REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-2791/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Davora Pustijanca, predsjednika vijeća, Radovana Raduke, suca izvjestitelja i Željka Šimića, člana vijeća, u postupku radi naknadne diobe imovine dužnika KUĆA ADRIATICA d.o.o., Finida, Trg Velog Jože – Piazza Veli Jože 2, OIB: 39791804296, odlučujući o žalbi stečajnog dužnika, protiv rješenja Trgovačkog suda u Pazinu, poslovni broj St-198/2026-18 od 8. lipnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 21. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
Ukida se rješenje Trgovačkog suda u Pazinu, poslovni broj St -198/2026-18 od 8. lipnja 2026. i predmet vraća tom sudu na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem pozvane su zainteresirane osobe da u roku od petnaest dana od dana dostave tog rješenja (a dostava se smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana objave pismena na mrežnoj stranici e -Oglasna ploča sudova - čl. 12. Stečajnog zakona) uplate na depozit tog suda predujam u iznosu od 7.755,44 eura, za namirenje troškova nastavka postupka radi naknadne diobe te da dokaz o uplati dostavi sudu (točka I. izreke). Odlukom iz točke II. izreke rješenja, određeno je da će se prijedlog za nastavak postupka odbaciti ako po isteku roka za uplatu predujma ne bude dostavljen dokaz o uplati.
2. Prvostupanjski sud je primijenio odredbu čl. 289. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 71/15, 104/17 i 36/22; dalje: SZ) nakon što je stečajni upravitelj predložio nastavak postupka radi naknadne diobe imovine. Prije donošenja pobijanog rješenja, od stečajnog upravitelja je zatražio da dostavi očitovanje o predvidim troškovima stečajnog postupka, na što je stečajni upravitelj u podnesku od 4. lipnja 2026. naveo da predvidivi troškovi u razdoblju od 6 mjeseci iznose 7.755,44 eura.
3. Protiv tog rješenja žalbu je podnio stečajni upravitelj navodeći da s jedne strane može razumjeti svrhu predmetnog rješenja, a to je da se u stečajnu masu uplate određeni novci (prema iznosu predujma) i to bi svakako bilo korisno za sami postupak i njegovo lakše vođenje, ali s druge strane izražava bojazan da se ovaj stečaj uslijed eventualnog odbačaja prijedloga za nastavak postupka nikad ne provede ako nitko ne uplati predujam za namirenje troškova postupka. Nadalje navodi kako je u kontaktu s bivšim zastupnikom po zakonu dužnika koji je usmeno rekao da će uplatiti predujam, no s obzirom na to da je rok za uplatu predujma 15 dana, a rok za žalbu 8 dana, iskustveno poučen navodi da opreza radi mora izjaviti žalbu, a ne oslanjati se na obećanje bivših zastupnika po zakonu. Ukoliko se predmetni predujam uplati s nečije strane, žalitelj će žalbu povući jer će biti bespredmetna. Međutim, dok se to ne dogodi predlaže ovom sudu da odgovori na pitanje je li opravdano i ima li temelja u odredbama Stečajnog zakona donijeti po prijedlogu stečajnog upravitelja (u slučaju kada stečajni dužnik ima nekretnine) pobijano rješenje ili je trebalo odrediti upis stečajne mase u sudski registar i odrediti naknadnu diobu uz poziv vjerovnicima na prijavu tražbine.
4. Žalba je osnovana.
5. Ispitavši pobijano rješenje sukladno odredbama čl. 365. st. 2. i čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) u vezi s čl. 10. SZ-a, u granicama žalbenih razloga, te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud ovaj sud je utvrdio da ono nije pravilno i zakonito.
6. Iz spisa proizlazi da je prvostupanjski sud rješenjem poslovni broj St-366/2025 od 15. prosinca 2025. otvorio i zaključio skraćeni stečajni postupak sukladno odredbi čl. 429. st. 1. SZ-a budući da je dužnik u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje imao evidentirane neizvršene obveze za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana u ukupnom iznosu od 774,75 eura i jer, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, nije imao zaposlenih. To rješenje je potvrđeno rješenjem ovog suda, poslovni broj Pž-673/2026 od 18. ožujka 2026. Stečajni upravitelj je podneskom od 17. svibnja 2026. predložio u upis stečajne mase u sudski registar i donošenje rješenja o provođenju postupka naknadne diobe iz razloga jer je saznao da dužnik u vlasništvu ima nekretnine u gradu Rimu, u Italiji. Na poziv suda stečajni upravitelj je odredio visinu predvidivih troškova za provođenje stečajnog postupka u razdoblju od 6 mjeseci, nakon čega je prvostupanjski sud donio pobijano rješenje kojim poziva zainteresirane osobe na uplatu predujma.
7. Prema odredbi čl. 289. SZ-a sud će na prijedlog stečajnoga upravitelja, kojega od stečajnih vjerovnika ili po službenoj dužnosti odrediti nastavljanje postupka radi naknadne diobe ako se nakon završnoga ročišta: 1. ostvare pretpostavke da se zadržani iznosi podijele stečajnim vjerovnicima, 2. iznosi koji su isplaćeni iz stečajne mase vrate u masu ili 3. pronađe imovina koja ulazi u stečajnu masu. (2) Nastavljanje postupka radi naknadne diobe sud će odrediti bez obzira na to je li postupak bio zaključen. (3) Sud može odustati od određivanja nastavljanja postupka radi naknadne diobe, te iznos koji stoji na raspolaganju za podjelu vjerovnicima ili pronađeni predmet prepustiti dužniku pojedincu, ako to smatra primjerenim s obzirom na neznatnost iznosa ili malu vrijednost predmeta te troškove nastavljanja postupka radi naknadne diobe. Određivanje nastavljanja postupka radi naknadne diobe sud može uvjetovati uplatom predujma kojim će se namiriti troškovi nastavljanja postupka radi naknadne diobe. (4) Imovina iz stavka 1. ovoga članka jest stečajna masa i na nju se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stečajnom dužniku i njegovim tijelima. U ime i za račun te mase mogu se voditi sporovi, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Stečajna masa je nositelj prava vlasništva i drugih prava. U slučaju iz stavka 4. ovoga članka stečajna masa upisat će se u sudski registar. Pri upisu stečajne mase u sudski registar Ministarstvo financija - Porezna uprava po službenoj će dužnosti odrediti i dodijeliti osobni identifikacijski broj stečajnoj masi. (6) Stečajni upravitelj dužan je na propisanom obrascu podnositi sudu pisana izvješća o stanju stečajne mase, i to najmanje jedanput u tri mjeseca ili kada to zatraži sud. (7) Pisana izvješća iz stavka 6. ovoga članka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova bez odgode. (8) Nakon provedbe naknadne diobe sud će donijeti rješenje o zaključenju stečajnoga postupka.
8. Sud je primijenio odredbu st. 3. čl. 289. SZ-a te je nastavak postupka uvjetovao uplatom predujma kojim će se namiriti troškovi nastavljanja postupka radi naknadne diobe. Pri tome je za uplatu predujma pozvao zainteresirane osobe primjenjujući odredbu čl. 132. SZ-a, što ovaj sud smatra pogrešno primijenjenim materijalnim pravom. Prema toj odredbi, ako sud prije otvaranja stečajnoga postupka utvrdi da imovina dužnika koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova toga postupka ili je neznatne vrijednosti, rješenjem će pozvati osobe koje imaju pravni interes za provedbom stečajnoga postupaka da u roku od 15 dana uplate predujam za namirenje troškova prethodnoga i otvorenoga stečajnog postupka.
9. Naime, iz odredbe čl. 289. SZ-a proizlazi da prijedlog za nastavak postupka mogu podnijeti stečajni upravitelj, stečajni vjerovnik ili sud može odlučiti o nastavku postupka po službenoj dužnosti. Tom odredbom nije propisano koga će sud pozvati na uplatu predujma u slučaju da nastavak postupka uvjetuje njegovom uplatom, zbog čega ovaj sud smatra da se poziv na uplatu odnosi na predlagatelja, u konkretnom slučaju stečajnog upravitelja. Međutim, takvo tumačenje da stečajni upravitelj sam predujmljuje troškove postupka ne bi bilo svrhovito. Ujedno, već iz same činjenice da je stečajni upravitelj podnio prijedlog za nastavak postupka proizlazi da je prihvatio vođenje postupka uz rizik da će troškovi postupka biti namireni tek nakon provedbe naknadne diobe imovine, odnosno bez njihova prethodnog predujmljivanja.
10. Zato je ovaj sud odlučio ocijeniti žalbene navode osnovanima i ukinuti pobijano rješenje sukladno odredbi čl. 380. t. 3. ZPP -a, u vezi s odredbom čl. 10. SZ-a. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će primjenom odredbe čl. 289. SZ -a nastaviti stečajni postupak radi naknadne diobe i upisati stečajnu masu u sudski registar.
11. Napominje se da se, s obzirom na to da se imovina koja je predmet naknadne diobe nalazi u drugoj državi članici (Republici Italiji), primjenjuje Uredba (EU) 2015/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o postupku u slučaju nesolventnosti. Sukladno čl. 3. navedene Uredbe, postupak u slučaju nesolventnosti može biti glavni i sekundarni. Prema stavku 1. toga članka, za otvaranje glavnog postupka nadležni su sudovi države članice na čijem se području nalazi središte dužnikovih glavnih interesa. Glavni postupak ima univerzalni karakter te u pravilu obuhvaća cjelokupnu dužnikovu imovinu. Iznimno, ako dužnik ima poslovni nastan u drugoj državi članici, sudovi te države mogu biti nadležni za otvaranje teritorijalnog, odnosno sekundarnog postupka u slučaju nesolventnosti, pri čemu su učinci takvog postupka ograničeni na imovinu koja se nalazi na području te države članice. A poslovni nastan, sukladno odredbi čl. 2. st. 10. Uredbe, znači svako mjesto poslovanja gdje dužnik obavlja ili je obavljao u razdoblju od tri mjeseca prije prijedloga za otvaranjem glavnog postupka u slučaju nesolventnosti stalnu gospodarsku aktivnost koja uključuje ljudske resurse i imovinu. Drugim riječima, potrebno je utvrditi je li dužnik imao poslovni nastan u državi u kojoj se nalaze nekretnine o čemu ovisi provedba redovnog, odnosno sekundarnog postupka.
Zagreb, 21. srpnja 2026.
Predsjednik vijeća
Davor Pustijanac
