Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-938/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Sonji Meštrović, u izvanparničnom predmetu predlagateljice AT, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Dejan Bilić, odvjetnik u Kaštel Kambelovcu, protiv protustranke PT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Ljubičić-Vrdoljak&Partneri iz Splita, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbama stranka protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-465/2020-41 od 10. veljače 2025., 21. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je predlagateljica odustala od izjavljene žalbe protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-465/2020-41 od 10. veljače 2025.

II. Uvažava se žalba protustranke i ukida se rješenje rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-465/2020-41 od 10. veljače 2025. u pobijanom dijelu pod točkama II. i III. izreke, te se predmet u tom dijelu vraća na ponovni postupak prvostupanjskom sudu.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je kao neosnovan prijedlog predlagateljice da se geometrijskom diobom na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] provede postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice na način da predlagateljici i predloženiku pripadnu u vlasništvo dijelovi navedene nekretnine prema upisanim suvlasničkim udjelima (točka I. izreke), dok je razvrgnuto suvlasništvo stranaka na toj nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica][broj ZK uloška]k. o. [katastarska općina] na način da se ima izvršiti civilna dioba, odnosno prodaja na javnoj dražbi i tako dobivena vrijednost podijeli na način da predlagateljici pripadne 2/6 postignute vrijednosti, a predloženiku pripadne 4/6 postignute vrijednosti (točka II. izreke). Nadalje je tim rješenjem naloženo protustranci da isplati predlagateljici trošak izvanparničnog postupka u iznosu od 546,18 eura skupa sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja rješenja sve u roku od 15 dana (točka III. izreke).

2. Protiv tog rješenja žali se predlagateljica iz svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25., dalje: ZPP), s prijedlogom da se preinači shodno žalbenim navodima, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovnu odluku.

2.1. Nadalje, protiv tog rješenja u dijelu kojim je određeno razvrgnuće i protustranka obvezna na plaćanje troškova postupka žali se protustranka iz svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. ZPP-a, s prijedlogom da se u pobijanom dijelu rješenje ukine i predmet u tom dijelu vrati prvostupanjskom sudu na ponovnu odluku.

2.2. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

2.3. Tijekom drugostupanjskog postupka predlagateljica je podneskom od 17. lipnja 2025. odustala od izjavljene žalbe.

2.4. Žalba protustranke je osnovana.

3. Budući da je predlagateljica odustala od izjavljene žalbe prije donošenja odluke drugostupanjskog suda o žalbi, trebalo je na temelju članka 349. stavka 2. ZPP-a, odlučiti kao pod točkom I. izreke, ovog rješenja.

4. Prvostupanjski je sud pobijanim rješenjem razvrgnuo civilnom diobom suvlasničku zajednicu nekretnine upisane u zemljišnim knjigama kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da predlagateljici pripadne 2/6 postignute vrijednosti, a protustranci pripadne 4/6 postignute vrijednosti. Takvu svoju odluku taj je sud donio nakon što je u provedenom postupku utvrdio vrijednost predmetne nekretnine kao i činjenicu da fizička dioba nije moguća.

5. Međutim, takvo utvrđenje prvostupanjskog suda ne može prihvatiti jer je žalbenim navodima dovedena u pitanje zakonitost tog rješenja.

6. Naime, prvostupanjski je sud donio pobijanu odluku o razvrgnuću suvlasničke zajednice civilnom diobom bez da je odlučio o prijedlogu protustranke da se razvrgnuće suvlasničke zajednice odredi isplatom na način da se predlagateljici isplati novčana protuvrijednost njenog suvlasničkog udjela u 2/6 dijela, dajući razloge za to.

7. Prema odredbi članka 50. stavkom 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV), propisano je kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona, dok je stavkom 2. istog članka, propisano ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski, a prema stavku 4. ako dioba iz stavka 2. ovoga članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

7.1. Nadalje, odredbom članka 51. stavak 1. ZV-a propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima.

8. Iz navedenih odredbi nedvojbeno proizlazi da se razvrgnuće vrši geometrijskom diobom, kada to nije moguće onda civilnom diobom, isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom ili ako se učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, ili pak na način da svakom od suvlasnika pripadne određena stvar ili skupina stvari razmjerno suvlasničkim dijelovima uzimajući u obzir njihove potrebe i ako je to opravdano u kom slučaju je moguća i nadoplata razlike vrijednosti.

9. Imajući u vidu da među strankama nisu sporni suvlasnički dijelovi stranaka te da je protustranka tijekom postupka predložila da se razvrgnuće suvlasničke zajednice odredi isplatom, na način da se predlagateljici isplati novčana protuvrijednost njenog suvlasničkog udjela u 2/6 dijela, to je prema ocjeni ovog suda pogrešno prvostupanjski sud donio pobijano rješenje te odredio razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom jer je propustio odlučiti o prijedlog protustranake da se razvrgnuće provede isplatom predlagateljici novčane protuvrijednosti njenog suvlasničkog udjela na koji način bi se postigao valjani sporazum između stranaka, koji bi bio i moguć i dopušten u smislu odredbe članka 50. stavka 1. ZV-a.

9.1. Naime, prvostupanjski sud u pobijanom rješenju samo paušalno naveo kako je protustranka predložila razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom novčane protuvrijednosti suvlasničkog udjela predlagateljice pri čemu nije dao nikakve jasne razloge o tom prijedlogu, što protustranka osnovano u žalbi ističe.

10. Stoga je trebalo na temelju odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a ukinuti rješenje u pobijanom dijelu i vratiti prvostupanjskom sudu u tom dijelu na ponovni postupak.

11. U ponovnom postupku prvostupanjski će sud ocijeniti mogućnost razvrgnuća isplatom umjesto civilne diobe, nakon čega će donijeti novu na zakonu osnovanu odluku o prijedlogu za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina.

12. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Split, 21. srpnja 2026.

S U T K I N J A

Sonja Meštrović