REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

10000 ZAGREB – Ul. Grada Vukovara 84

Poštanski pretinac 310

Pr-2562/2025-58

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Kristini Trtanj Vukoja, u pravnoj stvari tužiteljice FB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA, Ministarstvo pravosuđa i uprave, OIB: 52634238587, zastupanog po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, dana 21. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I/ Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

" Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, Ministarstvo pravosuđa i uprave, zastupano po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu da tužiteljici FB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 277,45 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 10,73 EUR od 16.08.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 11,21 EUR od 16.01.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 58,99 EUR od 16.02.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 11,75 EUR od 16.04.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 47,21 EUR od 16.07.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 25,35 EUR od 16.10.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 32,33 EUR od 16.01.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 17,88 EUR od 16.09.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 21,56 EUR od 16.11.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 3,87 EUR od 16.05.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 36,57 EUR od 16.12.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, po stopi propisanoj čl.29. Zakona o obveznim odnosima, koja je određena uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnji dan polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena do 31.07.2015. godine, a od 01.08.2015. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje, koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3% poena, a od 1. siječnja 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna, a sve u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove ovog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22), i to po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a koja kamata teče od presuđenja do isplate, u roku od 15 dana."

II/ / Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 552,50 euro u roku od 15 dana.

III Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadom parničnog troška preko dosuđenih 552,50 euro, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi podnijetoj 10.9.2018.g. navodi da je zaposlenica Ministarstva pravosuđa, Odjela za osiguranje pravosudnih tijela, na radnom tuženika u Zatvoru Zagreb, na radnom mjestu ovlaštene osobe. Nadalje navodi da je čl. 44 st. 1. toč. 2 Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i Dodataka (NN 93/08, 89/12, 104/13, 150/13, 153/13, 71/16 i 112/17) dalje: KU) propisano da redovni mjesečni fond radnih sati čine sati koje službenici i namještenici trebaju odraditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Čl. 44 st. 10 KU propisano je da se prekovremenim radom smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj obavlja svoj redovni rad organiziran kao rad u turnusu i smjenama iz čl. 44.st.6. i 8. (NN 104/13) i

386. i 8. (NN 112/17)

1.1. Tuženik nije evidentirao niti isplaćivao naknadu za cjelokupni prekovremeni rad, u mjesecima kada je radni dan od ponedjeljka do petka bio blagdan pa je u tim mjesecima i nastajala razlika u plaći. Kada se usporede stvarno odrađeni sati sa redovnim mjesečnim fondom radnih sati, ukazuje se razlika samo u mjesecima u kojima je blagdan bio radni dan. Zbog takvog pogrešnog obračuna tužitelj, u pojedinim mjesecima, radio više od mjesečnog fonda sati, a svi sati rada preko mjesečnog fonda sati smatraju se prekovremenim radom te radniku za takav prekovremeni rad pripada uvećanje plaće od 50%. U tužbi potražuje naknadu za prekovremeni rad za razdoblje od 7.6.2013. do podnošenja tužbe.

1.2. U daljnjem tijeku postupka 17.1.2019. ističe da je tužitelj u svom mjesečnom radu u utuženom razdoblju ostvarivao prekovremeni rad u redovnom radu duže od redovne smjene ili turnusa, duži od dnevnog radnog vremena i duži od 40 sati tjedno jer je radio na drugi način te na dane blagdana, neradne dane predviđene Zakonom, a koji su mjesečno padali od ponedjeljka do petka u utuženom razdoblju.

1.4. Podneskom od 15.11.2023.g. na ime razlike u plaći za razdoblje od 16.08.2013. pa do 16.12.2017.g., potražuje isplatu iznosa 277,45 eura bruto podijeljenog u mjesečne iznose, sa zateznom kamatom na svaki pojedini iznos i troškovima postupka.

2. Tužena u odgovoru na tužbu i u daljem tijeku postupka osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Iz evidencija prisutnosti vidljivo je da je tužitelj u predmetnom razdoblju radio u turnusima i smjenama. Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnim (I smjena), poslijepodnevnom (II smjena) ili noćnom(III smjena) dijelu dana. Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 h dnevno u ciklusima 12-24-12-28. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 slobodna dana) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rat ostvarena radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog i tjednog fonda radnih sati međusobno se ne isključuju. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

2.1. Iz navedenog slijedi da službenici koji su radili na blagdan imaju pravo na uvećanje plaće za taj dan za 150 %. Također, ukoliko su radili u smjeni ili turnusu imaju pravo na uvećanje plaće za 10%, odnosno 5%, ukoliko se međusobno takvi dodaci ne isključuju. Ako im određeni sati prelaze mjesečni fond radnih sati , imaju pravo na dodatak na plaću za prekovremeni rad, odnosno 50%. Stoga tuženik smatra da radom na blagdan, u smjeni ili turnusu, službenik odmah ne ostvaruje pravo i na prekovremeni rad, nego tek kada na kraju mjeseca prijeđe fond radnih sati. Smatra da je tužena tužitelju na ime neisplaćenih prekovremenih sati u mjesecima kada blagdan pada u vrijeme između ponedjeljka do petka sve isplatila. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. U ovom predmetu donijeta je presuda Pr- 4846/2018-43 od 12.4.2024. kojom je usvojen tužbeni zahtjev i naloženo tuženiku da na ime razlike plaće isplatiti tužiteljici iznos od 277,45 euro, sa zateznim kamatama na svaki pojedini iznos i troškovima postupka u iznosu od 1.277,88 euro.

4. Presuda Pr-4846/2018-43 ukinuta je rješenjem Županijskog suda u Rijeci posl.br. GžR -198/2024 od 21.11.2025.g. iz razloga što vodeći računa o obvezujućem karakteru tumačenja KU po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora koje predstavlja dio KU, a da iz obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi kako pravo tužitelja na naknadu za prekovremeni rad nije raspravljeno kroz mjerodavne propise i obvezujuća tumačenja mjerodavnih odredaba KU.

5. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u zahtjev za mirno rješenje spora, tumačenja Zajedničkih komisija, isplatne liste, evidencije radnog vremena, izračune tuženika, izvode iz Zapisnika od 16.05.2012.g. i 29.04.2013.g., rješenje o prestanku državne službe danom 29.5.2018, rješenja o rasporedu, evidencije plaćenih sati rada, zamolbe za korištenje slobodnih dana te ostalu dokumentaciju u spisu. Proveden je dokaz financijskim vještačenjem te dopunskim financijskim vještačenjem uz usmeno očitovanje vještaka

6. Na temelju provedenog dokaznog postupka, te brižljive i savjesne ocjene svih dokaza zajedno i svakog dokaza pojedinačno, a sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 - dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće, sukladno čl. 44.st.12. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, za razdoblje od srpnja 2013. do zaključno sa studenim 2017.g.

8. Na radni odnos tužitelja primjenjuje se Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (NN 104/13, 150/13, 153/13, 71/16, 123/16, 112/17, koji u članku 8., propisuje radno vrijeme radnika:

(1) Puno radno vrijeme službenika i namještenika je 40 sati tjedno. (2) Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na 5 radnih dana, od ponedjeljka do petka.

(3) Dnevno radno vrijeme ne može biti kraće od 8 niti duže od 12 sati, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.

(4) Službenik i namještenik mora biti obaviješten o rasporedu rada ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, u pisanom obliku, s točno naznačenim satom početka rada, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada i drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, o čemu je službenika i namještenika nužno u pisanom obliku obavijestiti najmanje 24 sata unaprijed.

8.1. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (NN 104/13, 150/13, 153/13, 71/16, 123/16, 112/17,) u članku 41., kasnije članku 35., propisuje da plaću radnika čini:

(1) Plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.

(2) Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

(3) Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće.

8.2. Nadalje, u članku 44., kasnije čl. 38., Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (N 104/13, 150/13, 153/13, 71/16, 123/16, 112/17,) propisano je: :

(1) Osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se za svaki sat rada, i to:

– za rad noću 40%

– za prekovremeni rad 50%

– za rad subotom 25%

– za rad nedjeljom 35%

– za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%

– za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%

– za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10%

– za rad u turnusu 5%.

(2) Dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni.

(3) Državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz ovog članka obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje.

(6) Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijelu dana.

(7) Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati.

(8) Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. (9) Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom.

(10) Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve - 2 druge - 2 treće - 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

(11) Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno.

(12) Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

9. Kako postoje tumačenja vezano za primjenu gore navedenih odredaba KU, to ima za posljedicu da je sud vezan tumačenjima glede primjene čl. 44. st.12. KU/12 i čl. 38. st. 12. KU/17, iako pri tome, sukladno odredbama obveznog prava, nije isključena mogućnost da sud otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja.

9.1 .Prednje spomenute odredbe, Zajednička komisija je tumačila nekoliko puta, pa je tako u Tumačenju broj 4/44 od 11. siječnja 2013. utvrdila da je mjesečni fond radnih sati za sve radnike isti, te se dobije na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8, bez obzira u kojem sustavu rade.

9.2. Nadalje, prema Tumačenju 8/44 od 29. travnja 2013., službenik koji radi u smjenama, nema pravo na naknadu plaće za blagdan i zakonom predviđene neradne dane koji padaju na dane ponedjeljak-petak, ako prema rasporedu radnog vremena u te dane nije trebao raditi. Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan, koji pada u dane ponedjeljak-petak, ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 44. st. 10., 11. i 12. Kolektivnog ugovora, odnosno za svaki sat duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

9.3. Prema Tumačenju broj 10/44 od 13. lipnja 2013., proizlazi da se uvećanje plaće za rad u turnusu odnosi na sve sate rada koje je službenik i namještenik odradio u turnusu tijekom mjeseca.

9.4. Prema Tumačenju broj 11/44 od istog datuma, proizlazi da rad službenika i namještenik koji rade 12 sati dnevno ima obilježja rada u turnusu ako se rad obavlja u ciklusima 12-24-48, dok u ostalim slučajevima takav rad ima obilježja rada organiziranog na drugi način iz čl. 44. st.11. KU.

9.5. Prema Tumačenju broj 2/35 redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom), u tekućem mjesecu pomnoži sa 8. Konačno, prema Tumačenju broj 24/44 od 22. siječnja 2014., službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz čl. 44. st.1. KU/12, nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik i namještenik radio na blagdan ima pravo na uvećanu plaću za 150%. Ako je službenik i namještenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond sati, koji čine redovni mjesečni fonda radnih sati iz čl. 44. st.12. KU/12 i sati plaćenog blagdana na koje imaju pravo službenici i namještenici koji rade od ponedjeljka do petka, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz čl. 41. st.2. KU, te dodatke na plaću koju je ostvario. 10.4.U kontekstu prethodno iznesenog, za zaključiti je da se prethodno navedena Tumačenja Zajedničke komisije broj 8/44, 2/35 i 24/44 s jedne strane, te s druge strane Tumačenja iste Komisije broj 4/44, 10/44 i 11/44, u bitnome razlikuju u tome što prema prva tri Tumačenja redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati, dok prema preostala tri Tumačenja, redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) te 8 sati. Vodeći računa o obvezujućem karakteru tumačenja Kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnih ugovora koji predstavlja dio Kolektivnog ugovora, prosudba je ovog suda, da sud prvog stupnja nije mogao odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja, bez primjene obvezujućih tumačenja mjerodavnih odredaba kolektivnog ugovora, koje u ovom slučaju treba primijeniti, obzirom na razdoblje obuhvaćeno tužbenim zahtjevom tužitelja.

10. O ovom pitanju Vrhovni sud RH izrazio svoje stajalište u više odluka (npr. Revd-3662/2021), u kojem je dopustio izjavljivanje revizije i to zbog pitanja koje je glasilo:

„Smatra li se prekovremenim radom, rad službenika koji radi u turnusu, odnosno smjenama i ostvari broj radnih sati koji su duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, neovisno o tome je li službenik radio u radne dane ili neradne dane odnosno blagdanom?“.

10.1. Na ovako postavljeno pitanje, F je u svojoj odluci izrazio pravno shvaćanje da se imajući u vidu Tumačenja broj 8/44, 24/44 i 2/35, sati odrađeni na blagdan ili neradni dan evidentiraju kao redovan rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu, a ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenskom radu i na blagdan, da se ti sati uvećavaju prema čl. 44. st.10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj 104/2013, dalje: KU/13) i čl. 38. st.10. KU/17. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati koji je jednak za sve radnike, da tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad. Navedena pravna shvaćanja izražena su i u odlukama Vrhovnog suda poslovni broj Rev-1140/2022 i Rev-446/2023.

11. U postupku je provedeno financijsko vještačenje sa zadatkom vještaka u utuženom razdoblju od 7.6.2013 do 10.9.2018.g. očitovati se na okolnost visine potraživanja tužiteljice, tj. sačiniti obračun razlike neplaćenih prekovremenih sati za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, kada je tužiteljica radila u smjenama ili turnusima te obračunati po isteku pojedinog mjeseca svaki sat rada odrađene na blagdan, neradni dan utvrđen zakonom i na dane Uskrsa koji su padali između ponedjeljka i petka na kraju mjeseca, ukoliko su ti sati rada prelazili mjesečni fond radnih sati.

12. U nalazu i mišljenju od 13.10.2022.g. vještak iznosi razliku od 383,17 eura, bez uračunavanja više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog mjeseca. Tužiteljici je o osnova prekovremenog rada isplaćeno 23 sata manje, odnosno 133,74 euro bruto manje, s uračunavanjem više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog razdoblja.

12.1. Na navedeni nalaz i mišljenje od 13.10.2022.g. tužitelj je naveo da ne može urediti tužbeni zahtjev jer da su pojedini pojedinačni iznosi po mjesecima u nalazu i mišljenju izraženi u minusu, dok je tuženik prigovorio vještakovom pogrešnom obračunu broja prekovremenih sati za mjesec rujan 2013.g. jer da je razvidno da je tužiteljici u tužbenom razdoblju isplaćen 1 prekovremeni sat više i da kumulativ ukazuje na pretplatu u bruto iznosu od 81,08 kn. Osporava varijantu nalaza i mišljenja u kojoj vještak nije uzimao u obzir prenesene prekovremene sate koji su ostvareni u jednom a isplaćeni u narednim mjesecima unutar utuženog razdoblja.

13. Vještak je sastavio dopunski nalaz i mišljenje 2.11.2023. g. u kojem je naveo da je omaškom za mjesec rujan 2013. iskazao 52 redovna sata, umjesto 28 redovnih sati koje je tužitelj ostvario, pa je posljedično tužitelj ostvario 4 prekovremena sata (28 redovan rad +144 godišnji odmor), a ne 28 prekovremenih sati. Nadalje, kako je tužitelju isplaćen jedan prekovremeni sat više, to nije moguće prema prijedlogu tužitelja, iskazati samo pozitivne iznose, jer iskazani negativni iznosi nisu dostatni za podmirenje pozitivnih razlika u nekim narednim mjesecima.

13.1. Vještak zaključno iznosi kako neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada za utuženo razdoblje iznosi 277,45 euro bez uračunavanja više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog mjeseca. U varijanti drugoj, s uračunavanjem više, odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog razdoblja, tužiteljici je os osnova prekovremenog rada isplaćen 1 sat više, tj. 7,22 euro.

13.2. Sud je proveo dokaz i usmenim očitovanjem vještaka na roč. 1.7.2026. Sud je nalaz i mišljenje vještaka prihvatio u cijelosti, jer je sastavljen u skladu s nalazom i mišljenjem u više varijanti, a pravno je pitanje koju varijantu sud treba primijeniti.

14. Kako je utvrđeno da je tužiteljici i više isplaćen 1 prekovremeni sat, imajući u vidu sve gore iznijete odredbe i tumačenja KU, to je sud odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

15. Tužitelj je podneskom od 9.3.2026. promijenio činjenični opis zahtjeva, odnosno istovjetnost zahtjeva, navevši da u pojedinim mjesecima je radio u redovnom radu od ponedjeljka do petka i da je u tim mjesecima radio i subotama i nedjeljama i na blagdane te onda i na taj način ostvario prekovremeni rad te zatražio ponovno vještačenje.

16. Sud nije odobrio preinaku tužbenog zahtjeva jer su isti navodi postavljeni nakon 7,5 godina od početka postupka, nakon provedenih dva vještačenja i isto nakon više od 7 godina od podnošenja tužbe nije svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

17. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154.st.1. Zakona o parničnom postupku, a (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 -Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH,123/08, 57/11, 25/13, 89/14,- Odluka USRH, 70/19, 80/22,155/23 - dalje ZPP), tuženiku su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku u skladu s vrijednosti predmeta spora i važećom odvjetničkom tarifom („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 126/22, 138/2023 - dalje: OT). Pri odmjeravanju troškova sud je vodio računa i o odredbi čl.155.st.1. ZPP-a i priznao samo neophodne troškove u postupku, osobito vodeći računa o pravilima Zakona o parničnom postupku koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu. Priznati trošak sastoji se od sastava podnesaka od 21.9.2018., 22.8.2022., 27.4.2023. ,12.2.2024., 30.3.2026. svako po 50 euro (tbr. 8/1 OT), pristup roč.1.7.2026. 50 (tbr. 9/1 OT), pristup ročištu 4.12.2018., 21.1.2019., 18.10.2019., 8.2.2021., 15.4.2026. svako po 25 euro (tbr. 9/2 OT), sastav žalbe 62,50 (tbr. 10/1 OT), trošak pristupa vještaka na ročište 65 euro, ukupno 552,50 euro.

17.1. Ostali trošak nije priznat temeljem odredbe čl. 155.st.1. ZPP -a i čl. 156.st.1. ZPP-a, jer je sud smatrao da nisu bili neophodni u postupku ili ponavljaju već iznijete navode ili su uzrokovani krivnjom samog tužitelja (potreba za ispravcima tužbe). To što procesne odredbe propisuje pravo stranke na podnošenje podnesaka, ne znači da stranka ima pravo u svakom slučaju prebaciti taj trošak na teret druge strane, već svaki trošak da bi se priznao, mora biti potreban za vođenje parnice u smislu čl. 155.st.1. ZPP-a odvjetniku kao punomoćniku potrebno je da su kumulativno ispunjene dvije pretpostavke - da je zatraženi trošak predviđen odredbama Tarife te da je bio potreban za vođenje konkretnog postupka u smislu odredbe čl. 155.st.1. ZPP - a. Nepriznati podnesci po mišljenju suda nisu bili neophodni za vođenje ovog postupka.

18. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 21. srpnja 2026.

SUDAC:

Kristina Trtanj Vukoja

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude, nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno, putem ovog suda, u roku od 15 dana u smislu odredbe čl. 335 st. 7-11 Zakona o parničnom postupku.

Dna:

1. pun. tužitelja

2. zz tuženika