REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-3280/2020-78

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivani Markotić, u pravnoj stvari tužitelja KŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Zvonimir Matić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Generali osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 284, OIB:10840749604, radi naknade štete, nakon javne i glavne rasprave održane i zaključene dana 2. srpnja 2026. u nazočnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja Zvonimira Matića, odvjetnika i zaposlenice tuženika MŠ, diplomirane pravnice, dana 21. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Generali osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 284,OIB10840749604 isplatiti tužitelju KŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 74.192,05 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 27. studenog 2020. pa do isplate, određenim do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužitelj sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva za isplatom daljnjeg iznosa od 10.086,93 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 27. studenog 2020. pa do isplate.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 19.840,82 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 21. srpnja 2026. pa do isplate, obračunatim po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 13.1.2017. godine kod kuće, oko 11 sati, pao s ljestava, s visine oko 1,5 m te zadobio teške tjelesne ozljede u vidu serijskog prijeloma rebara, prijeloma kralješnice, prijelom potkoljenice, te povredu ručnog zgloba. Na dan 13.1.2017. godine tužitelj je bio osiguran kod tuženika policom osiguranja broj P41N-1022321279, i to za trajni invaliditet na iznos od 1.300.000,00 kuna te za hospitalizaciju na iznos od 1.300.000,00 kuna, za razdoblje od 24.2.2016. do 24.2.2017. godine. Uslijed pada, tužitelj je zadobio po život opasne teške tjelesne ozljede u vidu:

- serijskog prijeloma rebara, od IV do VI rebra desno,

- prijelom lumbalne kralješnice na nivou L1-L2

- prijelom tibije,

- distorzija ručnog zgloba

Unatoč dugotrajnom liječenju, kod tužitelja je zaostao trajni invaliditet u omjeru ne manjem od 45 %, slijedom čega tužitelj potražuje s osnova trajnog invaliditeta iznos od 585.000,00 kuna. Tužitelj je bio hospitaliziran 6 dana, a bio je osiguran za rizik hospitalizacije na iznos od 1.300.000,00 kuna. Predlaže se pozvati tuženika na pojašnjenje osiguranog rizika i isplate osigurnine po tom riziku, za sada tužitelj potražuje paušalni iznos od 50.000,00 kuna. Radi utvrđenja činjenice trajnog invaliditeta tužitelj predlaže sudu službenim putem pribaviti Uvjete osiguranja i Tablice invaliditeta koji pripadaju predmetnoj polici osiguranja tuženika. Tužitelj se obratio tuženiku u mirnom postupku, međutim, stranke nisu uspjele riješiti spor. Slijedom navedenog, predlaže da sud donese presudu kojom će naložiti tuženiku da tužitelju isplati iznos od 635.000,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 27.11.2020. pa do isplate, uz naknadu troška parničnog postupka sa kamatom od presuđenja pa do isplate.

Tužitelj uz tužbu kao dokaze prilaže preslike odštetnog zahtjeva od 27.11.2020., police osiguranja broj P41N-1022321279 i medicinsku dokumentaciju.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu, prije upuštanja u raspravljanje, predlaže sudu da odbaci tužbu budući je ista podnesena prije postupka mirenja kojeg su stranke ugovorile sklapanjem police osiguranja. Naime, u konkretnom slučaju radi se o ugovornom osiguranju, a ne o izvanugovornoj odgovornosti za štetu te su za ovaj spor relevantne odredbe koje su stranke ugovorile. Stranke su ugovorile kako će sve sporove rješavati mirnim putem. Naime člankom 77. Općih uvjeta za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) 101-0307 (koji čine sastavni dio police i koje je ugovaratelj primio prilikom sklapanja police i to potvrdio svojim potpisom na polici) ugovoren je način obrade odštetnog zahtjeva, a on glasi kako su stranke suglasne da će svoje sporove rješavati mirnim putem. Pri tome se tužitelj prije pokretanja sudskog postupka dužan obratiti u mirnom postupku. O prigovoru odlučuje Komisija, a nakon toga se ima pokrenuti postupak mirenja. Ukoliko mirenje ne uspije i stranke se ne dogovore u roku 60 dana ili ukoliko se osiguratelj ne izjasni o mirenju, tužitelj može pokrenuti sudski spor. Sve skupa, ugovoreni postupak rješavanja spora mirnim pute traje 3 mjeseca i tužitelj je imao i više nego dovoljno vremena (4 godine) da ispoštuje odredbe ugovora, a što nije učinio već tuženiku stvara nepotreban trošak. Tuženik se poziv i na čl. 18 Zakona o mirenju po kojem se u slučaju prethodno ugovorenog mirenja koje nije provedeno tužba ima odbaciti. Umjesto da tim obvezama udovolji, tužitelj je protiv tuženika pokrenuo sudski postupak koji tuženik nije ničime izazvao budući mu se tužitelj obratio gotovo 4 godine po navodnom nastanku štetnog događaja, odnosno 12 dana prije pokretanja tužbe.

3. Opreza radi, tuženik priznaje da je na dan 13.1.2017. tužitelj bio osiguran policom osiguranja nezgode broj: P41-N- 1022321279 za slučaj trajnog invaliditeta na osiguranu svotu od 1.300.000,00 kn te za slučaj hospitalizacije. Sastavni dio predmetne police osiguranja su Opći uvjeti za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) 101-0307 i Tablica za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja (nezgode) 101-1204. Tuženik osporava nastanak osiguranog slučaja, odnosno da bi štetni događaj mogao nastati na način kako je to opisano u tužbi te osporava da bi ozljede temeljem kojih tužitelj potražuje isplatu osigurnine bile u uzročno posljedičnoj vezi sa događajem od dana 13.1.2017. Ističe da su tužitelj i tuženik sklopili ugovor o osiguranju i njime definirali obveze i dužnosti svake pojedine stranke ugovora. Osporava pravo tužitelja na isplatu po osnovi hospitalizacije (članak 15. t 11. Uvjeta) budući je bio u bolnici bio samo 6 dana

4. Tuženik predlaže obvezati tužitelja na dostavu ovjerene preslike cjelokupnog zdravstvenog kartona, cjelokupne medicinske dokumentacije u izvorniku, sve RTG snimke kompresivnog prijeloma slabinskog kralješka. Obzirom na sve navedeno, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev i obvezati tužitelja na naknadu prouzročenog parničnog troška tuženiku, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

Tuženik uz odgovor na tužbu kao dokaze prilaže Opće uvjete za dragovoljno osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) i Tablicu za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja (nezgode) te Policu osiguranja broj P41N-1022321279.

5. Tužitelj je u cijelosti ostao kao tužbe i tužbenog zahtjeva. Neosnovanim drži tuženikov prijedlog da sud odbaci tužbu. Naime, tužitelj se obratio tuženiku u mirnom postupku, međutim stranke nisu uspjele riješiti spor. Tužitelj ističe da je tuženik dužan odgovoriti na zahtjev u roku 15 dana, sukladno čl. 15. Općih uvjeta, a pri tome se ističe da odredbe ZPP-a ne predviđaju odbačaj tužbe na način kako to sugerira tuženik. U odnosu na osporavanje prava na isplatu osigurnine za hospitalizaciju, ističe da tužitelj ma pravo na dnevnu naknadu koja se, sukladno čl. 15 st. 7 Općih uvjeta tuženika, isplaćuje za svaki dan boravka u bolnici. U odnosu na zahtjev za dostavom daljnje medicinske dokumentacije, posebno RTG snimke, tužitelj ističe da iste ne posjeduje, no rezultati učinjene RTG obrade odmah po ozljeđivanju evidentirani su u nalazu radiologa odmah po ozljeđivanju dana 13.1.2017. u Domu zdravlja Zaprešić. Predlaže nakon provedenog postupka usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti. Tužitelj dostavlja i tuženikov odgovor na odštetni zahtjev od dana 22.12.2020. kao dokaz da spor nije riješen u mirnom postupku.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom osiguranog iznosa ugovorenog Policom osiguranja nezgode broj P41N-1022321279 i to na ime zaostalog trajnog invaliditeta uslijed ozljeda koje je zadobio prilikom pada sa ljestava dana 13.1.2017. te na ime hospitalizacije. Nesporna je pasivna legitimacija. Nesporno je da je tuženik zbog ozljeda zadobivenih prilikom pada 6 dana boravio na bolničkom liječenju zbog serijskog prijeloma rebara, od IV do VI rebra desno, prijeloma lumbalne kralješnice na nivou L1-L2, prijeloma tibije i distorzije ručnog zgloba. Sporna je dinamika nastanka osiguranog slučaja, uzročno posljedična veza između navodnog pada sa ljestava i zadobivenih ozljeda te visina tužbenog zahtjeva. Sporno je i je li se tužitelj na valjani način obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješavanje spora. Sporno je pripada li tužitelju pravo na isplatu osigurnine po osnovi hospitalizacije ili dnevne naknade. Sporno je utječe li na tužiteljevo pravo na isplatu osigurnine okolnost da tuženiku nije priložio RTG snimke pa se s tim u vezi tijekom postupka kao sporno otvara i pitanje valjanosti odredbe točke 1. iza točke 83. Tablice za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja (nezgode) koja je sastavni dio Općih uvjeta za dragovoljno osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode).

7. Bitne činjenice potrebne za donošenje odluke sud je utvrdio čitanjem naprijed pobrojane dokumentacije dostavljene uz tužbu i odgovor na tužbu. Pregledan je tužiteljev zdravstveni karton, kao i daljnja medicinska dokumentacija (nalaz spirometrije). Provedena su vještačenja po vještacima kirurgu, pulmologu i vještaku sudske medicine. Provede je očevid na licu mjesta te je saslušan tužitelj KŠ. Cijeneći provedene dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 u daljnjem tekstu: ZPP-a), sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev u većem dijelu osnovan.

8. Tužitelj i tuženik su dana 24.2.2016. ugovorili Policu osiguranja nezgode broj P41N- 1022321279 sa trajanjem osiguranja na jednu godinu, počevši od 24.2.2016. do isteka osiguranja 24.2.2017., kao pojedinačno osiguranje osoba od posljedica nezgode pri redovnom zanimanju i izvan njega (24 h). Prema čl. 921 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO-a), ugovorom o osiguranju osiguratelj se obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja. Predmetna Polica osiguranja pokriva sljedeće osigurane slučajeve: smrt uslijed nezgode (iznos osiguranja 650.000,00 kn), trajni invaliditet (iznos osiguranja 1.300.000,00 kn), hospitalizaciju (iznos osiguranja 1.300.000,00 kn) i kozmetičke operacije (iznos osiguranja do 20.000,00 kn).

9. Prema Općim uvjetima za dragovoljno osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) koji su sastavni dio ugovora o osiguranju (čl. 1 Općih uvjeta), nesretnim slučajem se smatra svaki iznenadni i o osiguranikovoj volji neovisan događaj koji, djelujući uglavnom izvana i naglo na osiguranikovo tijelo, ima za posljedicu njegovu smrt, potpuni ili djelomični invaliditet, prolaznu nesposobnost za rad ili narušenje zdravlja koje zahtijeva liječničku pomoć, a u opisani pojam nesretnog slučaja se ubraja i pad (čl. 5 st. 2).

10. Tužitelj je ispunio svoju obvezu i prijavio tuženiku nesretan slučaj pisanim putem, odštetnim zahtjevom od dana 27.11.2020. što nije protivno čl. 13 st. 1 Općih uvjeta kojim je propisano da se nesretni slučaj prijavljuje najkasnije u roku kada osiguraniku to prema njegovom zdravstvenom stanju bude moguće, a što predstavlja vrlo široko ostavljen rok osiguraniku za ispunjenje navedene obveze.

11. Opseg osigurateljeve obveze za isplatom ugovorenih iznosa odnosi se isključivo na ona pokrića koja su navedena na polici osiguranja (čl. 8 st. 1 Općih uvjeta). Tužitelj sa tuženikom nije ugovorio dnevnu naknadu za boravak u bolnici (čl. 15 st. 7). Ugovorio je isplatu osiguranja za hospitalizaciju definiranu čl. 15 t. 11 Općih uvjeta po kojem je određeno da je minimalno trajanje hospitalizacije 7 dana. Budući nije sporno da je tužitelj u bolnici boravio 6 dana, a sud je utvrdio da u polici osiguranja nije ugovorena osigurnina za dnevnu naknadu za boravak u bolnici, to je u cijelosti neosnovan dio tužbenog zahtjeva kojim tužitelj potražuje isplatu iznosa od 50.000,00 kn / 6.636,14 EUR pa sud tužitelja sa istim odbija.

12. U točci 83. Tablice za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja (nezgode) određeno je da se oštećenja u koja se ubrajaju i posljedice prijeloma najmanje dva kralješka uz promjenu fiziološke zakrivljenosti ocjenjuju uz uvjet da osiguranik osiguratelju obavezno dostavi rendgenske snimke na uvid. Nesporno je da tužitelj nije dostavio tuženiku RTG snimku na uvid jer istu, kako pojašnjava, ne posjeduje, ali se rezultat iste može utvrditi iz pisanih nalaza koji prileže spisu, što tuženik osporava i ističe da je Policom propisana dužnost osiguranika dostaviti original RTG snimke na uvid jer u protivnom gubi pravo na isplatu osigurnine. Navedeni stav tuženika sud ne može prihvatiti. Naime, u čl. 942 ZOO-a je izrijekom propisano da su ništetne odredbe ugovora koje predviđaju gubitak prava na osigurninu, ako osiguranik nakon nastupanja osiguranog slučaja ne ispuni neku od propisanih ili ugovorenih obveza. Tuženik posjeduje nalaz radiologa sačinjen dana 13.1.2017. kojim se dokazuje da je istoga dana nakon ozljeđivanja u Domu zdravlja Zaprešić učinjen RTG prsnog koša, kralježnice, lijevog koljena i lijevog ručnog zgloba, dok su kontrolne RTG snimke učinjene tijekom liječenja i hospitalizacije u KB Sveti Duh pa je na temelju navedenog, uzimajući u obzir i ostalu medicinsku dokumentaciju dostavljenu u spis (zdravstveni karton, nalazi radioloških pretraga, povijest bolesti, otpusna pisma) te pregled tužitelja po sudskom vještaku moguće utvrditi postoje li kod tužitelja posljedice prijeloma najmanje dva kralješka uz promjenu fiziološke zakrivljenosti.

13. Sporno je je li tužitelj mogao, kako tvrdi, prilikom pada sa ljestava zadobiti evidentirane ozljede (prijeloma rebara, od IV do VI rebra desno, prijelom lumbalne kralješnice na nivou L1- L2, prijelom tibije, distorzija ručnog zgloba). Radi utvrđivanja sporne dinamike nastanka štetnog događaja sud je proveo dokaz saslušanjem tužitelja te očevid na licu mjesta uz prisutnost stalnog sudskog vještaka za sudsku medicinu, Petra Škavića, dr. med., kojem je naloženo utvrditi postoji li uzročno posljedična veza između predmetnog štetnog događaja od dana 13.1.2017. i zadobivenih ozljeda tužitelja.

14. Tužitelj KŠ u svojim iskazima (očevid od dana 14.1.2026. i glavna rasprava od 2.7.2026.) opisuje da je Tužitelj opisuje da je predmetnog dana na zajedničkom stubištu zgrade popravljao oštećeni zid. Oštećenja su nastala jer je u svom stanu, u kuhinji koja se nalazi iza toga zida popravljao struju odnosno radio je bužir za struju, a što se vidjelo i na zidu u stubištu. Stoga je uzeo ljestve čija se visina može podešavati, stavio ih je na stepenice, popeo se na njih te se nekoliko puta popeo i spustio tim ljestvama, sve kako bi popravio zid. Ljestve su bile stabilne. Na nogama je imao tenisice. Nije bilo prvi puta da se penje ljestvama, ima iskustva u tome. Međutim, dok je završavao gornji dio rupe, dakle završavao sa gletanjem zida, ljestve su se u jednoj sekundi pomaknule, otišle stepeništem dolje te je pao. Tužitelj na očevidu opisuje vještaku za sudsku medicinu Petru Škavića da je na ljestvama stajao u raskoračenom stavu. Kada su ljestve krenule prema dolje, ispružio se, a sve se desilo u sekundi, pao je na desna rebra, u sekundi se otklizao nekoliko stepenica niže i u tom položaju ostao. Uspio je ustati, ući u stan, vrlo brzo je počeo osjećati oštru bol u području rebara i donjeg dijela leđa. Otišao je u Dom zdravlja koji je preko puta, do tada je već počela boljeti lijeva ruka i koljeno lijeve noge. U Domu zdravlja su mu radili RTG snimanje i vratili ga kući. Budući bolovi nisu prestajali otišao je u bolnicu Sveti Duh. Tamo su ga ponovo poslikali, zadržali na bolničkom liječenju 5-6 dana, na prsni koš su mu stavili ortozu, nije se smio pomicati. Nakon otpusta iz bolnice nastavio se liječiti kod pulmologa zbog boli u plućima. Paralelno s time je išao na fizikalnu terapiju zbog ručnog zgloba, koljena i leđa. Danas osjeća posljedice koje se očituju u problemima s disanjem, boli u plućima, lakom umaranju. I dalje osjeća bolove u leđima, ruci, koljenu i barem jednom godišnje ide na fizikalnu terapiju, u pravilu privatno. Na ročištu za glavnu raspravu održanu dana 2.7.2026. dodaje i da su mu pomoć i njegu nakon liječenja pružali ukućani, najviše supruga. Policu osiguranja je ugovorio jer mu je bilo bitno da ta polica pokrije stambeni kredit, da supruga i dijete nemaju nikakvih obaveza za kakve nezgode ako mu se dese. U to je vrijeme još negdje imao ugovorenu policu osiguranja, te je police unovčio, ne sjeća se koliko je ukupno dobio. Čekao je četiri godine da prijavi štetu iz predmetnog štetnog događaja jer je čekao da prođe liječenje, ranije i nije imao vremena o tome razmišljati. Opisuje potom da je stubište u zgradi slabo prometno pa nije bilo svjedoka njegovom padu, da su mu u štemanju zida pomagala dva čovjeka čija imena ne zna, oni nisu bili sa njim na stubištu, no pomogli su mu da dođe do Doma zdravlja. U bolnicu Sveti Duh ga je vozila supruga. U vrijeme štetnog događaja je, kao i danas, bio pušač, zapali povremeno. Prije štetnog događaja je bio u top stanju, nije imao nikakvih problema sa leđima, nije imao astmu, bio je u redovitom treningu. Pulmološki se liječio u Poliklinici Aviva, nije niti pokušao u ustanovi javnog zdravstva. Ne sjeća se koju je terapiju uzimao. Proveo je fizikalnu terapiju na Svetom Duhu. Kao posljedice ovog štetnog događaja osjeća brzo umaranje, znojenje, kao da ne može udahnuti punim plućima, posebno navečer kad legne, leđa ga bole standardno. Istina je da je imao operaciju leđa nevezano za štetni događaj, poslije štetnog događaja, ali misli da je sve počelo zbog ovog štetnog događaja, prije je bio dosta zdrav.

15. Na temelju po tužitelju opisane dinamike pada sa ljestava i medicinske dokumentacije u spisu, sudski vještak Petar Škavić je sačinio svoj nalaz i mišljenje u kojem utvrđuje da sve utvrđene ozljede tužitelja stoje u uzročno posljedičnoj vezi sa padom s ljestava sa visine od oko 1,5 m postavljenim na stepenicama stubišne zgrade u predmetnom štetnom događaja. Vještak detaljno opisuje da je tužitelj KŠ, rođen **.**.1981. stradao i ozlijeđen je dana 13.1.2017. prigodom pada s ljestava visine od oko 1,5 metara. Tužitelj se istoga dana javio u bolnicu te su mu, pregledom i tijekom liječenja, utvrđene ozljede i postavljene sljedeće dijagnoze: prijelom 4. do 6. desnog rebra s pomakom ulomaka, kompresivni prijelom 1. i 2. slabinskog kralješka, prijelom vanjskog bočnog kondila lijeve koljenične kosti, oteklina lijevog koljena te natučenje i istegnuće (iskretanje, subluksacija) lijevog ručnog zgloba s oteklinom. Sve gore navedene ozljede oštećenog su objektivno medicinski utvrđene i opisane. Prijelom desnih rebara nastao je padom i udarcem desnom stranom prsišta u neku tupotvrdu prepreku u prostru ili podlogu. Kompresivni prijelomi slabinskih kralježaka nastali su indirektnim djelovanjem sile, prijenosom sile duž osovine kralježnice, od stražnjice prema gore. Prijelom vanjskog bočnog kondila lijeve koljenične kosti s oteklinom lijevog koljena nastao je prekomjernim izvijanjem noge u lijevom koljenu u smislu valgus položaja (izvijanje koljena prema unutra). Natučenje i istegnuće (iskretanje, subluksacija) lijevog ručnog zgloba s oteklinom nastalo je izvrtanjem ruke u predjelu lijevog ručnog zgloba. Sve utvrđene ozljede tužitelja mogle su nastati jednim padom tužitelja s visine, pa i padom s ljestava visine oko 1,5 metara postavljenih pri vrhu dijela stubišta zgrade kako to on pokazuje prigodom očevida dana 14.1.2026. godine, pri čemu je došlo do navedenih mehanizama ozljeđivanja uz djelovanje težine vlastitoga tijela (udarcem desnom stranom prsnog koša u neku tupotvrdu prepreku u prostoru ili podlogu; udarcem stražnjicom u podlogu; izvrtanjem – valgus položaj lijeve noge u koljenu; te dočekivanjem i izvrtanjem lijeve ruke u ručnom zglobu). Zaključno proizlazi da sve utvrđene ozljede tužitelja stoje u uzročno posljedičnoj vezi s padom sa ljestava visine od oko 1,5 m postavljenim na stepenicama stubišta zgrade u predmetnom štetnom događaju.

16. Tužitelj nije imao prigovora na nalaz i mišljenje vještaka dok je tuženik istome u cijelosti prigovorio. Sudski vještak Petar Škavić je na ročištu održanom dana 25.5.2026. pojasnio da je prijelom 4. do 6. desnog rebra nastao direktnim djelovanjem sile u područje ozlijeđenog dijela tijela, dok preostale utvrđene ozljede tipično nastaju indirektnim djelovanjem sile, odnosno prijenosom sile udarcem u meko udaljeno mjesto do mjesta nastanka ozljede. S obzirom na mjesto pada kao i konfiguraciju samih ljestva te stubišta zgrade na kojemu je došlo do "izmicanja" ljestava, potpuno je logično i vjerojatno da je došlo jednim dijelom do udarca gornjim dijelom tijela (prsni koš) u neku tupo-tvrdu prepreku u prostoru, a što mogu biti i same ljestve, ali i neki dio ograde stubišta ili same stepenice te pri tome nastaje prijelom rebara, a u nastavku dočekivanjem na nogu, a potom i padom na stražnjicu te ruku nastanu preostale utvrđene ozljede. Sve utvrđene ozljede oštećenoga, a posebice ozljede kralježnice, lijevog koljena rezultiraju izvjesnim bolovima te ograničenom pokretljivošću, no nisu takvih karakteristika i intenziteta da uzrokuju nepokretnost, odnosno tužitelj se mogao uz ulaganje izvjesnih dodatnih napora kretati i djelovati nakon ozljeđivanja. Mogao je i hodati i voziti automobil ali otežano, uz bolove. Nakon opisanog očitovanja vještaka tuženik nije imao daljnjih pitanja niti primjedbi na njegov nalaz i mišljenje.

17. Radi utvrđivanja jesu li naprijed opisane zadobivene ozljede dovele do trajnog invaliditeta tužitelja i ako jesu u kojem stupnju, sve temeljem Uvjeta osiguranja i Tablice invaliditeta tuženika, je određeno provođenje medicinskog vještačenja po sudskom vještaku prof. dr. sc. Žarku Rašiću, prim. dr. med., spec. kirurgu.

18. U svom nalazu i mišljenju od dana 26.9.2021. sudski vještak navodi da je tužitelj stradao u štetnom događaju 13.1.2017. kada je zadobio prijelom IV., V. i VI. rebra desno, prijelom I. i II. slabinskog kralješka, prijelom gornjeg dijela lijeve goljenične kosti te natučenje i iščašenje lijevog ručnog zgloba. Nakon štetnog događaja pregledan je od strane kirurga. Učini se odgovarajuća slikovna obrada kojom se ustanove navedene ozljede. Zaprimljen na bolničko liječenje. Na odjelu se ordinira analgezija, antiagregacijska terapija, korekcija volumena tekućina i elektrolita uz kliničku i laboratorijsku kontrolu. Na provedenu terapiju dolazi do postupne regresije simptoma i stabilizacije općeg stanja. U smislu liječenja kompresivnih prijeloma L1 i L2 kralješka postavi se trouporišna hiperekstenzijska ortoza po K. Zbog bolova u desnoj strani prsnog koša i otežanog disanja učinjen pregled pulmologa koji provodi dijagnostičku obradu i preporučuje simptomatsku terapiju. Pregledan od strane fizijatra koji ordinira fizikalnu terapiju. Liječenje je završeno, odnosno stanje se stabiliziralo nakon provedene fizikalne terapije i kontrolnog pregleda fizijatra 05. 06. 2017.

19. Sukladno Tablici za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja nezgode Generali osiguranja 101-1204 koje su u primjeni od 5.5.2008. vještak navodi:

- stanje po prijelomu IV., V. i VI. rebra desno, dakle stanje po prijelomu 3 rebra desno – uzimajući u obzir nalaze pulmologa od 6.2.201.i 6.3.201. i nalaz spirometrije 6.2.201. i 6.3.2017. – navedeni postotak invaliditeta sukladno Točci 49. – potrebno je ocijeniti po vještaku pulmologu.

- stanje po prijelom I. i II. slabinskog kralješka , dakle stanje po prijelomu 2 kralješka – ocjena invaliditeta moguća je po Točci 83., međutim nakon uvida u rtg snimke jer se invaliditet po navedenoj točci određuje za posljedice prijeloma najmanje 2 kralješka uz promjenu fiziološke zakrivljenosti kralješnice (kifoza, skolioza)., a uzimajući u obzir Posebne odredbe Točka 1. iza Točke 86. (za ocjenu po Točkama 83., 84., 85. i 86. – obavezno je dostaviti rtg snimke na uvid). Prema tome ocjena invaliditeta nakon uvida u rtg snimke kralješnice.

- stanje po prijelomu gornjeg dijela lijeve goljenične kosti, tj prijeloma vanjskog kondila goljenične kosti - prijelom u području lijevog koljena – invaliditet po Točci 156. – 3%

- stanje po natučenje i iščašenje lijevog ručnog zgloba - prema Općim odredbama Točka 2.d. i 2.e. kod natučenja koštano-mišićno-ligamentarnih struktura ne određuje se invaliditet.

20. Tužitelj nije udovoljio traženju vještaka kirurga (niti tuženika) i nije dostavio RTG snimke kralješnice jer ih, kako pojašnjava, nikada i nije dobio na ruke, a u bolnicama ne postoji arhiva snimaka. Sud je ocijenio da je ugovorna odredba kojom se isplata osigurnine nakon nastanka osiguranog slučaja uvjetuje dostavom RTG snimke na uvid ništetna slijedom čega prihvatio prijedlog tužitelja i pozvao vještaka na ročište kako bi usmeno dopunio svoj nalaz i mišljenje na temelju medicinske dokumentacije koja prileži spisu. Na ročištu održanom dana 25.5.2026. je sudski vještak Žarko Rašić ponovio da kod tužitelja postoji stanje po prijelomu dva slabinska kralješka (L1 i L2) te da se navedeno ocjenjuje prema točci 83 Tablice invaliditeta, kao i da postoje i posebne odredbe iz navedene tablice i to točka 1. iza točke 86 gdje je navedeno kako je potrebno dostaviti RTG snimke navedenih prijeloma. Uzimajući u obzir medicinsku dokumentaciju u kojoj su očitane RTG snimke (npr. na RTG snimkama od 2.2.2017. se opisuje ateklinasto oblikovani trupovi I. i II. slabinskog kralješka, na RTG snimkama od 9.3.2017. se također opisuje kompresivni prijelomi I. i II. slabinskog kralješka), dakle pisani nalazi specijaliste radiologa koji opisuje postojanje prijeloma i. I II. slabinskog kralješka, vještak utvrđuje da uzimajući u obzir točku 83 Tablice minimalni postotak smanjenja životne aktivnosti iznosi 15%.

21. Sukladno uputi vještaka kirurga da je tužiteljevo stanje po prijelomu 3 rebra desno potrebno ocijeniti po vještaku pulmologu sud je, uz suglasan prijedlog stranaka, odredio provođenje vještačenja po vještaku pulmologu. Rješenjem od dana 16.5.2022. za vještaka je imenovan stalni sudski vještak Ivica Mažuranić koji je dostavio svoj nalaz i mišljenje. Međutim, vještak isti nije obranio već je, nakon zaprimanja očitovanja tuženika koji je u cijelosti prigovorio utvrđenjima vještaka, obavijestio sud da je brisan sa liste stalnih sudskih vještaka. Stoga je sud prihvatio prijedlog tuženika kojemu se tužitelj nije protivio i rješenjem od dana 21.6.2024. imenovao novog vještaka i to dr. Ivicu Šeparovića, dr. med., spec. internista, subspec. pulmologa kojemu je zadano da na temelju spisu priležeće medicinske dokumentacije, posebno nalaza pulmologa i nalaza spirometrije, kao i osobnog pregleda tužitelja, utvrdi postotak trajnog invaliditeta temeljem Uvjeta osiguranja i Tablice invaliditeta tuženika, u odnosu na stanje po prijelomu IV., V. i VI. rebra desno. Vještak je dostavio svoj nalaz i mišljenje dana 23.9.2024.

22. Pri izradi nalaza i mišljenja je vještak Šeparović uzeo u obzir medicinsku dokumentaciju priloženu u spis, posebno nalaz pulmologa i nalaz spirometrije koji je tužitelj ponovio za potrebe vještačenja i dostavio u spis, te je osobno pregledao tužitelja. Na temelju navedenog vještak utvrđuje da je dana 13.1.2017. stradao u kući nakon pada s ljestava s visine oko 1,5 m na stepenice i zadobio prijelom IV., V., i VI. rebra desno, prijelom L1 i L2 slabinskog kralješka, prijelom gornjeg dijela lijeve goljenične kosti, oštećenje lijevog ručnog zgloba. Nakon štetnog događaja pregledan od strane kirurga. Učinjene RTG obrade kojima ustanove navedene ozljede. Kompletan pregled specijalista pulmologa (AVIVA, 6.2.2017, 6.3.2017 i 14.12.2023.) Nalazi spirometrije 6.2.2017. (FVC 54%, FEV1 73% Ti 78., 6.3.2017. FVC 47%, FEV1 43%, Ti 80%, 14.12.2023. FVC 56%, FEV1 40% Ti 72%). Budući nalaz spirometrije ukazuje na smanjenje FVC, bez smanjenja odnosa FEV1 / FVC omjera tzv. Tiffenau index, nalaz ukazuje na restriktivni poremećaj ventilacije.

Prema Tablici za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja (nezgode) određuje se prema točki 47 b: prijelom tri ili više rebara zarastao s pomakom bez smanjenja plućne ventilacije restriktivnog tipa Ako uz invaliditet iz točaka 47,48 i 50 postoji poremećaj plućne funkcije restriktivnog tipa, invaliditet se ne ocjenjuje navedenim točkama ,već točkom 49. Kod tužitelja postoji oštećenje plućne funkcije restriktivnog tipa zbog prijeloma rebara. Vitalni kapacitet je 56 %, dakle ocjenjuje se po točci 49 b. Kod tužitelja postoji spirometrijski: restriktivno-opstruktivne smetnje ventilacije srednje teškog stupnja Tiffenau index 72 %, što ukazuje na dominantno restriktivne smetnje ventilacije. Sukladno Tablici za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja nezgode Generali osiguranje vještak navodi: Stanje po prijelomu IV, V i VI rebra desno, uzimajući u obzir nalaze pulmologa od 6.2.2017., 6.3.2017.,14.12.2023. te nalaze spirometrije.

Temeljem spisu priložene medicinske dokumentacije tužitelja, pregleda tužitelja, nalaza pulmologa i nalaza spirometrije vještak utvrđuje da u odnosu na stanje nakon prijeloma IV, V i VI rebra desno temeljem Uvjeta osiguranja i Tablice invaliditeta, a sukladno točci 49 b, trajni invaliditet tužitelja iznosi 25%.

23. Tuženik je prigovorio opisanom nalazu i mišljenju vještaka pulmologa u cijelosti te predložio da se vještak pisanim putem očituje na istaknute prigovore. Tužitelj nije imao prigovora na nalaz i mišljenje vještaka.

24. Dana 19.11.2024. sudski vještak Ivica Šeparović je dostavio pisano očitovanje na prigovore tuženika na nalaz i mišljenje od dana 23.9.2024. Vještak ponavlja da se nezgoda desila 13.1.2017., tada je tužitelj imao 36 godina, Liječenje je završeno po traumatologu, fizijatru i pulmologu, odnosno stanje se stabiliziralo 5.6.2017. Kod tužitelja je nedvojbeno dokazana, kao posljedica nesretnog događaja, serijska fraktura tri rebra desno s pomakom kao i pleuralni izljev desno što je rtg dokazano. Prijelom tri rebra IV, V i VI rebro desno s pomakom, uz registriran desnostrani pleuralni izljev s posljedičnim konačnim razvojem pleuralne adhezije-priraslice. Navedene opisane promjene značajno smanjuju respiratorne pokrete koje su potrebne za normalne ekskurzije prsnog koša. Do navedenog udesa nije značajnije bolovao. Alergičan na penicilin. U zdravstvenom kartonu registrirano /1995-1998/ rhinitis aller. I bronh. diff., uzimao povremeno lijekove – bronhodilatatore / flixotide, lijekovi koji se zovu kortikosteroidi i imaju protuupalni učinak kao i lijek serevent. Mjerenje plućne funkcije, standardni su respiratorni testovi, nezaobilazni je dio dijagnostičkih postupaka u ocijeni stupnja poremećenosti plućne funkcije te u fazama remisije, no još su značajniji takvi podaci u fazama egzacerbacije. Primjenom respiracijskih parametara mjeri se reverzibilnost bronhoopstrukcije tzv. test bronhodilatacije koji je glavna značajka bronhalne astme. Učinjen je navedeni test 6.3.2017. i bio je negativan. Prema posebnim odredbama invaliditet se ocjenjuje nakon završenog liječenja, ali ne ranije od jedne godine od dana ozljede. (ozljeda 13.1.2017. ,završetak liječenja 5.6.2017.).Kriteriji za ocjenu stupnja opstrukcije bronha u odnosu na vrijednosti FEV1, prema normalnim vrijednostima, blagi 60-75%, 45-60% srednji, 20-45 % teški.

Mjerenje spirometrije nalaz 6.3.17., nema značajnijih promjena FVC 47 FEV1 49%, EV1/FVC 80%, test bronhodilatacijski negativan, porast VC i FEV1 samo za 5%, dakle utjecaj na opstrukciju samo 5 %. Ako spirometrijski nalaz (14.12.2023.) otkrije umanjen nalaz FVC , što je kod tužitelja 56% bez značajnog smanjenja FEV1/FVC omjera koji iznosi 72%, (normala je 70-100%), a FEV1 40 %, nalaz ukazuje na restriktivno opstruktivne smetnje ventilacije srednjeg stupnja, dominantno restriktivne smetnje, M 72%, što je kod tužitelja utvrđeno. Prema Tablici za određivanje postotka trajnog invaliditeta zbog nesretnog slučaja, spirometrijski nalaz ukazuje na oštećenje plućne funkcije restriktivnog tipa. Vitalni kapacitet umanjen za 31- 50% tj. oštećenje plućne funkcije restriktivnog tipa zbog prijeloma rebara, posttraumatskih adhezija i pluralnog izljeva, vještak utvrđuje 30%. S obzirom na postojanje već ranije utvrđenog bronhitisa vještak navedeni iznos smanjenog vitalnog kapaciteta ocijenjenog s 30 % (prema posebnoj odredbi u kojoj je navedeno da ako se spirometrijom dokaže miješani poremećaj plućne funkcije (restriktivno opstruktivni poremećaj , a što kod tužitelja i postoji) umanjuje zbog opstrukcije za 5% te konačni trajni postotak invaliditeta s pulmološke strane ocjenjuje 25%.

23. Nakon zaprimanja pisanog očitovanja vještaka koji je u cijelosti ostao kod ocjene postotka invaliditeta s pulmološke strane od 25 %, tuženik nije imao daljnjih pitanja niti primjedbi.

24. Sud prihvaća nalaze i mišljenja stalnih sudskih vještaka prof. dr. sc. Žarka Rašića, dr. Ivice Šeparovića i dr. Petra Škavića jer su u cijelosti ispunili zadatke, a njihova su utvrđenja detaljna i jasna. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno je da je tužitelj u padu sa ljestava dana 13.1.2017. zadobio prijelom IV., V., i VI. rebra desno, prijelom L1 i L2 slabinskog kralješka, prijelom gornjeg dijela lijeve goljenične kosti i oštećenje lijevog ručnog zgloba. Posljedica prijeloma rebara su oštećenje plućne funkcije restriktivnog tipa, posttraumatske adhezije i pluralni izljev koji, uzimajući u obzir i ranije postojeći bronhitis, uzrokuje trajni postotak invaliditeta s pulmološke strane u omjeru od 25 %. Posljedice prijeloma L1 i L2 slabinskog kralješka uzrokuju trajni postotak invaliditeta s kirurške strane u omjeru od 15 %. Posljedice prijeloma gornjeg dijela lijeve goljenične kosti uzrokuju trajni invaliditet s kirurške strane u omjeru od 3 %. Za stanje po natučenju i iščašenju lijevog ručnog zgloba se prema Općim odredbama Točka 2.d. i 2.e. ne određuje se invaliditet. Ukupno utvrđeni invaliditet tužitelja prema Tablicama tuženika iznosi 43%. Prema Polici osiguranja, ugovoreno pokriće za trajni invaliditet iznosi. 1.300.000,00 kn, što uz vrijednost jednog EUR prema stalnom tečaju konverzije u iznosu od 7,53450 kn iznosi 172.539,65 EUR

25. Utvrđenih 43 % invaliditeta od ukupno ugovorenog iznosa od 172.539,65 EUR iznosi 74.192,05 EUR koji iznos tužitelju pripada temeljem police osiguranja, uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 27.11.2020. pa do isplate, temeljem odredbe čl. 1103. ZOO-a koji propisuje da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva za isplatu daljnjeg iznosa od 10.086,93 EUR je tužitelj odbijen jer isti nije osnovan u dijelu koji se odnosi na isplatu za hospitalizaciju i po tužitelju procijenjeni postotak trajne invalidnosti od 45%.

26. Odluka o troška je donesena temeljem čl. 154 st. 2 i čl. 155 ZPP-a, sukladno vrijednosti predmeta spora (84.278,98 EUR), u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tužitelj je uspio sa tužbenim zahtjevom u omjeru od 88 %. Troškovi koji su tužitelju bili potrebni za svrhovito vođenje postupka odnose se na sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 635 bodova (Tbr. 28 ), tužbe u iznosu od 635 bodova (Tbr. 7 t. 1), podnesaka od 10.2.2021., 9.2.2023., 12.2.2026. u iznosu od po 635 bodova za svaki (Tbr. 8.t.1), podnesaka od 5.10.2021., 8.7.2025. u iznosu od po 25 bodova za svaki (Tbr. 9.4), podnesaka od 2.10.2023., 27.12.2023., 23.9.2024. u iznosu od po 100 bodova za svaki (Tbr. 8. t. 3.), zastupanja na ročištima 6.7.2021., 6.4.2022., 29.11.2023., 13.5.2025., 25.5.2026. i 2.7.2026. u iznosu od po 635 bodova za svako (Tbr. 9.t.1), na ročištu 8.7.2025. u iznosu od 50 bodova (Tbr. 9.t.5), za nazočnost očevidu u iznosu od 635 bodova (Tbr. 9.t.7). Nije prihvaćen trošak sastava podnesaka od 20.7.2021., 7.4.2022., 14.6.2022. kojima tužitelj obavještava sud o plaćanju predujma za provođenje vještačenja jer isti nisu nužni za vođenje postupka budući navedeno sud provjerava i sam. Uz vrijednost jednog boda u iznosu od 2,00 EUR (Tbr. 54) i 25 % PDV-a od 3.985,00 EUR, trošak tužitelja iznosi 19.925,00 EUR. Obzirom na omjer uspješnosti od 88 % tužitelju pripada pravo na naknadu troška u iznosu od 17.534,00 EUR. Navedenom trošku treba dodati trošak medicinskog vještačenja po vještacima kirurgu i pulmologu kao i trošak pristupa vještaka na ročište radi usmenog očitovanja na prigovore na nalaze i mišljenja u ukupnom iznosu od 680,42 EUR (prema evidenciji financijske kartice spisa). Priznat je trošak sudske pristojbi na tužbu (663,61 EUR) i presudu (962,79 EUR) pa ukupno priznati trošak tužitelja iznosi 19.840,82 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 21.7.2026. pa do isplate, obračunatim po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

U Zagrebu 21. srpnja 2026.

Sutkinja

Ivana Markotić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

- pun. tužitelja

- tuženiku