dva centa), zajedno sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 21.srpnja 2026. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope (koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
Obrazloženje
1. Kod ovog suda zaprimljena je 22. rujna 2020. tužba radi naknade štete u kojoj se navodi da se 13. lipnja 2019. u Makarskoj, Veliko brdo, na kolniku ulice Stari Brdski put 140 dogodila prometna nezgoda u kojoj je nastala imovinska šteta na vozilu u vlasništvu tužitelja marke Renault reg. oznake [registarska oznaka], kojim je kritične prigode upravljao zaposlenik tužitelja FH. Prometnu nezgodu skrivila je NH, koja je upravljala vozilom marke Smart reg. oznake [registarska oznaka] u vlasništvu SH, koje vozilo je u trenutku nastanka prometne nezgode bilo osigurano kod tuženika po polici broj [broj police]. Tužitelj je pretrpio imovinsku štetu na svom vozilu u iznosu od 4.323,41 EUR, prema izvidu štete, te se 2. srpnja 2019. obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom. Međutim, tuženik je dopisom od 6. ožujka 2020. otklonio odštetni zahtjev kao neosnovan, pa je tužitelj sam popravio nastalu štetu, čiji je popravak iznosio 4.143,03 EUR, isplatu kojeg iznosa tužitelj potražuje u ovom postupku, zajedno sa zateznim kamatama od 11. siječnja 2020. do isplate, kao i naknadu parničnog troška sa zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude do isplate.
2. U odgovoru na tužbu, tuženik je priznao da je vozilo koje je sudjelovalo u predmetnoj prometnoj nezgodi reg. oznake [registarska oznaka] u trenutku nezgode imalo kod tuženika sklopljen ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koja može nastati trećim osobama, pa nije sporna pasivna legitimacija tuženika. Međutim, tuženik osporava osnovu odgovornosti, smatrajući da je isključivi krivac za nastanak prometne nezgode FH, koji je upravljao vozilom tužitelja pod utjecajem alkohola u krvi u visini od 0,66 g/kg. Zbog navedenog je isti imao smanjene vozačke mogućnosti, nije bio sposoban za sigurno upravljanje vozilom, što je rezultiralo nastankom prometne nezgode, čemu u prilog ide i činjenica da je NH u prekršajnom postupku oslobođena od optužbe da bi počinila prekršaj. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva navodeći da može odgovarati isključivo za oštećenja nastala u predmetnoj nezgodi, a koja su popisana u izvidu štete tuženika. Nadalje, tužitelj je kao pravna osoba obveznik poreza na dodanu vrijednost, pa nema pravo na isplatu PDV-a iskazanog na računima tvrtke Mototest Čagalj d.o.o., sve iz razloga što tužitelj ima pravo na odbitak predporeza sukladno odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Tuženik osporava i tijek zateznih kamata, te predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i obvezati tužitelja da naknadi tuženiku trošak parničnog postupka.
3. Tijekom postupka izveden je dokaz pregledom Potvrde Policijske postaje Makarska broj 511-12-29-PN 87/2019 od 16. lipnja 2019., Izvida štete tuženika broj 198010511067, odgovora tuženika od 6. ožujka 2020. na odštetni zahtjev tužitelja, računa tvrtke Mototest Čagalj d.o.o. broj 2471/1/6 i 2472/1/6 od 27. studenog 2019., uvidom u dokumentaciju dostavljenu od strane Policijske postaje Makarska, koja se odnosi na predmetnu prometnu nezgodu, a sastoji se od Zapisnika o očevidu, skice prometne nezgode, Zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu kod CH i FH (fotografije se nalaze na CD-u), uvidom u spise Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj Pp P-1377/2019 i Pp Pr-759/2019, saslušanjem svjedoka FH i CH, sada ČH, prometno-tehničkim vještačenjem po sudskom vještaku za strojarstvo, cestovni promet i motorna vozila Sretenu Ugrinu, usmenim očitovanjem sudskog vještaka Sretena Ugrina, sudsko-medicinskim vještačenjem po sudskom vještaku spec. sudske medicine dr. Šimunu Anđelinoviću, usmenim očitovanjem sudskog vještaka dr. Šimuna Anđelinovića, te dopunskim kombiniranim sudsko-medicinskim i prometno-tehničkim vještačenjem po sudskim vještacima Sretanu Ugrinu i dr. Šimunu Anđelinoviću.
4.Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.
5. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja prema tuženiku radi naknade imovinske štete nastale tužitelju na njegovom vozilu, u prometnoj nezgodi koja se dogodila 13.lipnja 2019. krivnjom vozača koji je upravljao vozilom osiguranim kod tuženika.
6. Između parničnih stranaka u ovom postupku nije sporno:
- da se 13.lipnja 2019. oko 18,15 u Makarskoj, Veliko Brdo, na kolniku ceste Stari
Velikobrdski put 140 dogodila prometna nezgoda,
-da su u prometnoj nezgodi sudjelovala vozila marke Renault reg. oznake [registarska oznaka] u vlasništvu tužitelja, kojim je upravljao FH, i marke Smart reg. oznake [registarska oznaka], u vlasništvu SH, kojim je upravljala NH,
-da je vozilo Smart u trenutku nastanka prometne nezgode bilo osigurano policom automobilske odgovornosti, kojom se policom vlasnik tog vozila osigurao od odgovornosti za naknadu štete trećim osobama, pa nije sporna pasivna legitimacija tuženika,
-da je vozaču FH, koji je upravljao vozilom Renault, nakon nezgode izmjerena koncentracija alkohola u krvi od 0,66 g/kg,
-da se vodio prekršajni postupak pred Općinskim sudom u Makarskoj pod brojem Pp P-1377/2019 protiv vozačice vozila Smart TH, u kojem je ista pravomoćno oslobođena optužbe da uslijed neprilagođene brzine nije uočila vozilo Renault koje je dolazilo iz suprotnog smjera, te je svojim prednjim dijelom vozila udarila u prednji lijevi dio vozila Renault,
-da je tužitelj podnio tuženiku odštetni zahtjev 2.srpnja 2019. radi naknade imovinske štete na vozilu marke Renault,
-da je tuženik dopisom od 6.ožujka 2020. otklonio odštetni zahtjev tužitelja kao neosnovan.
7. Međutim, sporno je da li je prometnu nezgodu skrivio isključivo vozač FH, koji je upravljao vozilom marke Renault u vlasništvu tužitelja, ili je šteta nastala isključivom krivnjom vozačice CH, koja je upravljala vozilom marke Smart osiguranim kod tuženika. Sporno je i da li je koncentracija alkohola u krvi od 0,66 g/kg kod vozača FH utjecala na nastanak prometne nezgode i visinu štete, čija visina je sporna, kao i tijek zatezne kamate koju tužitelj potražuje.
8. Odredbom čl. 1072. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, nadalje: ZOO), propisano je da kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj. Ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.
9. Radi utvrđenja nastanka predmetne prometne nezgode izveden je dokaz saslušanjem svjedoka FH i JH, pregledom dokumentacije dostavljene od strane Policijske postaje Makarska i Općinskog suda u Makarskoj, te vještačenjem po vještaku za promet i cestovna vozila Sretanu Ugrinu i vještaku specijalistu za sudsku medicinu dr. Šimunu Anđelinoviću.
10. Svjedok FH, koji je upravljao vozilom marke Renalut u vlasništvu tužitelja, u svom iskazu navodi da se prilikom nastanka prometne nezgode kretao uzbrdo kolnikom, da se radi o užoj cesti, kada je naišlo vozilo iz suprotnog smjera. Svjedok je tada skoro stao i dao se maksimalno u desnu stranu, ali drugo vozilo nije ga moglo izbjeći i udarilo je u prednji dio vozila kojim je svjedok upravljao. Ne može se sjetiti kojom je brzinom upravljao vozilom, ali je bilo nešto minimalno budući da nije bilo tragova kočenja, niti može procijeniti kojom se brzinom kretalo drugo vozilo. Sama nezgoda se dogodila u zavoju, a kako je upravljao službenim vozilom u vlasništvu tužitelja, nakon sraza su pozvali policiju. Razina alkohola u krvi po izjavi svjedoka nije utjecala na njegove vozačke sposobnosti u trenutku nastanka prometne nezgode. Nadalje, navodi da se nezgoda dogodila oko 17 ili 18 sati, da je vidljivost bila dobra, da je drugo vozilo udarilo u prednji lijevi dio vozila kojim je upravljao svjedok, kao i da se nezgoda dogodila na cesti gdje vozila prolaze u oba smjera, mogu se mimoići na toj cesti, ali treba pripaziti na brzinu.
11. Svjedokinja ČH (prije JH), koja je upravljala vozilom marke Smart, u svom iskazu navodi da se predmetna prometna nezgoda dogodila na dvosmjernoj cesti koja je malo uža i kojom prilikom se svjedokinja vozila nizbrdo, dok je uzbrdo nailazilo drugo vozilo. S lijeve strane svjedokinje nalazio se zavoj i grmlje i na tom mjestu je došlo do sudara vozila kojim je upravljala i vozila koje je nailazilo iz suprotnog smjera. Zbog opisanog mjesta nezgode nije uočila vozilo koje je nailazilo niti je to vozilo uočilo svjedokinju. Njeno vozilo je u srazu odbijeno unatrag, pa misli da je drugi vozač pretjerao u brzini za takvu vrstu prometnice. Radi se o prometnici koja nema bijelu traku po sredini, a drugo vozilo je udarilo u njen prednji lijevi dio vozila, da se zavoj nalazio s desne strane drugog vozila, tako da se ono moralo malo izbaciti radi preglednosti. Povodom navedene nezgode svjedokinja je pred sudom oslobođena krivnje, dok je kod drugog vozača primijetila da je bio pod utjecajem alkohola. Sva oštećenja koja su nastala na vozilu kojim je svjedokinja upravljala podmirila je o svom trošku jer nije ništa dobila od Adriatic osiguranja d.d., gdje joj je rečeno da treba čekati suđenje, a naknadno su joj usmeno rekli da neće dobiti naknadu za popravak svog vozila. Nije se obraćala osiguratelju vozila u vlasništvu tužitelja, bila je oslobođena krivnje za nastanak prometne nezgode, smatrala je da ne postoji krivac za samu nezgodu i da od obraćanja osiguratelju nema nikakve koristi. Upitana izjavljuje da je kritične prigode više vozila desnom stranom, da nije sigurna da se na mjestu nezgode mogu mimoići dva vozila, odnosno da bi se u tom slučaju jedno od vozila moralo malo pomaknuti. Kraj mjesta nezgode prolazi svakodnevno, ali joj nikada nije naišlo vozilo iz suprotnog smjera.
12. Na okolnost dinamike nastanka predmetne prometne nezgode izveden je dokaz prometno-tehničkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za promet i cestovna vozila Sretanu Ugrinu, koji zaključno u svom mišljenju navodi:
-da se predmetna prometna nezgoda dogodila 13. lipnja 2019. u 18,15 sati na način da je došlo do sraza dvaju vozila i to osobnog vozila marke Renault Megane 1,5 DCI, reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao FH, i osobnog vozila marke Smart Fortwo, reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljala JH,
-da se nezgoda dogodila na cesti s kolnikom u oba smjera bez biciklističke trake ili staze, na kojoj se nalazi zavoj koji je nepregledan, a cesta je asfaltirana, kolnik je bio hrapav i suh, a širina desne prometne trake iznosi 3,80 m,
-da je ograničenje brzine na dijelu ceste gdje se dogodila nezgoda iznosi 50 km/h, da je promet bio rijedak, a vidljivost dobra, vrijeme sunčano i danja svjetlost,
-da je mjesto prometne nezgode skicirano i fotografirano, a sudionici su i alko testirani, te je kod FH izmjerena koncentracija alkohola u krvi od 0,66 g/kg, a kod CH koncentracija od 0,00 g/kg,
-da je vještak analizirao tragove prometne nezgode i to oštećenja na osobnim automobilima, materijalne tragove na kolniku i konačne pozicije vozila nakon sudara,
-da se u trenutku sudara automobil Renault u vlasništvu tužitelja, kojim je upravljao FH nalazilo u potpunosti bliže svojem desnom rubu asfaltnog kolnika, dok je automobil Smart kojim je upravljala NH svojim većim dijelom prešao na polovicu ceste koja pripada vozilima koja se kreću iz suprotnog smjera (prema sjeveru),
-da se osobno vozilo Renault kojim je upravljao FH neposredno sekundu prije sudara kretalo brzinom od oko 37 km/h, dok se vozilo Smart kojim je upravljala NH neposredno prije sraza i jednu sekundu prije sudara kretalo brzinom od oko 27 km/h,
-da je prilikom sudara došlo do kontakta prednjih lijevih čeonih dijelova automobila Renault i Smart, odnosno da se dogodio djelomični čeoni sudar automobila,
-da su vozači automobila Renault i Smart intenzivno kočili na raspoloživom putu zaustavljanja od oko 8,95 m, zaustavili bi se do svojih pozicija koje bi bile dovoljne da se izbjegne međusobni kontakt, kod svake brzine koja iznosi 22 km/h ili je manja od navedene brzine,
-da je do izbjegavanja prometne nezgode moglo doći i na način da se vozačica automobila Smart tijekom vožnje u smjeru juga kretala uz zapadni rub kolnika (svoje desne strane), čime bi omogućila dovoljnu širinu na asfaltnom kolniku sa svoje lijeve strane za neometan prolazak osobnog automobila Renault u smjeru sjevera,
-da je pregledom on line kataloga Audatex vještak zaključio da je u ovom konkretnom slučaju bilo ekonomski opravdano popravljati vozilo marke Renault jer je na istom nastupila šteta, koja prema izračunu vještaka iznosi 5.374,98 EUR s PDV-om ili 4.299,98 bez PDV-a.
13. Sudski vještak dr. Šimun Anđelinović, specijalist sudske medicine, u nalazu i mišljenju, navodi da koncentracija alkohola u krvi od 0,66 g/kg izmjerena kod vozača FH u trenutku predmetne prometne nezgode predstavlja pripito stanje. Kod takvog stanja pojavljuje se djelovanje alkohola u vidu nekritičnosti, smanjene sposobnosti zapažanja, promjene govora kod vozača, želje za isticanjem, smetnji u hodu i kretnjama. Zbog poremećaja u zapažanju kod vozača se javlja poremećaj procjene udaljenosti i opasnosti, što ljude u pripitom stanju općenito čini sklonim za izazivanje i ne izbjegavanje prometne nezgode.
14. Sudski vještak Sretan Ugrin usmeno se očitovao na primjedbe tuženika na njegov nalaz i mišljenje, navodeći da je položaj vozila Renault utvrdio na temelju skice i deformacija na oba vozila, da je prema zapisniku o očevidu kolnik širok 3,8m, te da je prema širini vozila koji su sudjelovali u prometnoj nezgodi bilo dovoljno prostora da se prilikom vožnje uz prosječan oprez vozila mogu mimoići. Vještak nadalje ističe da na fotografijama nije vidljiva provalija koju spominje tuženik, dok makadamski teren služi za dodatno korištenje prilikom mimoilaženja, što upućuje na potrebu vožnje smanjenom brzinom. Nadalje, vještak je naveo da se na fotografijama, koje se nalaze u njegovu nalazu i mišljenju, s mjesta prometne nezgode radi o konačnim zaustavnim pozicijama obaju vozila, a ne o njihovim sudarnim pozicijama, koja je utvrđena zaostalim tragom struganja prednje lijeve felge automobila Smart, čiji je početak traga na oko 0,7m od istočnog ruba asfaltnog kolnika, o kojem izračunu se vještak detaljno očitovao na upit tuženika. Upitan da se očituje na iskaz svjedokinje CH, sada ČH, vještak Ugrin navodi da je iskaz te svjedokinje tehnički neodrživ, što dokazuje početak struganja prednje lijeve felge vozila i širina njenog vozila od 1,56 m, pa je jasno kako nije upravljala vozilom bliže desnom rubu asfaltnog kolnika, kao i da su oba vozila prilikom sudara bili u kretanju.
15. Sudski vještak dr. Šimun Anđelinović pozvan je da se usmeno očituje na primjedbe tužitelja iznijete na njegov nalaz i mišljenje, o utjecaju alkohola u krvi vozača FH na nastanak upravo predmetne prometne nezgode, za razliku od uopćenog mišljenja koje je dao imenovani vještak. Vještak dr. Šimun Anđelinović navodi da je radi očitovanja da li je alkohol u konkretnom slučaju utjecao na reakciju vozača vozila Renault potrebno provesti kombinirano prometno- sudskomedicinsko vještačenje.
16. U dopunskom kombiniranom sudskomedicinsko i prometnotehničkom vještačenju, vještaci Sretan Ugrin i dr. Šimun Anđelinović očitovali su se da li je alkohol u krvi vozača vozila Renault Megane utjecao na reakciju vozača FH prilikom predmetne prometne nezgode, kao i da li bi šteta na vozilu tužitelja pravilnom reakcijom bila manja (kočenjem i primjerena brzina). Zaključak imenovanih vještaka je slijedeći:
-da je vozač automobila Renault intenzivno kočio na raspoloživom putu zaustavljanja od oko 8,95m, zaustavio bi se do sudarne pozicije da se kretao brzinom od 22 km/h ili bilo kojom brzinom manjom od navedene,
-da zaustavni put osobnog vozila Renault u trenutku nastanka prometne nezgode i pri njegovoj brzini kretanja od 37 km/h iznosi 17,4m,
-da je do izbjegavanja sudara moglo doći intenzivnim kočenjem obaju vozila pri brzinama manjim od 22 km/h, kao i time da se vozačica automobila Smart tijekom vožnje kretala uz zapadni rub kolnika (svoje desne strane), čime bi omogućila dovoljnu širinu na asfaltnom kolniku sa svoje lijeve strane za neometan prolazak osobnog automobila marke Renault,
-da se vozilo Renault neposredno prije sudara kretao u potpunosti bliže svojem desnom rubu asfaltnog kolnika na način da je mogao uočiti kretanje automobila Smart tek sekundu prije sudara, te da zbog tog prekratkog vremenskog intervala je tehnički prihvatljivo da je pri brzini od 37 km/h reakcija vozača vozila Renault za izbjegavanje sudara u potpunosti izostala,
-da se u predsudarnoj vožnji automobil Smart većim dijelom svoje širine kretao na polovici ceste koja je namijenjena za suprotni smjer kretanja vozila,
-da šteta na vozilu Renault nije mogla biti manja iz razloga što je reakcija vozača automobila Renault izostala (kočenje i primjerena brzina) iz razloga što vozač tog vozila nije imao dovoljno vremena za reakciju kočenjem i brzina kretanja bila je manja od ograničenja i primjerena vožnji uz desni rub kolnika,
-da iskazana alkoholiziranost od 0,66 g/kg može utjecati na vrijeme reakcije vozača do 20%, ali navedeno vrijeme reakcije nije od utjecaja na visinu štete na vozilu jer je moguće vrijeme reakcije zbog smanjene preglednosti ispod jedne sekunde,
-da navedena koncentracija alkohola odgovara stanju pripitosti, koje može imati utjecaj na produljenje vremena reakcije na iznenadne prometne situacije, tako da je sposobnost vozača vozila Renault bila djelomično umanjena za 10-20 %.
17. Iz provedenog dokaznog postupka nedvojbeno je utvrđeno da se 13. lipnja 2019. dogodila prometna nezgoda na kolniku ceste Stari Brdski put broj 140, kojom se promet odvija u oba smjera. Nezgoda se dogodila na način da je vozačica NH upravljala vozilom marke Smart, reg. oznake [registarska oznaka], osiguranim kod tuženika, iz smjera sjevera prema jugu brzinom od oko 27 km/h, dok se iz suprotnog smjera kretalo vozilo marke Renault Megane reg. oznake [registarska oznaka], u vlasništvu tužitelja, kojim je upravljao FH u smjeru juga prema sjeveru, brzinom od oko 37 km/h. Između navedenih vozila došlo je do sraza na način da je vozilo Smart svojim većim dijelom prešao na polovicu ceste koja pripada vozilima koji se kreću iz suprotnog smjera kretanja, dakle prešla na dio ceste kojim se kretalo vozilo marke Renault. Vještak prometne struke Sretan Ugrin navodi da se navedena nezgoda mogla izbjeći da su oboje vozača poduzeli intenzivno kočenje pod uvjetom da su upravljali brzinom od 22 km/h ili bilo kojom manjom brzinom, te je do izbjegavanja sraza moglo doći da se vozačica vozila Smart tijekom vožnje kretala uz zapadni rub kolnika (svoje desne strane), čime bi omogućila s lijeve strane neometan prolazak osobnog vozila Renault.
18. Budući da je vozač vozila Renault u vlasništvu tužitelja i to FH bio od utjecajem alkohola u krvi za vrijeme nastanka nezgode, provedeno je kombinirano vještačenje vještaka za promet Sretana Ugrina i vještaka spec. sudske medicine dr. Šimuna Anđelinovića, radi utvrđenja da li je koncentracija od 0,66 g/kg alkohola u krvi u konkretnom slučaju utjecala na reakciju ili izostanak reakcije vozača FH, pa samim time i na nastanak nezgode i visinu imovinske štete. Imenovani vještaci su u svom kombiniranom vještačenju zaključili da se vozilo Renault kojim je upravljao FH neposredno prije sudara (jedna sekunda) nalazilo u potpunosti bliže svom desnom rubu, te da je zbog prekratkog vremenskog intervala od jedne sekunde tehnički prihvatljivo to što je izostala reakcija vozača FH za izbjegavanjem sraza. Šteta na vozilu marke Renault nije mogla biti manja jer vozač FH nije imao dovoljno vremena za reakciju kočenja i smanjena brzine kretanja koja je bila u okvirima dozvoljene brzine, dok iskazana alkoholiziranost od 0,66 g/kg može utjecati na vrijeme reakcije vozača do nekih 20%. Međutim, to nije od utjecaja na visinu štete na vozilu tužitelja jer je moguće vrijeme reakcije zbog smanjene preglednosti ispod jedne sekunde, unatoč tome što je navedena koncentracija alkohola u krvi djelomično smanjila sposobnost upravljanja motornim vozilom vozača FH, i produljilo vrijeme reakcije na opasnost za 10-20%.
19. Dakle, iz svega naprijed navedenog, nedvojbeno proizlazi da je za nastanak predmetne prometne nezgode, pa samim time i štete na vozilu u vlasništvu tužitelja došlo isključivom krivnjom vozačice CH (sada ČH), koja je upravljala vozilom marke Smart, osiguranim kod tuženika. Iz provedenih vještačenja nedvojbeno je utvrđeno da je ista prešla na dio kolnika koji je namijenjen kretanju vozila Renault u vlasništvu tužitelja, čime je izazvala sraz vozila. Koncentracija alkohola u krvi vozača vozila Renault prema nalazu i mišljenju vještaka nije u konkretnom slučaju bila od utjecaja ni na nastanak prometne nezgode ni na visinu nastalih oštećenja, iz razloga što tako smanjena sposobnost upravljanja vozilom iznosi 10-20%, i zbog toga što je moguće vrijeme reakcije zbog smanjene preglednosti ispod jedne sekunde.
20. Iz provedenih vještačenja utvrđeno je da koncentracija alkohola u krvi vozača vozila Renault u vlasništvu tužitelja nije u uzročno-posljedičnoj vezi sa nastankom predmetne prometne nezgode i nastale štete na tom vozilu, te da ne postoji nikakav doprinos ovog vozača nastanku štete, već je krivnja isključivo na strani vozačice CH, koja je upravljala vozilom osiguranim kod tuženika.
21. Tužitelj je uz tužbu priložio izvid štete na vozilu Renault, koji je sastavio tuženik, kao i račune tvrtke Mototest Čagalj d.o.o. od 27. studenog 2019., na temelju kojih je sudski vještak za promet Sretan Ugrin utvrdio da je bilo ekonomski opravdano popraviti oštećeno vozilo, te da djelomična šteta na vozilu Renault u vlasništvu tužitelja iznosi ukupno 5.374,98 EUR s PDV-om ili 4.299,98 bez PDV-a.
22. Budući da tužitelj tužbenim zahtjevom potražuje manji iznos štete, odnosno potražuje isplatu iznosa od 4.143,03 EUR, to je tužbeni zahtjev sukladno čl. 1085. st. 4. ZOO-a u cijelosti osnovan.
23. U konkretnom slučaju tužitelj je priložio račun da je popravio predmetno vozilo čime je dokazao da ima novčanu imovinsku štetu na koju zatezne kamate teku od dana učinjenog novčanog izdatka. U konkretnom slučaju tužitelju se priznaje pravo na novčanu imovinsku štetu.
24. Međutim, prema odredbi čl. 12. st.1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, nadalje: ZOOP), odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva, te dostaviti podnositelju zahtjeva: 1. obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne, ili 2. utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne. Stavkom 4. istog članka propisano je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.
25. Odredba čl. 12. ZOOUP je lex specialis u odnosu na odredbe čl. 1089. i čl. 29. st. 1. ZOO-a. Predmetni trošak popravka vozila predstavlja novčanu imovinsku štetu koja, sukladno odredbi čl. 12. ZOOUP-a, kao lex specialis u odnosu na odredbu čl. 1089. ZOO-a, kao lex generalis, dospijeva u trenutku podnošenja pisanog zahtjeva za naknadom štete u mirnom postupku odnosno 2.srpnja 2019. Međutim, tužitelj potražuje zatezne kamate od 11.siječnja 2020., iako ima pravo na zatezne kamate od 2.srpnja 2019., ali svatko može tražiti manje od onoga što mu pripada, pa tako i tužitelj. Stoga su tužitelju priznate zatezne na dosuđenu naknadu imovinske štete od zatraženog datuma 11.siječnja 2020. do isplate.
26. U pogledu prigovora tuženika da tužitelj nema pravo na iznos PDV-a koji je platio tvrtki koja je izvršila popravak oštećenog vozila, treba navesti da tužitelj kao pravna osoba koji je platila PDV na popravak ne gubi pravo na naknadu tog iznosa jer je PDV sastavni dio troškova popravka koji su potrebni za uspostavu prethodnog stanja. Prema tome tužitelj ima pravo tražiti naknadu štete koja uključuje i PDV ako je šteta stvarno popravljena i ako je tužitelj imao stvarne troškove popravka, a to je u ovom slučaju tužitelj nedvojbeno imao.
27. Slijedom svega navedenoga, naloženo je tuženiku da isplati tužitelju na ime nastale imovinske štete iznos od 4.143,03 EUR, sa zateznom kamatom od 11.siječnja 2020. do isplate, te je odlučeno kao u izreci presude pod točkom I.
28. Dokaze koje nije posebno obrazlagao, sud ne smatra relevantnim za odlučivanje o osnovanosti i visini tužbenog zahtjeva. To se prije svega odnosi na iskaz svjedokinje CH, za čiji je iskaz vještak za promet Sretan Ugrin izjavio da je tehnički neodrživ, i koji je u protivnosti s materijalnim dokazima sa lica mjesta koje je evidentirala nadležna policijska postaja. S druge strane, iskaz svjedoka FH sukladan je provedenom prometnotehničkom vještačenju, i sud ga prihvaća kao istinit i vjerodostojan. Međutim, ono o čemu je ovaj svjedok da iskaz, nedvojbeno je utvrđeno prometno-tehničkim vještačenjem. Na odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva nije odlučno ni to što je vozačica vozila Smart NH u prekršajnom postupku oslobođena optužbe da uslijed neprilagođene brzine nije uočila automobil koji je nailazio, što samo po sebi nije prekršaj. Međutim, iz prometno-tehničkog vještačenja proizlazi da je ista svojim vozilom prešla na dio ceste koji je namijenjen kretanju vozila iz suprotnog smjera, uslijed čega je došlo do nastanka prometne nezgode, što se u prekršajnom postupku nije spominjalo.
29. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1., 155., 156. st. 1. i 164. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 26/91, 34/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, nadalje:ZPP-a). Tužitelju koji je zastupan po punomoćniku trošak je odmjeren sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/2023, 1077/2025, nadalje: Tarifa), Zakonu o sudskim pristojbama (Narodne novine, broj: 118/2018. i 51/2023, nadalje: ZSP), Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine, broj: 37/2023. i 50/2026), priloženom popisu parničnog troška i vrijednost predmeta spora od 4.143,03 EUR za sljedeće radnje: za sastav tužbe 100 bodova, za sastav obrazloženog podneska od 25.studenoga 2024. -100 bodova, za zastupanje na ročištima na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari održanim 21.ožujka 2023., 4.svibnja 2023., 19.ožujka 2024., 1.travnja 2025., 22.svibnja 2025., 30.rujna 2025. i 11.lipnja 2026. po 100 bodova za svako ročište (100x7), za zastupanje na ročištima na kojima se raspravljalo o procesnim pitanjima održanim 18.rujna 2023. i 6.studenoga 2023. po 50 bodova za svako ročište (50x2), odnosno ukupno 1 000 bodova, što pomnoženo s vrijednosti boda od 2,00 EUR daje iznos od 2.000,00 EUR, što uvećano za 25% PDV-a daje iznos od 2.500,00 EUR. Na taj iznos treba nadodati trošak financijskog vještačenja u ukupnom iznosu od 814,75 EUR (600,00 EUR, 100,00 EUR, 81,00 EUR i 33,75 EUR), s tim da će se više uplaćeni predujam vratiti tužitelju, kao i iznos od 86,27 EUR na ime sudske pristojbe za presudu (iako je tužitelj imao pravo na veći iznos po ovoj osnovi), tako da je tužitelju priznat ukupan trošak u iznosu od 3.401,02 EUR. Tužitelju nije priznat trošak sudske pristojbe za tužbu u zatraženom iznosu od 86,27 EUR, budući da pregledom spisa nije utvrđeno da bi tužitelj platio pristojbu za tužbu. Na dosuđeni trošak tužitelju je priznata i zatezna kamata temeljem odredbe čl.151.st.3.ZPP-a, i po stopi određenoj člankom 29.st.2.ZOO-a, pa je odlučeno kao u izreci presude pod točkom II.
Split, 21.srpnja 2026.
SUTKINJA:
Sanja Bikić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, a za nadležni županijski sud u 3 primjerka.
Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.
DNA:
- tužitelju putem punomoćnika,
-tuženiku putem punomoćnika,
-u spis.