REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-1804/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Heleni Frigo Bomeštar, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika Katarine Marčić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja SA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivanu Smokroviću, odvjetniku u Rijeci, protiv ovršenika Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 71, OIB: 38922958547, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Luiu, odvjetniku u Zagrebu, odlučujući o prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, bez održavanja ročišta, 21. srpnja 2026.

r i j e š i o  je

I. Odbija se prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, kao neosnovan.

II. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate, kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka u iznosu od 312,50 EUR, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 03. lipnja 2026. dostavio ovom sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom (dalje: FINA) koji se vodi temeljem presude Općinskog suda u Rijeci, pod poslovnim brojem: Pn-35/2022 od 15. ožujka 2024. s obzirom da je ovrhovoditelj 01. lipnja 2026. podnio Zahtjev za izravnu naplatu novčane tražbine u ukupnom iznosu od 4.682,14 EUR.

2. U prijedlogu od 03. lipnja 2026. ovršenik u bitnom navodi kako je 27. travnja 2026. podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, pod poslovnim brojem: Gž-523/2024 od 18. ožujka 2026.. Ovršenik je mišljenja da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu štetu zbog toga što ovrhovoditelj u svome vlasništvu nema niti pokretne, a niti nepokretne imovine koja bi bila značajnije vrijednosti, a iz koje bi protuovrhom mogao naplatiti predmetno potraživanje u slučaju uspjeha s revizijom. Također, ovršenik navodi da je zatražio podatke o imovini ovrhovoditelja, ali da ih zbog kratkog rok za podnošenje prijedloga za odgodu nije uspio pribaviti, te je predložio sudu da službenim putem pribavi podatke o vlasništvu vozila za ovrhovoditelja, kao i podatak, da li je ovrhovoditelju blokiran račun. Nadalje, ovršenik smatra da u slučaju uspjeha s revizijom ne bi mogao tražiti povrat novčanih sredstava isplaćenih ovrhovoditelju i radi odredbe čl. 1117. Zakona o obveznim odnosima (Narodne Novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 i 69/26; dalje: ZOO). Slijedom navedenog, ovršenik predlaže odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava do donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske povodom podnesenog prijedloga za dopuštenje revizije na presudu Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, pod poslovnim brojem: Gž-523/2024. I naposljetku, ovršenik traži naknadu troškova postupka u iznosu od 312,50 EUR uz trošak pristojbi po odluci suda.

3. Prijedlozi ovršenika od 03. lipnja 2026. dostavljeni su ovrhovoditelju na očitovanje, a ovrhovoditelj je podneskom od 16. lipnja 2026. u bitnom naveo da prijedlog za dopuštenje revizije nije redovni pravni lijek kojim bi se dovodila u pitanje pravomoćnost sudske odluke. Štoviše, ovršenik navodi da prijedlog za dopuštenje revizije i revizija ne zadržavaju ovrhu presude protiv koje su podneseni. Slijedom navedenog, ovrhovoditelj smatra da nisu ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe, kao i da ovršenik nije dokazao, niti učinio vjerojatnim, postojanje okolnosti koje bi opravdavale odgodu ovrhe tj. da osobito nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da bi odgoda bila potrebna radi sprječavanja nasilja.

4. Odredbom čl. 210. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24; dalje: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Čl. 210. st. 2. OZ -a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

5. Prijedlog ovršenika za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim nije osnovan.

6. Ovršenik se nije pozvao na niti jedan razlog predviđen čl. 50., odnosno čl. 53., u vezi s čl. 210. OZ-a, te nije dokazao osnovanost prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, radi čega je odlučeno kao u točki I. izreke ovog rješenja.

7. Čl. 65. st. 1. OZ-a propisuje da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu uz ispunjenje dodatnih uvjeta koje dalje navodi. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva (2) uvjeta od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki nabrojanih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

8. Prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate nije osnovan.

9. Čl. 1117. st. 1. ZOO-a, propisuje da se ne može zahtijevati povrat neosnovano plaćenih iznosa na ime naknade štete zbog ozljede tijela, narušenja zdravlja ili smrti, ako je isplata izvršena poštenom stjecatelju. St. 2. istog članka propisuje da se stjecatelj smatra nepoštenim od trenutka dostave odluke o prihvaćanju izvanrednog pravnog lijeka i dužan je vratiti primljeno na osnovi koja je otpala s kamatama od trenutka kad je postao nepošten.

10. Dakle, prema čl. 1117. st. 2. ZOO-a, u slučaju uspjeha s revizijom, ovršenik može tražiti od ovrhovoditelja novčane iznose primljene na osnovi koja je otpala s kamatama od trenutka kad je postao nepošten, te nisu točni navodi ovršenika da ne bi mogao tražiti povrat novčanih sredstava isplaćenih ovrhovoditelju.

11. Ovršenik se opravdano poziva na Prijedlog za dopuštenje revizije (list 34-55. spisa), a čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a. Međutim, ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, niti da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju. Zbog navedenog, ovršenik je primarno dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika, a što ovršenik nije učinio. Naime, u svom prijedlogu ovršenik nije naveo nikakve podatke o imovini ovrhovoditelja, odnosno nije naveo nikakve podatke koji bi ukazivali na insolventnost ovrhovoditelja. Drugim riječima, ovršenik nije dostavio nikakve dokaze koji bi učinili vjerojatnim da ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti vratiti ovršeniku iznos koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju, dok s druge strane, sudu nije poznato imovinsko stanje ovrhovoditelja. Ovrhovoditelj ima pravomoćnu sudsku odluku za svoju tražbinu, čime je u prednosti u odnosu na ovršenika s obzirom da osnovano pokušava naplatiti svoju tražbinu, a ovršenik mora priložiti dokaze za svoje navode iz kojih proizlazi vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Postupak izravne naplate u ovom predmetu provodi se temeljem pravomoćne i ovršne sudske odluke donesene u zakonito provedenom postupku, te nema zapreke za provedbu postupka izravne naplate temeljem takve isprave, a eventualni uspjeh ovršenika u revizijskom postupku je neizvjestan. Ovaj sud ne može ulaziti u ocjenu razloga istaknutih u prijedlogu za dopuštenje revizije o kojem odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske, niti preispitivati pravomoćnu sudsku odluku.

12. Slijedom navedenog, sud smatra kako nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 65. st. 1. OZ-a za odgodu ovrhe, radi čega je odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.

13. Ovršenik traži naknadu troškova prijedloga od 03. lipnja 2026. u iznosu od 312,50 EUR.

14. Zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka nije osnovan.

15. Čl. 14. st. 5. OZ-a propisuje da su ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili.

16. S obzirom da ovršenik nije uspio sa zahtjevom, sud smatra kako ovrhovoditelj nije neosnovano prouzročio troškove ovršeniku, odnosno ovršeniku nije priznat ni trošak sudskih pristojbi, jer ovršenik nije pozvan na plaćanje pristojbi, niti je platio pristojbe, te je temeljem čl. 14. st. 5. OZ-a, sud odlučio kako je navedeno u točki III. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu, 21. srpnja 2026.

Sudac:

Helena Frigo Bomeštar

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku osam (8) dana od dana primitka prijepisa. Žalba se podnosi u obliku elektroničkog podneska ili pisano u tri (3) istovjetna primjerka ovom sudu, a o njoj odlučuje županijski sud.

Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik: Katarina Marčić

DNA:

1. Ovršeniku po pun.

2. Ovrhovoditelju po pun.

3. Spis