Republika Hrvatska

Repubblica di Croazia

Općinski sud u Puli - Pola

Tribunale comunale di Pula – Pola

Stalna služba u Rovinju – Rovigno

Sezione distaccata di Rovinj - Rovigno

52210 Rovinj-Rovigno, Obala/Riva P. Budicin 4

Posl.br. Psp-57/2022-66

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno po sucu Robertu Uggeriju, u parničnom postupku tužiteljice 1. EG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. EGA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje obje zastupa punomoćnik Mario Biondić, odvjetnik u Puli, protiv tuženika GG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Dušan Piskavica, odvjetnik u Rijeci, radi smetanja posjeda, nakon održane usmene i javne glavne rasprave dana 10. lipnja 2026., u nazočnosti stranaka i njihovih punomoćnika, dana 21. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljica koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je tuženik smetao tužiteljice u posljednjem mirnom posjedu nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica], pašnjak upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na način da je posjekao velik broj stabala i drugog raslinja na djelu navedene nekretnine kako je isti prikazan na fotografijama 1. do 6. koje čine sastavni dio ovog rješenja i sve kako će isto biti prikazano u nalazu i mišljenju i sastavnim skicama lica mjesta stalnog sudskog vještaka geodetske struke koje će činiti sastavni dio ovog rješenja, pa se nalaže tuženiku da prestane sa takvim radnjama uznemiravanja i ograničavanja tužiteljica u njihovom posjedu predmetne nekretnine, te mu se zabranjuje takvo ili slično uznemiravanje ubuduće, sve u roku od 8 dana. II. Nalaže se tuženiku da tužiteljicama solidarno naknadi troškove parničnog postupka u roku od 8 dana.".

II. Nalaže se tužiteljicama solidarno naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka, u iznosu od 1.000,00 eura, u o roku od 15 dana, od donošenja ove odluke.

O b r a z l o ž e nj e

1. Tužiteljice tužbom od dana 14. listopada 2022. tvrde: da su posljednje mirne posjednice nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica], pašnjak upisane u zemljišnim knjigama, u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; da su navedenu nekretninu, stekle razvrgnućem suvlasništva godine 2013.; i da su nastavile posjedovati nekretninu u njenim granicama; da je tuženik osnovom ugovora, stekao vlasništvo susjedne k. č. [katastarska čestica], pašnjak upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; da su pozvane od strane firme Geostar d.o.o. za geodetske poslove, zbog uvida u elaborat susjedne čestice 8600/4; da su dana 17. rujna 2022. saznale, da je vlasnik parcele 8600/4 k. o. [katastarska općina], započeo s čišćenjem terena; i da je tuženik posjekao stabla koja se nalaze na njihovoj nekretnini; da su dana 18. rujna 2022. nazvale tuženika i zatražile da obustavi sve radove; da su dana 22. rujna 2022. na tim terenima zatekle osobu prezimena KG iz [adresa], kako pili drva, te zaustavile njegov rad; da su ponovo zatražile od tuženika da prestane sa bilo kakvim radovima na onom terenu i da ne odnosi drva sa nekretnine; da je tuženik samovlasno smetao njihov mirni posjed nekretnine; da parcela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nije nikada bila u posjedu tuženika.

2. Tuženik odgovorom na tužbu tvrdi: da osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljica; da su tužiteljice vlasnice nekretnine k. č. br [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]; da je on vlasnik susjedne čestice 8500/4, k. o. [katastarska općina]; da tužiteljicama nije smetao posjed nekretnine, pobliže navedene u tužbenom zahtjevu; da je stekao vlasništvo nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], od AG, osnovom Ugovora o kupoprodaji; da ga je prodavateljica uvela u posjed nekretnine i pokazala mu granice čestice, s time da je prigodom uvođenja u posjed bio nazočan i ZG iz [adresa]; da je nakon stjecanja prava vlasništva i preuzimanja posjeda parcele pozvao, geodete iz društva Geostar d.o.o. Rijeka, da mu potvrde točne granice posjeda, a sve radi održavanja međe vidljivom; predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljica jer neosnovan; te traži da se naloži tužiteljicama plaćanje prouzročenog troška.

3. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem: svih priloga uz tužbu (zk. izvadaka, izvoda iz posjedovnog lista, izvoda iz katastarskog plana, elaborata tvrtke Geostar, Sporazuma o razvrgnuću suvlasništva, katastarske mape GEO portala); odgovora na tužbu tuženika; sadržaja svih zapisnika; snimaka i fotografija predmetnih nekretnina(list 41-46 spisa i dr.); svih podnesaka stranaka s prilozima; nalaza i mišljenja vještaka DG s fotoprilozima; dopune nalaza i mišljenja sudske vještakinje. Izveden je dokaz saslušanjem sudske vještakinje DG i svjedoka: ĐG, FG, ZG, SG, ŽG (Geostar d.o.o.), KG, AG i OG, te tužiteljica EG i EGA. Tuženik se odrekao prava davanja iskaza pred sudom. Sud je odredio ročišta za glavnu raspravu i uviđaje na licu mjesta, radi identifikacije nekretnina i radi saslušanja svjedoka, sve uz nazočnost vještakinje i stranaka (započeti uviđaj od dana 14. ožujka 2023., je odgođen zbog kiše). Tijekom uviđaja održanog dana 6. lipnja 2025. saslušani su na licu mjesta svjedoci: ĐG, FG, ZG, SG, ŽG (Geostar d.o.o.), i KG.

4. Među strankama nije sporno da su tužiteljice zemljišnoknjižne suvlasnice i suposjednice nekretnine k. č. br [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],; kao i to, da je tuženik vlasnik i posjednik susjedne nekretnine k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; sporno je i valja utvrditi je li je tuženik smetao tužiteljice u posljednjem mirnom posjedu opisane nekretnine, sada predmetom ovog postupka.

5. Na okolnosti posjedovnog stanja predmetnih nekretnina iskazivali su svjedoci:

ĐG, FG, ZG, SG, ŽG (Geostar d.o.o.), KG, AG i RG.

6. Dana 14. ožujka 2023. je održan uviđaj uz nazočnost stranaka, vještakinje i svjedoka, tijekom kojega su razgledane nekretnine i predmet spora. Svaka je stranka pokazala sudu i vještakinji, svoj posjed terena. Zatim je ročište odgođeno zbog kiše. Sudska je vještakinja nakon tog uviđaja dana 10. studenog 2023., predmetu priložila nalaz i mišljenje (sa foto prilozima).

6.1. Iz njezinog nalaza proizlazi: da se k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], nalaze u Gržini i da međusobno graniče; da su evidentirane kao pašnjak, ali da su naravi zarasle (a kako je prikazano na ortofoto snimku iz 2022.,prilog 3); najvećim dijelom da su površine parcela pod stablima; a da je u centralnom dijelu nagli pad terena i značajna visinska razlika (razvidno i na fotografijama u prilogu); da je tuženik krenuo sa čišćenjem svoje k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na način da je pilio stabla i srednje raslinje unutar nekretnine ograđene suhozidom sa jugoistočne strane (bez krčenja), da se suhozid proteže i prema cesti sa zapadne strane i da je u tom suhozidu otvor širine 3 m.; da tuženik nije na svoju ruku krenuo sa čišćenjem terena i piljenjem stabala, jer je iz spisa jasno da je on tražio od ovlaštene firme za geodetske poslove da mu označe njegovu parcelu; za potrebe izrade ovoga nalaza da je obavila potrebna mjerenja u svrhu određivanja površine koja je očišćena sa očitovanjem u odnosu na k. č. [katastarska čestica] tužiteljica; međutim da je utvrdila postojanje značajne deformacije koje utječu na tumačenje međa predmetnih parcela; da je kao polazni podatak koristila aerofotogrametrijski snimak iz 1968., jer da se samo na tom snimku vide postojeći suhozidi (koji bi se mogli smatrati međama), i jer je tada raslinje bilo nisko; da su tužiteljice predmetu priložile skicu premjeravanja iz 1981. (list 38. spisa), koja obuhvaća susjednu k. č. [katastarska čestica] i druge, dok predmetne parcele da nisu naznačene; ali je značajan prikaz tada postojećih zidova koji se mogu povezati sa stanjem 1968., kao i sa današnjim stanjem; na širem području da se javljaju deformacije u pogledu translacija, malim dijelom rotacija i kombinirano, a za predmetne ističe i translacije; da je tuženiku ovlašteni geodetski stručnjak krenuo obilježavati njegovu k. č. [katastarska čestica] od suhozida, koristeći podatke sa katastarskog plana (jer su to jedini službeno evidentirani podaci), na način da se sjeverozapadna međa k. č. [katastarska čestica] (tuženika), koja je ujedno jugoistočna međa k. č. [katastarska čestica] (tužiteljica), dolazi lijevo od otvora u suhozidu (zapadna međa), i da proizlazi: da tuženik sa čišćenjem svoje parcele (krenuo od opisanog suhozida), nije došao niti do zajedničke međe, a kamoli da je prešao na nekretninu tužiteljica; da je među između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] (na planu istaknuta žuto), potrebno definirati, i da je potrebno provesti postupak uređenja međe; jer inače bez definiranja međe, nije moguće odrediti je li je tuženik prešao na susjednu k. č. [katastarska čestica], prilikom sječe stabala i ostalog; izmjerena površina očišćenog područja nepravilnog oblika iznosi cca 460 m2; da parcela nije iskrčena jer nisu izvađeni panjevi; pogledom iz smjera suhozida prema sjeveru, da je čišćenje obustavljeno (sve navedeno da je prikazano na priloženim fotografijama uz nalaz).

7. Tijekom ročišta održanog 1. ožujka 2024., sudska je vještakinja objasnila i navela: da ostaje u cijelosti kod svog pismenog nalaza i mišljenja; da je nakon uviđaja bila na predmetnim nekretninama; da je hodala po suhozidu do njegovog kraja i do početka vrlo strme padine; dalje u tom smjeru da nije silazila već krenula prema sjeveru; i stigla do dijela terena gdje je obustavljeno čišćenje (u smjeru sjevera); te je krenula po padini između granja u smjeru istoka do određenog dijela, te se vratila i obavljala mjerenja; međutim, da na zahtjev stranaka i ukoliko sud ocijeni potrebitim, da se može taj teren ponovno obići sa strankama i svjedocima.

8. Tužiteljice su tijekom istog ročišta predložile da se odredi ponovno uviđaj na licu mjesta sa vještakinjom radi potpunog obilaženja nekretnina i radi dobivanja cjeline nalaza u odnosu na zatečeno stanje na licu mjesta; za sada da ne mogu prihvatiti takav nalaz jer se ne odnosi u cijelosti na predmetne nekretnine; jer fotografije vještakinje ne prikazuju mjesto padine obzirom ona nije imala pristup, tom dijelu terena. Tuženik drži da nema potrebe ponovno izlaziti na lice mjesta, već da je u daljnjem tijeku postupka potrebno saslušati svjedoke i stranke i nakon toga donijeti odluku u ovom postupku.

9. Sud je nakon toga odredio ročište za glavnu raspravu i uviđaj na licu mjesta, radi identifikacije nekretnina i radi saslušanja svjedoka na licu mjesta, sve uz nazočnost vještakinje i stranaka. Tijekom ročišta i uviđaja održanog dana 6. lipnja 2025 saslušani su svjedoci: ĐG, FG, ZG, SG, ŽG (Geostar d.o.o.), KG.

10. Na osnovu navoda iz iskaza saslušanog svjedoka ĐG, ovaj je sud utvrdio: da su on i njegova supruga ĐG EG dobili poziv od geodete za urediti među između susjednih čestica, po prijedlogu tuženika GG; da je na terenu bio ŽG geodeta i tuženik; da je na njihovom terenu sve bilo posječeno; obzirom na tako zatečeno stanje, da su se obratili odvjetniku; da je onoga dana zatekao na terenu KG, kako sječe drva motornom pilom; i saznao da radi po nalogu tuženika GG; da sa AG nisu nikada imali problema; da su on i supruga često obilazili tu nekretninu jer je građevinska; da su brali šparoge i uživali u prirodi.

11. Na osnovu navoda iz iskaza saslušanog svjedoka FG, ovaj je sud utvrdio: da je EGA, njegova supruga; da su oni obilazili predmetnu česticu, uglavnom da su često bili na tom terenu; da je vidio KG kako sječe njihovu šumu s pilom; da mu je KG rekao, da je vršio sječu, proširio i prokrčio prolaz do te parcele, da bi mogao proći sa traktorom i prikolicom do tog terena, za odvoziti drva; da je iznio sa tog terena oko 10 kubika drva, a da je posjekao oko 30 kubika drva; kada je rekao KG da vrši sječu na tuđem terenu, da je on odmah prestao raditi i odgovorio mu da nije imao tu informaciju; te i rekao da vrši sječu po nalogu tuženika; i da je za svoj rad isplaćen odvozom drva; nakon što je bila izvršena sječa, da se održao sastanak uz nazočnost: tuženika, geodeta CG, tužiteljica, ĐG i njegovu; da je geodeta rekao da se sječa vrši na terenu u vlasništvu tuženika. Da on (svjedok), nema saznanja o točnim međama predmetne čestice; da granice te parcele nisu bile prepoznatljive, u odnosu na druge parcele; da ih je zasmetalo to što je teren raskrčen, obzirom da više nije bilo prirode.

12. Na osnovu navoda iz iskaza saslušanog svjedoka SG, ovaj je sud utvrdio: da ne zna na čijem je terenu izvršena sječa; da je izvršena sječa jednog dijela šume; da ne zna čiji je teren koji je očišćen od raslinja; ranije da je to bila jedna velika šuma, koju prepoznaje (kao list 24 predmeta); da je granica između tih susjednih čestica suhozid; da je vidio da se sječa vrši na toj parceli i vidio radnika KG; da je KG imao traktor kada je vršio sječu; da nije vidio da radnik KG traktorom iznosi drva sa te parcele; da se traktorom i prikolicom ne može pristupiti do kotline parcele.

13. Na osnovu navoda iz iskaza saslušanog svjedoka ZG, ovaj je sud utvrdio: da je tuženik kupio parcelu od AG (tetke tužiteljica); da je teren koji je očišćen (prikazan na fotografiji 42), i omeđen, na način da se suhozid proteže uz cestu, gdje se zatim suhozid lomi, i slijedi teren za dužinu od 100 metara, a možda i više (što je sve prikazano na fotografiji); da je taj očišćeni dio terena u vlasništvu tuženika; između susjednih parcela, da se protežu stari suhozidovi; u naravi, da su isti stari zidovi zapravo međe, susjednih terena; da je bio ovdje na tom terenu sa tetkom tužiteljica i sa tuženikom, kada je prodavateljica AG pokazala tuženiku, teren predmetom kupoprodaje; da je oduvijek znao gdje se nalazi predmetna parcela;

14. Na osnovu navoda iz iskaza saslušanog svjedoka KG, ovaj je sud utvrdio: da je bio na tim terenima, zajedno sa tuženikom i sa geodetom i to nakon što je tuženik kupio jednu parcelu; da je tuženik želio očistiti tu svoju parcelu i izvršiti sječu; da im je geodeta CG pokazao, koristeći se skicom, gdje se može izvršiti sječa; da je geodeta imao aparat za snimanje pozicije i skicu; i da mu je točno pokazao gdje može izvršiti sječu, te i pokazao mu širinu i dužinu te parcele; da je točno znao gdje mora sječi drva i da se držao gabarita geodete i da je tamo radio oko 10 dana na parceli; jednog dana, kada je radio i vršio sječu, da je do njega došao jedan čovjek, koji mu je rekao, da vrši sječu na pogrešnom terenu; da je odmah ugasio pilu, te pokupio svoje stvari i otišao sa lica mjesta. Isti je svjedok pokazao na licu mjesta granice čestice tuženika, zapravo sve bitne točke predmetne parcele, na kojoj je vršio sječu, sve uz nazočnost suda, stranaka i vještakinje DG (koja je tako fiksirane točke analizirala svom u nalazu).

15. Na osnovu navoda iz iskaza saslušanog svjedoka ŽG, ovaj je sud utvrdio: da je po nalogu tuženika pristupio identifikaciji tuženikove parcele; da je sve bilo obraslo i da nije mogao odmah izvršiti posao; nakon izvedenog snimanja parcele, da je napravio preliminarni elaborat; zatim, da je zvao na lice mjesta tuženika i tužiteljice; da je o svemu obavijestio i svjedoka ČG, jer da se njegova čestica nalazi do međe i parcele tuženika; da su tužiteljice na licu mjesta iznijele tvrdnju, da je parcela koja je posječena njihova, a ne tuženikova; da je prethodno, predmetne parcele identificirao putem sustava GPS-a i identificirao stari suhozid koji se proteže iz pravca asfalta, po dužini cijele parcele; da je početna točka mjerenja, zapravo početak staroga suhozida, gledano iz pravca ceste; da je snimio detaljno šire područje; a prema katastarskim podacima, da je zamijetio deformacije terena; no da je i mimo toga identificirao predmetnu česticu, u vlasništvu tuženika; da odgovara istini, da je proslijedio dopis geodetske uprave (kao list 11 predmeta), EG; navedenim dopisom, da je htio istoj dati do znanja da: podaci o njezinoj adresi i načinu uporabe i površini čestice ostaju neizmijenjeni i da u službenoj evidenciji svi podaci ostaju neizmijenjeni.

15.1. Nakon zaprimljenog iskaza svjedoka KG tijekom uviđaja, sudska je vještakinja DG navela (u svezi onoga što je svjedok KG precizno pokazivao na terenu): da je on pokazao na fotografiji (list 41 predmeta), kojim je pristupom dolazio na sjeveroistočni dio spornog područja; da je obavljen obilazak trase gdje je isti svjedok pokazivao pristup, koji je na istoj fotografiji prikazan "crvenom krivuljom" u obliku slova "S", počevši od suhozida prema sjeveroistoku. Da se izmjerena trasa proteže za dužinu od oko 110 metara; nakon toga, da se došlo u podnožje, na sjeveroistočni dio vale, gdje su zatečeni panjevi; da je svjedok fotografiran kada je pokazivao obuhvat sječe, koja se protezala do kraja te vale, te i dio u usponu sjeveroistočno, što je prikazano u pisanom nalazu; u svezi širine puta, da je cijela trasa prohodna, jer da na istoj nema stabala, trava i niti niskog raslinja; da se može zaključiti: da je prohodnost duž cijele trase puta, u većem dijelu, dovoljne širine za prolaz traktora.

16. Sudska je vještakinja (nakon tog održanog uviđaja) dana 12. siječnja 2026., predmetu priložila dopunski nalaz i mišljenje (sa foto prilozima), i iz njezinog nalaza proizlazi: da je na zahtjev tužiteljica obavljen ponovni obilazak sporne lokacije, ovaj puta sa širim obuhvatom jer su prigovorile na nalaz u pogledu identifikacije opsega posječene šume; da je sječa obavljena bez vađenja panjeva (zato da šuma nije iskrčena), zbog čega se sporna lokacija i dalje smatra šumom po kulturi; da su obje predmetne k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], evidentirane kao pašnjak ali zbog zapuštenosti da je izrasla šuma, koja je u dijelu posječena od strane tuženika, ali da nije iskrčena, te da je kultura i dalje šuma, sve dok se ne izvade panjevi; jer dok se ne iskrči šuma ostaje ta kultura, jer se ista obnavlja iz panjeva i da je to propisano pravilo prilikom definiranja kulture; da su prepoznatljivi zaostali panjevi različitih veličina (i starosti), tako i na dijelu koje je pokazao svjedok KG koji je vršio sječu; da je tuženik angažirao geodetskog stručnjaka za potrebe definiranja međe svoje k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], upravo iz razloga da bi sječu obavio unutar svoje vlasničke parcele; da na prvom uviđaju, kao i na samostalnom obilasku posječenog dijela po vještaku da se došlo do ruba usjeka, jer dalje nije bilo moguće prolaziti zbog naglog pada terena (velike visinske razlike); tako da u iskazu površine posječenog dijela nije bio obuhvaćen dio koji je obiđen na drugom uviđaju; da se na taj dio pristupilo okolnim pristupom, po pokazivanju tužiteljica i svjedoka KG koji je obavljao sječu; za razliku od nalaza (od 10.studeng 2023.) kada je bio dostupan samo snimak iz 2022. god. da je sada dostupan i snimak iz 2024., na kojemu se jasno vide tragovi obavljene sporne sječe i da taj snimak koristi u predmetnoj dopuni nalaza; da prvo slijede stariji snimci, radi utvrđenja stanja prije sječe (radi usporedbe).

16.1. Da prilog D1 nalaza od 2022., prikazuje stanje prije sječe; da se vidi stanje šume prije sječe 2022.; desno je snimak sa uklopom katastarskog plana sa izrazito velikom deformacijom uklopa, kako je opisano u nalazu, a vidi se jasnije na prilogu koji slijedi odnosno na snimku iz 1968., kada je djelomično bilo šume, ali tek u začetku, te se i jasnije vide suhozidi na međama (crvene strelice).

16.2. Da prilogom D2 nalaza od 1968. ona ukazuje: na oblik susjedne k. č. [katastarska čestica] (sa lijeva na desno se značajnije sužava) u usporedbi sa predmetnom k. č. [katastarska čestica] koja je više pravokutna (zeleno/katastar, crno/suhozid); da ističe na deformaciju uklopa katastra (zeleno) sa stvarnim stanjem (crno crtkano-suhozid); da su tužiteljice uz tužbu priložile snimke iz zraka, na kojima se daleko najbolje vidi što je posječeno, iako u dijelovima, te je teže povezivanje dva snimka, za razliku od snimka iz 2024., na kojemu je slabija vidljivost detalja, ali je vidljiv obuhvat sječe u cijelosti.

16.3. Da prilog D3 nalaza od 2024., prikazuje stanje nakon sječe; da su to tri identična snimka iz 2024., na kojima je vidljiva sječa na spornoj lokaciji s time da su na prvoj i drugoj slici istaknuti rubni dijelovi posječene površine (crno crtkano); da je potpuna sječa obavljena na zapadnom dijelu (najveći dio površine), a da je parcijalna sječa obavljena na istočnom dijelu parcele, onako kako se u nastavku i na fotografijama opisuje. Na prvoj i drugoj slici istaknut je dio između suhozida (crno-crtkano), kako je geodet pokazao tuženiku i kako je velikim dijelom obavljena sječa; da oker-kose linije pokazuju približno mjesto naglog pada terena (pokos); na drugoj slici je istaknuta k. č. [katastarska čestica] (zeleno) i usporedbom je jasno kako je tuženik (po pokazivanju geodeta) u svojoj nedovršenoj sječi poštovao upravo taj oblik parcele; na trećoj slici je crvenom krivuljom naznačen pristup u udolinu, onako kako se pristupilo na ponovljenom uviđaju; da je svjedok KG pokazao na uviđaju od dana 06. lipnja 2025. kako i kuda je sve pristupao radi obavljanja sječe predmetne lokacije; da je zapadni dio blizu ceste bio dostupniji sve do pokosa (naglog pada terena), a u udolinu (istočni dio), da je on pristupao okolno kao i na uviđaju i da je izmjerena dužina tog pristupa cca 110 m (na trećem prilogu, treća slika, navedeno je detaljno prikazano crvenom krivuljom); na tom istočnom dijelu zatečeni su panjevi zaostali od sječe (fotografije u nastavku) i preostala stabla, jer je i sam svjedok rekao kako nije dovršio ugovoreni posao sječe cijele površine, upravo iz razloga što se pojavio problem oko tumačenja položaja međa i posjeda. Nakon navedenih novih utvrđenja, da je ona ispravila iskaz površine, iz ranijeg nalaza (površine koja je obuhvaćena spornom sječom); te objasnila da je sječa obavljena unutar planiranog obuhvata evidentirane površine od 1931 m2, i to u najvećem dijelu površine terena tuženika; da je taj dio parcele tuženika temeljito posječen, a manji dio parcijalno (kako se vidi na fotografijama i prilozima); da površina ukupnog zahvata tuženika sječom zaključno iznosi: oko 1430 m2.

16.4. Iz priloženih fotografija uz nalaz vještakinje proizlazi: da fotografije 1. (lijevo) i 2. (desno), prikazuju svjedoka KG kada pokazuje kuda je pristupao u udolinu, a iza njega se vršilo mjerenje te trase; da fotografija 3. prikazuje svjedoka KG koji je sve nazočne doveo do udoline gdje, je isti vršio sječu, koja nije bila obuhvaćena ranijim osnovnim nalazom; da fotografija 4. prikazuje svjedoka KG kada pokazuje kako je osim potpune sječe (sva stabla redom), obavio i parcijalnu sječu (neka su stabla preostala), jer je iskrsnuo problem na intervenciju od strane tužiteljica, te je daljnja sječa obustavljena; da fotografije 5., 6. i 7. prikazuju svjedoka KG kada pokazuje panjeve u udolini; da fotografija 8. prikazuje (s obzirom da je sječa obustavljena), ostala stabala koja nisu posječena i da je to područje opisala kao parcijalna sječa, jer je miješani sadržaj panjeva i stabla; da fotografije 9. i 10. prikazuju područje parcijalne sječe u udolini (istočni dio sporne lokacije); da fotografije 11. i 12. prikazuju panjeve u udolini; da fotografija 13. prikazuje svjedok KG kada je pokazao kuda je dolazio na lokaciju "X" iznad pokosa, a kako je sud označio na stranicama 41 i 42 spisa (kopije u nastavku); da je sud na uviđaju pratio iskaz svjedoka KG na način da je i na prilozima sa stranica 41 (dolje) i 42 (desno) jasno označio plavi "X" (kao prilog D4-1, i D4-2); kao mjesto do kuda je svjedok dolazio traktorom i prikolicom, a to se mjesto nalazi na zapadnoj strani sporne lokacije, iznad usjeka, kako je dodatno naznačeno na snimku prilog D5 u nastavku nalaza. Da na stranici 41 spisa je crvenom krivuljom sud označio dolazak u podnožje usjeka, u udolinu, a crveno-crtkano je naznačen dolazak do mjesta "X" iznad pokosa; i da navedeno je identificirano i prikazano na slijedećem prilogu D5.

16.5. Iz priloga D5 nalaza proizlazi nastavno na prilog D3, da je vještakinja sukladno navedenom (kao str. 41, 42 spisa), tijekom drugog uviđaja: precizno ucrtala kretanje svjedoka KG prilikom obavljanja sporne sječe. Pokos (nagli pad terena zbog visinske razlike) je prikazan oker šrafurom, do točke "X" i dolazilo se smjerom crveno- crtkano, a u udolinu i podnožje pokosa dolazilo se kako je naznačeno crvenom krivuljom, u približnoj dužini od oko 110 m, polazeći od otvora u suhozidu.

17. Sudska je vještakinja saslušana tijekom ročišta održanog dana 10. lipnja 2026. je je navela i objasnila: da ostaje u potpunosti kod pisanog nalaza i mišljenja, i kod dopune nalaza i mišljenja koje je priložila predmetu; da je neophodno bilo izvršiti identifikaciju predmetnih nekretnina, pri čemu je uočila značajnu deformaciju i odstupanja (što je sve detaljno i s prilozima obrazložila); da je donijela (i priložila predmetu) uvećano snimku predmetne lokacije iz 1968. s uklopom katastarskog plana, jer se na njoj najbolje vide postojeći i identificirani suhozidi; te naglasila, da je tuženik izvršio sječu na svojoj parceli.

17.1. Sudska vještakinja zaključno drži: da je tuženik vršio sječu unutar svoje čestice. Da je svjedok TG inženjer geodezije i da se on dobro pripremio radi provedbe identifikacije čestice tuženika; i da se povezao s postojećim suhozidima i zauzeo stručni stav da su to međe; da je ona izvršila identifikaciju sporne parcele i da je došla do zaključka: da se slaže s identifikacijom TG inženjera geodezije. Da je geodet na terenu detaljno objasnio, da je elaborat izradio na način da je nekretninu tuženika identificirao i definirao po međama prema postojećim suhozidima; da je svjedok po uputi tuženika koristio GPS i identificirao pomoću njega i susjednu cestu, kao i predmetne parcele; da se geodeta koristio opremom, što povlači za sobom koordinatnu mrežu, i da se povezivao s okolnim detaljima i cestom.

18. U nastavku dokaznog postupka je izveden dokaz saslušanjem svjedoka:

AG i OG; a na kraju dokaznog postupka je izveden dokaz saslušanjem stranaka.

19. Na osnovu navoda iz iskaza saslušane svjedokinje AG, ovaj je sud utvrdio: da su tužiteljice njezine nećakinje; da o samom činu vršenja sječe nema nikakvih saznanja; da je tuženiku prodala predmetnu parcelu; da ju je EG izvijestila, (njezina nećakinja, ovdje tužiteljica), da je izvršena sječa i da će podnijeti predmetnu tužbu; prije prodaje predmetne nekretnine tuženiku, da je s tuženikom bila na licu mjesta i pokazala mu predmetnu parcelu; da je prodala tuženiku k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]; da je ZG bio prisutan na licu mjesta, kada su ona i tuženik pregledavali teren i predmet ugovora o kupoprodaji.

20. Na osnovu navoda iz iskaza saslušanog svjedoka OG, ovaj je sud utvrdio: da je njegova parcela susjedna do tuženikove; da je tužiteljica EGA došla na lice mjesta, jer se nije slagala s time što se taj teren čistio, da joj to nije odgovaralo; da se njegov teren dijeli od terena tuženika, uz dobro vidljivu među, jer da se radi o starom i dugom suhozidu, koji se nalazi tamo oduvijek; da je tuženik vršio sječu na svojem terenu; da je tuženik čistio svoj teren.

21. Na osnovu navoda iz iskaza saslušane prvotužiteljice EG, ovaj je sud utvrdio: da je dana 17. rujna 2022. vidjela da je netko izvršio sječu šume; da je 22. rujna 2022, zatekla osobu koja vrši sječu, na parceli; i to baš onoga dana kada su pozvani na terenima radi uređenja međa: da je sječu vršio svjedok KG, koji joj je priznao da vrši sječu po nalogu tuženika; da su tada bili prisutni njezin suprug, njezina sestra (ovdje tužiteljica) i njezin suprug; i da su rekli svjedoku KG da obustavi sječu, što je on i učinio.

22. Iz navoda saslušane drugo tužiteljice EGA, proizlazi: da je pažljivo slušala iskaz sestre i navela, da je prvo tužiteljica istinito iskazivala pred sudom, te svojim iskazom potvrdila sve njezine navode.

23. Tuženik GG je pred sudom naveo: da u ovom predmetu ne želi iznijeti iskaz, jer da je to nepotrebno.

24. Ovaj je sud prihvatio u potpunosti navode iz iskaza svjedoka OG, KG, AG, SG, ZG i ŽG, jer se njihovi navodi podudaraju s ostalim izvedenim dokazima tijekom postupka. Dakle, ovaj je sud prihvatio navode iz iskaza gore navedenih svjedoka (kojima ovaj sud vjeruje), jer su navodi istih neposredno uvjerljivi logični, životno prihvatljivi, međusobno podudarni i jer se njihovi navodi međusobno upotpunjavaju; a kako je ovaj sud prihvatio navode iz iskaza svjedoka i nalaz, dopunu nalaza i iskaze vještakinje, to je sud odlučio kao u izreci.

25. Nakon svih tako izvedenih dokaza, ocjenom svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti a nakon zaprimljenog nalaza i dopunskog nalaza vještakinje geodetske struke, koja je identificirala predmetnu nekretninu; i nakon zaprimljenih iskaza svjedoka kojima ovaj sud vjeruje, te nakon izvedenih ostalih materijalnih dokaza prikupljenih tijekom postupka, ovaj je sud zaključio i drži dokazanim: da je tužbeni zahtjev tužiteljica neosnovan.

26. Nakon zaprimljenih nalaza i mišljenja i dopune nalaza vještakinje geodetske struke i foto priloga, te fotografija priloženih predmetu, te osnovom nalaza i mišljenja vještakinje geodezije, koji je u cijelosti prihvaćen kao objektivan i stručan; ovaj sud drži dokazanim: da priloženi foto prilozi vještakinje vjerno prikazuju stanje nekretnine zatečeno na dan uviđaja, kao u ostalom i fotografije priložene predmetu po tužiteljicama (da fotoprilozi vjerno prikazuju predmetne terene, jer je navedeno i sud utvrdio neposrednim opažanjem). Ovaj je sud u potpunosti prihvatio nalaz vještakinje, jer je logičan, uvjerljiv i podudaran sa navodima iz iskaza saslušanih svjedoka kojima ovaj sud vjeruje, i podudaran sa ostalim izvedenim materijalnim dokazima tijekom postupka. Osnovom istoga i foto priloga, te navoda saslušanih svjedoka kojima ovaj sud vjeruje, a koji su prepoznali predmet spora; ovaj sud dodatno drži dokazanim: da je nalaz sastavljen sukladno Zakonu.

27. Na osnovu prihvaćenog nalaza i dopunskog nalaza sudske vještakinje i prihvaćenih navoda iz iskaza saslušanih svjedoka (kojima ovaj sud vjeruje), ovaj sud drži dokazanim: da je tuženik krenuo sa čišćenjem terena i piljenjem stabala na oprezan način, što se od njega i očekivalo kao dobrog gospodara nekretnine i šume; jer da je prethodno zatražio od ovlaštene firme za geodetske poslove, da mu točno označe međe te parcele; da je tuženik sa radnikom krenuo sa čišćenjem svoje k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]; na način da je radnik pilio stabla i srednje raslinje unutar nekretnine ograđene suhozidom sa jugoistočne strane (bez krčenja), da se suhozid proteže i prema cesti sa zapadne strane i da je u tom suhozidu otvor širine 3 m.; da iz svega iznijetog proizlazi: da tuženik s čišćenjem svoje parcele krenuo od opisanog suhozida; da tijekom obavljanja opisanih radova tuženik (odnosno radnik koji je radio za tuženika), nije niti došao do zajedničke međe sa parcelom tužiteljica; i da sječom nije prešao na nekretninu tužiteljica.

27.1. Tako je sud zaključio jer navedeno između ostaloga proizlazi i iz priloga D3 nalaza vještakinje od 2024., koji prikazuje stanje nakon sječe; sa tri identična snimka iz 2024., na kojima je vidljiva sječa; u kojoj je po vještakinji i to na drugoj slici istaknuta k. č. [katastarska čestica] (zeleno), i usporedbom da se jasno raspoznaje: da je tuženik (po pokazivanju geodeta), u svojoj nedovršenoj sječi poštivao upravo taj oblik parcele; i jer na trećoj slici je crvenom krivuljom naznačen pristup u udolinu, onako kako se pristupilo na ponovljenom uviđaju; te jer je svjedok KG pokazao na uviđaju detaljno kako i kuda se kretao za pristupiti terenu tuženika, radi obavljanja sječe predmetne lokacije; da je zapadni dio blizu ceste bio dostupniji sve do pokosa (naglog pada terena), a u udolinu (istočni dio), da je KG pristupao okolno, kao i na uviđaju: i da je izmjerena dužina tog pristupa cca 110 m (na trećem prilogu, treća slika, gdje je detaljno navedeno i prikazano crvenom krivuljom); i jer na tom istočnom dijelu terena tuženika su zatečeni panjevi zaostali od sječe i preostala stabla; te jer je i sam svjedok rekao da nije dovršio ugovoreni posao sječe cijele površine, upravo iz razloga što se pojavio problem oko tumačenja položaja međa i posjeda.

27.2. Dodatno je sud tako zaključio, jer je vještakinja detaljno objasnila: da je sječa obavljena unutar planiranog obuhvata evidentirane površine od 1931 m2, i to u najvećem dijelu površine terena tuženika; da je taj dio terena tuženika temeljito posječen, a manji dio parcijalno (kako se vidi na fotografijama i prilozima); da površina ukupnog zahvata sječom iznosi: oko 1430 m2. Sudska je vještakinja, nakon izvedenih detaljnih mjerenja, zaključno navela: da je tuženik izvršio sječu na svojoj parceli. Dakle, sudska vještakinja zaključno drži: da je tuženik izvršio sječu unutar svoje čestice. Valja ponoviti, da na kraju svog pismenog nalaza i mišljenja od dana 10. studenoga 2023. je sudska vještakinja navela (sukladno dopuni nalaza) da: tuženik nije došao sječom do kraja svoje parcele, niti do zajedničke međe.

27.3. Ovaj sud drži dodatno dokazanim, da se svjedok TG (inženjer geodezije), dobro pripremio radi provedbe identifikacije čestice tuženika sa opremom; jer, da se povezao s postojećim suhozidima i zauzeo stručni stav da su to međe; a tako je sud zaključio, jer je sudska vještakinja nakon izvršene identifikacije sporne parcele navela: da prihvaća identifikaciju svjedoka TG (inženjera geodezije); u nastavku navodeći, da je geodet na terenu detaljno objasnio, da je elaborat izradio na način da je nekretninu tuženika identificirao i definirao po međama prema postojećim suhozidima; da je svjedok po uputi tuženika koristio GPS i identificirao pomoću njega i susjednu cestu, kao i predmetne parcele; da se geodeta koristio opremom, što povlači za sobom koordinatnu mrežu, i da se povezivao s okolnim detaljima i cestom.

27.4. Sudska vještakinja na kraju svog nalaza i mišljenja je priupitana i izričito je ponovila: da je tuženik vršio sječu unutar svoje čestice. Upravo onako kako to iskazuje svjedok RG kada tvrdi: da je tuženik vršio sječu na svojem terenu; i da je tuženik čistio svoj teren, do njegove susjedne parcele; da mu je to dobro poznato, jer njihove terene dijeli samo stari i dugi suhozid (identificiran na licu mjesta po sudskoj vještakinji). Onako kako podudarno iskazuje i svjedok ZG kada tvrdi: da je taj očišćeni dio terena u vlasništvu tuženika; da je teren očišćen i omeđen; i da se između susjednih parcela, protežu stari zidovi (zapravo međe); da je bio ovdje na tom terenu sa tetkom tužiteljica i sa tuženikom, kada je prodavateljica AG pokazala tuženiku, teren predmetom kupoprodaje; da je oduvijek znao gdje se nalazi predmetna parcela. Navedeno potvrđuje i svjedok KG kada tvrdi: da je bio na tim terenima, zajedno sa tuženikom i sa geodetom i to nakon što je tuženik kupio jednu parcelu; da je tuženik želio očistiti tu svoju parcelu i izvršiti sječu; da im je geodeta CG pokazao, koristeći se skicom, gdje se može izvršiti sječa; da je geodeta imao aparat za snimanje pozicije i skicu; i da mu je točno pokazao gdje može izvršiti sječu, te i pokazao mu širinu i dužinu te parcele; da je točno znao gdje mora sječi drva i da se držao gabarita geodete i da je tamo radio oko 10 dana na parceli. Isti je svjedok pokazao na licu mjesta granice čestice tuženika, zapravo sve bitne točke predmetne parcele, na kojoj je vršio sječu, sve uz nazočnost suda, stranaka i vještakinje DG (koja je tako fiksirane točke analizirala u svom nalazu). I svjedok TG (inženjer geodezije), potvrđuje gore navedeno, kada tvrdi: da je prethodno, predmetnu parcelu identificirao putem sustava GPS-a; i da je identificirao stari suhozid koji se proteže iz pravca asfalta, po dužini cijele parcele; da je početna točka mjerenja, zapravo početak staroga suhozida, gledano iz pravca ceste; da je snimio detaljno šire područje, prema katastarskim podacima, a to sve za potrebe tuženika, i njegove (po njemu identificirane) parcele. Navedeno potvrđuje u svojim navodima i svjedokinja AG kada tvrdi: da je tuženiku prodala predmetnu parcelu; prije prodaje predmetne nekretnine tuženiku, da je s tuženikom bila na licu mjesta i pokazala mu predmetnu parcelu; da je prodala tuženiku k. č. [katastarska čestica]; da je ZG bio prisutan na licu mjesta, kada su ona i tuženik pregledavali teren i predmet ugovora o kupoprodaji. Svjedok SG isto tako u svojim navodima tvrdi: da je vidio da se sječa vrši na toj parceli i vidio radnika KG.

28. Na osnovu priloženog nalaza i mišljenja i dopune nalaza vještakinje geodetske struke i foto priloga, te fotografija priloženih predmetu i prihvaćenog iskaza vještakinje geodezije, koji je u cijelosti prihvaćen kao objektivan i stručan; ovaj sud drži dokazanim: da priloženi foto prilozi vještakinje vjerno prikazuju stanje nekretnine zatečeno na dan uviđaja, kao u ostalom i fotografije priložene predmetu po tužiteljicama. Ovaj je sud u potpunosti prihvatio nalaz vještakinje, jer je logičan, uvjerljiv i podudaran sa navodima iz iskaza saslušanih svjedoka OG, KG, AG, SG, ZG i ŽG i podudaran sa ostalim izvedenim materijalnim dokazima tijekom postupka. Osnovom istoga i foto priloga, te navoda saslušanih svjedoka koji su prepoznali predmet spora; ovaj sud dodatno drži dokazanim: da je nalaz sastavljen sukladno Zakonu.

29. Ovaj sud nije prihvatio navode iz iskaza saslušanih svjedoka ĐG (supruga prvotužiteljice) i FG (supruga drugotužiteljice) u onom dijelu iskaza kada tvrde da je tuženik izvršio sječu na parceli tužiteljica, jer su njihovi navodi nelogični, pristrani, neuvjerljivi i životno neprihvatljivi, a kojim iznijetim neosnovanim i pristranim navodima žele zapravo pogodovati osnovanosti predmetne tužbe iz osobnih i materijalnih razloga; stoga, ovaj sud iz istih razloga nije prihvatio te navode iz iskaza tužiteljica, kojim aludiraju na osnovanost predmetnog tužbenog zahtjeva; jer nisu dokazale svoje tvrdnje iznijete pred ovim sudom. Naime, ovaj sud drži da tužiteljice svojim nelogičnim i neosnovanim tvrdnjama žele zapravo obezvrijediti i umanjiti značaj prihvaćenih navoda iz iskaza svjedoka kojima ovaj sud vjeruje; odnosno obezvrijediti značaj izvedenih dokaza tijekom postupka; posebice prihvaćenih navoda iz iskaza svjedoka kojima ovaj sud vjeruje; i obezvrijediti prihvaćeni nalaz, dopunu nalaza i prihvaćene navode iz iskaza sudske vještakinje.

30. Cijeneći sve izvedene dokaze, ocjenom svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti ovaj sud drži dokazanim: da je tuženik sa radnikom vršio sječu stabala na svojoj nekretnini, unutar svog terena; stoga da nije osnovan tužbeni zahtjev tužiteljica.

31. Osnovom čl. 219. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - u daljnjem tekstu ZPP) stranka koja je tijekom postupka iznijela neku činjenicu, koja joj ide u prilog, dužna je predložiti i izvođenje dokaza kojom bi dokazala i postojanje te činjenice; stoga su tužiteljice dužne dokazati sve svoje tvrdnje pred sudom; to kako tužiteljice nisu dokazale istinitost gore navedenih tvrdnji pred sudom; to je sukladno čl. 8. ZPP-a ovaj sud, prema svojem uvjerenju, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, odlučio kao u izreci.

32. Nakon svih izvedenih dokaza, ocjenom svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti, tj. nakon održanog uviđaja i zaprimljenog nalaza i dopunskog nalaza vještaka geodetske struke i nakon zaprimljenih iskaza svjedoka kojima ovaj sud vjeruje; te nakon izvedenih ostalih dokaza prikupljenih tijekom postupka; ovaj je sud zaključio, utvrdio i drži dokazanim: da tužbeni zahtjev tužiteljica, nije osnovan.

33. Dakle, nakon svih izvedenih dokaza, ocjenom svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti ovaj je su utvrdio i drži dokazanim: da tuženik navedene i opisane zgode, nije počinio čin smetanja posjeda na štetu tužiteljica; da je neosnovano tužen u ovom postupku. On nije samovlasno uznemirio, niti smetao posjed tužiteljica; jer je (sasvim suprotno od toga), u ovom postupku dokazano: da je vršio sječu na svojoj parceli i unutar međa te parcele (koja je u njegovom isključivom vlasništvu i posjedu). Da je po nalogu tuženika, prije planirane sječe, naručena i provedena identifikacija međa njegove parcele, po svjedoku geodetske struke (saslušanog u ovom postupku), koji je precizno i detaljno identificirao česticu tuženika; da je tek nakon toga radnik vršio sječu, za račun i po nalogu tuženika, i to isključivo na terenu tuženika i unutar međa iste parcele.

34. Ovaj je sud tako odlučio, jer je u ovom postupku tužiteljice nisu dokazale: da je tuženik počinio opisani čin smetanja posjeda, na njihovu štetu; pa je slijedom svega gore navedenog, njihov tužbeni zahtjev odbijen jer neosnovan, te je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

35. Tužba radi smetanja posjeda mora se predati sudu u zakonskom roku, koji je propisan u čl. 21. Zakona o vlasništvu i drugim pravnim stvarima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - u daljnjem tekstu ZV); tj. unutar roka od 30 dana, od trenutka kad je tužitelj saznao za sadržaj čina smetanja posjeda i za počinitelja. Tužba tužiteljica je predana sudu u propisanom zakonskom roku; ali ista nije osnovana, te je sud odlučio kao u izreci ove odluke.

36. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, a kako su tužiteljice u cijelosti izgubile parnicu, dužne su tuženiku solidarno naknaditi prouzročene parnične troškove; prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

36.1. Osnovom Tbr. 7.2., tuženiku su priznati slijedeći troškovi zastupanja pred sudom: jednokratna nagrada u visini 250 bodova (500,00 eura, za odgovor na tužbu i tri poduzete procesne radnje u postupku, zastupanje na dva ročišta i sastava jednog podneska); za zastupanje na ročištima: dana 1. ožujka 2024., 6. lipnja 2025., i 10. lipnja 2026., (3x50 bodova, ukupno 150 bodova), u iznosu od 300,00 eura; za 2 sastavljena obrazložena podneska (2x50 bodova, ukupno 100 bodova), u iznosu od 200,00 eura; odnosno sveukupno u iznosu, od 1.000,00 eura. Dakle, tužiteljice su dužne tuženiku solidarno naknaditi prouzročeni parnični trošak, u iznosu od 1.000.00 eura, sve u roku od 15 dana, od dana donošenja ove odluke.

37. Slijedom navedenog, valjalo je riješiti kao u izreci.

U Rovinju, 21. srpnja 2026.

Sudac:

Roberto Uggeri

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu rješenja za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu odnosno, od dana primitka ovjerenog prijepisa rješenja za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljicama po pun.

2. Tuženiku po pun.