Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

Poslovni broj: Pp-905/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Lejli Rašidkadić, uz sudjelovanje Ivane Džafić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice GI zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. u svezi članka 10. točke 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24, dalje: ZZNO) temeljem optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko goranske, I policijske postaje Rijeka klasa: 211-07/25-5/4416, urbroj: 511-09-23-25-1 od 03. ožujka 2025. godine, nakon nejavne i glavne rasprave održane 21. srpnja 2026. u prisutnosti okrivljenice i odsutnosti uredno pozvanog tužitelja, istoga dana, javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I Okrivljenica GI, kći G i O, rođ. **.**.1965. u [adresa], državljanka RH, OIB [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], prodavač, bez zaposlenja, prima naknadu za bolovanje 880,00 eura, razvedena, majka 1 punoljetnog djeteta, prekršajno nekažnjavana, kazneno neosuđivana – prema vlastitoj izjavi, trenutačno se protiv nje ne vodi drugi kazneni ili prekršajni postupak

na temelju članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22; dalje: PZ)

kriva je

što je

dana 18. veljače 2025. godine u 20:10 sati u [adresa] počinila fizičko i psihičko nasilje u obitelji prema sestri OI, na način da žrtvu prvo fizički napala uhvativši je za vrat i naguravala ju te ju potom verbalno vrijeđala. Naime dana 18. veljače 2025. godine oko 19:50 sati na adresi u [adresa] pristupili su djelatnici Hitne medicinske pomoći zbog pregleda majke okrivljenice i žrtve, a koja je inače srčani bolesnik. Nadalje, kada je hitna medicinska pomoć otišla na vrata stana JI, okrivljenica je jednom pokucala na njezina vrata i otvorila ih kako bi ušla u stan od oštećene JI. Potom je JI gurala vrata kako bi ih zatvorila te kako joj sestra ne bi u stan ušla nepozvana. U jednom trenutku okrivljenica je uhvatila sestru rukom za vrat i počela ju gurati i govoriti joj „Šta je mami, šta je mami“ te je JI nakon toga uspjela zatvoriti vrata stana. Okrivljena GI vrijeđala je sestru JI u dvorištu riječima „Smeće jedno, jadnice, slomit ću te“ te se udaljila. Navedeni događaj je kod OI izazvao strah, uznemirenost i povredu dostojanstva.

dakle, počinila fizičko nasilje u obitelji primijenivši fizičku silu uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda te psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost

čime je počinila prekršaj iz članka 22. st. 1. u svezi članka 10. točke 1. i 3. ZZNO-a,

pa se okrivljenici GI, na temelju članka 22. stavka 1. ZZNO-a, uz primjenu čl. 37. st. 2. i st. 3. PZ-a

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 219,64 eura (dvjesto devetnaest eura i šezdeset i četiri centa).

Na temelju članka 40. PZ okrivljeniku se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme uhićenja od dana 18. veljače 2025. u 21:25 sati do dana 19. veljače 2025. u 08:20 sati, odnosno u trajanju od 2 (dva) dana, dana što iznosi 79,64 eura (sedamdeset i devet eura i šezdeset i četiri centa) pa je okrivljenica dužna platiti novčanu kaznu u iznosu od 140,00 eura (sto četrdeset eura i nula centi).

Na temelju članka 33. stavka 11. PZ okrivljenica je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jednog) mjeseca od pravomoćnosti presude.

Ako novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, naplatit će se prisilno.

Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. PZ okrivljenica se upozorava da ako u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

II Na temelju odredbe članka 139. stavka 6. PZ okrivljenica se oslobađa obveze naknaditi troškove prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 1. do 4. PZ.

Obrazloženje

1. Optužnim prijedlogom Policijske uprave Primorsko-goranske, Prve policijske postaje Rijeka, okrivljenicu se tereti za prekršaj iz članka 22. stavka 1. u svezi članka 10. točke 1. i 3. ZZNO-a.

2. Dana 21. srpnja 2026. godine održana je glavna rasprava na kojoj se okrivljenica izjasnila da se ne smatra krivom za počinjeni prekršaj.

2.1. U svoju obranu navela je sudu je navela kako se ovo sve dogodilo radi mame. Naime, tog dana je njezin sin došao doma i rekao da je kod mame bila Hitna, a okrivljenica nije znala što se dogodilo te je otišla kod sestre. Zna da je sestri teško, da su obje burno reagirale. Naime, naguravale su se i govorile su si ružne riječi, ne zna točno što, ali ju nije ni u jednom trenutku primila za vrat. Do toga je došlo zato što ju je sestra pokušavala istjerati van iz stana, a ona nije htjela otići dok ne dozna šta je sa mamom. Obje su se gurale i vrijeđale se, a policija je nakon toga došla do nje. Žao joj je što je ovakva situacija nastala, a sa sestrom se u međuvremenu pomirila. Navela je sudu kako nikada prije nije imala ni kazneni ni prekršajni postupak. U odnosu na životne okolnosti, okrivljenica je navela sudu kako živi u vlastitoj nekretnini sa sinom. Trenutačno je nezaposlena i prima naknadu za bolovanje 880,00 eura, a nakon toga će biti na Zavodu za zapošljavanje. Imala je karcinom pluća te su joj odrezali desno plućno krilo.

2.2. U dokaznom postupku je saslušana i žrtva nasilja u obitelji, sestra okrivljenice JI koja je sudu iskazala kako se o svojoj majci brine već osam godina, a majka je postala i dementna te se brine i po doktorima i lijekovima koje majka uzima. Njezina sestra GI je radila u Italiji i govorila joj da je briga za majku njezina briga i često joj prigovarala npr. zašto ju ne vodi doktoru iako je majka bila naručena za preglede. Toga dana došla je sa posla, mami nije bilo dobro pa je pozvala Hitnu a kasnije mamu stavila spavati i ona otišla doma. U jednom trenutku njezina sestra je došla do nje, a ona joj je samo odškrinula vrata i nije ju htjela pustiti u stan pa ju je sestra uhvatila za vrat i rekla joj da će ju slomiti i neka kaže što je mami. To je vidio i njezin muž BI koji je drugi dan zbog toga išao na Hitnu jer se uzrujao i dobio je visoki tlak. Ona sama nije ništa ružno rekla sestri niti ju gurala nego joj je rekla da izađe van. Na poseban upit suda zašto nije sestri otvorila vrata i rekla što je sa mamom, svjedokinja je sudu rekla kako je u to vrijeme bila u lošim odnosima sa sestrom, da je smatrala da se nije dužna ispovijedati jer se sama brinula za majku i plaćala njezine troškove te ju je cijela ta situacija i psihički uništila. Osjećala se povrijeđeno jer i sama ima 70% tjelesnog oštećenja. U međuvremenu se njezina sestra razboljela i njoj je to bilo teško čuti pa ju je i posjetila i nakon toga su počele pričati i pomirile se. Smatra da joj je oprostila to što se dogodilo, ali ne može zaboraviti.

2.3. Zatim su u dokaznom postupku pročitani sljedeći dokazi: zapisnik o ispitivanju osumnjičenika (list 6-7 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka (list 11-13 spisa), izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji (list 20-22 spisa), izvješće o uhićenju (list 23-24 spisa), te izvod iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije za okrivljenu od 21. srpnja 2026. (list 26-27 spisa).

2.4. Iz zapisnika o ispitivanju osumnjičenika GI (list 6-7 spisa) proizlazi kako je inkriminiranog dana došla sestri na vrata jer se brinula za majku radi koje je dolazila hitna. Pokucala je na vrata, a sestra ih je otvorila te je počela galamiti da izađe van iz kuće, da je smeće i đubre i počela ju gurati van iz stana. Okrivljenica nije htjela izaći iz stana dok joj sestra ne kaže što je s majkom.

2.5. Iz zapisnika o ispitivanju svjedoka JI (list 11-13 spisa) proizlazi kako je okrivljenica došla na njezina vrata, pokucala i otvorila ih, a JI je gurala vrata da ih zatvori. U jednom trenutku ju je okrivljenica uhvatila za vrat rukom, počela gurati i govoriti "što je mami, što je mami", a nakon toga je JI zatvorila vrata, a okrivljenica ju je vrijeđala riječima i galamila "smeće jedno, jadnice, slomit ću te" i nakon toga otišla.

2.6. Iz izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji (list 20-22 spisa) proizlazi kako je policiju pozvala žrtva nasilja JI.

2.7. Iz izvješća o uhićenju (list 23-24 spisa) proizlazi kako je okrivljenici oduzeta sloboda uhićenjem od dana 18. veljače 2025. u 21:25 sati do dana 19. veljače 2025. u 08:20 sati, odnosno u trajanju od 2 (dva) dana

2.8. Iz izvoda iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije za okrivljenu od 21. srpnja 2026. (list 26-27 spisa) proizlazi kako nije prekršajno kažnjavana, a iz kaznene evidencije (list 34-35 spisa) proizlazi kako nije niti kazneno kažnjavana.

3. Iz članka 10. točke 1. ZZNO-a slijedi kako je fizičko nasilje primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, a iz istog članka točke 3. proizlazi da je psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost

3.1. Iz članka 22. stavka 1. ZZNO slijedi da tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.

4. Na temelju svih izvedenih dokaza, sud smatra utvrđenim da je okrivljenica inkriminiranog dana počinila fizičko i psihičko nasilje prema sestri OI.

4.1. Okrivljenica je na glavnoj raspravi iskazivala kako žrtvu ni u jednom trenutku nije primila za vrat, nego da su se obje gurale i vrijeđale (okrivljenica i žrtva međusobno). Žrtva ju je pokušavala istjerati iz stana, a ona nije htjela otići dok ne sazna što je s majkom. U odnosu na iskaz koji je dala na policiji, postoji proturječnost s obzirom da je na policiji tvrdila da je žrtva nju vrijeđala i gurala da izađe van iz kuće, dok je pred sudom iznijela drukčiju verziju prema kojoj su obje strane sudjelovale u guranju i vrijeđanju. Iz navedenog se vidi nedosljednost u obrani, koju sud cijeni kao usmjerenu na izbjegavanje prekršajne odgovornosti. Pri tome okrivljenica nije konkretizirala sadržaj navodnih međusobnih uvreda, navevši tek da „ne zna točno što" su si govorile, što sudu ukazuje na nespecifičnost i neutemeljenost takvog iskaza.

4.2. Sud je iskaz žrtve nasilja u obitelji cijenio u potpunosti dosljednim, detaljnim i uvjerljivim. Žrtva je i neposredno nakon događaja, prilikom iskazivanja na policiji, identično iskazivala kao i pred sudom, a sud je neposrednim opažanjem utvrdio da je žrtva bila vrlo emotivna, povrijeđena cjelokupnim događajem i suznih očiju. Dodatno, žrtva nije koristila postupak u svrhu osvete: navodi da je oprostila sestri, ne traži zaštitne mjere i ne želi sudjelovati u svojstvu oštećenice u postupku. Navedeno upućuje na to da je iskaz žrtve slobodan od osvetoljubivosti i da je dan isključivo u svrhu istinitog opisivanja događaja.

5. Okrivljenica je stoga kriva za prekršaj fizičkog i psihičkog nasilja jer je kao i svaka prosječna osoba bila dužna i mogla biti svjesna da je njezino postupanje zabranjeno.

6. Odabirući mjeru kazne sud je imao u vidu stupanj krivnje, opasnost djela, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i imovinsko stanje okrivljenika te svrhu kažnjavanja, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, utječe na svijest počinitelja o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja.

6.1. Također je u smislu članka 11. stavka 2. ZZNO-a imao u vidu da je svrha prekršajnopravnih sankcija predviđenih tim zakonom zaštita članova obitelji izloženih nasilju, poštivanje pravnog sustava te sprječavanje ponovnog počinjenja nasilja u obitelji primjerenim sankcioniranjem počinitelja prekršaja.

6.2. Razmatrajući mogućnost ublažavanja kazne u smislu članka 37. stavka 2. Prekršajnog zakona, sud je utvrdio postojanje naročitih olakotnih okolnosti na strani okrivljenice koje u svojoj ukupnosti opravdavaju primjenu toga instituta.

6.2.1. Kao olakotne okolnosti u smislu članka 36. stavka 2. PZ-a, sud je uzeo u obzir: izjavu žaljenja i kajanja zbog počinjenog prekršaja iskazanu na glavnoj raspravi, okolnost da okrivljenica nije prekršajno kažnjavana niti se protiv nje vodi drugi prekršajni ili kazneni postupak i pomirenje sa sestrom, žrtvom nasilja, koje je nastupilo ubrzo nakon inkriminiranog događaja.

6.2.2. Kao naročito olakotnu okolnost koja opravdava primjenu instituta sudskog ublažavanja, sud je cijenio iznimno loše imovinske prilike okrivljenice: okrivljenica je nezaposlena i prima naknadu za bolovanje od 880,00 eura. Ova okolnost sama po sebi predstavlja otegotnost pri procjeni razmjernosti novčane kazne jer bi izricanje kazne u visini zakonskog minimuma (300,00 eura) za osobu bez ikakvih prihoda imalo nerazmjerno teži učinak na njezino svakodnevno uzdržavanje i funkcioniranje kućanstva nego što bi to bio slučaj s osobom s redovitim prihodima. Sud je kao olakotnu okolnost uzeo i emotivni kontekst jer se situacija dogodila u izvanrednoj i stresnoj situaciji vezanoj uz zdravstveno stanje majke pa je okrivljenica bila iznimno uznemirena zbog majčine bolesti. Osim imovinskog stanja, sud je kao naročito olakotnu okolnost uzeo u obzir i loše zdravstveno stanje okrivljenice. Okrivljenica je naime imala karcinom pluća te su joj odrezali desno plućno krilo. Sud stoga drži da je u konkretnom slučaju imovinsko stanje okrivljenice kao i njezino zdravstveno stanje dostiglo razinu posebne izražajnosti koja opravdava sudsko ublažavanje u smislu odredbe članka 37. stavka 2. PZ-a.

6.3. Kao otegotne okolnosti, sud je utvrdio prirodu nasilja (hvatanje za vrat) kao karakteristično opasnu radnji koja je izazivala neposrednu fizičku ugrozu, kombinirano fizičko i psihičko nasilje te verbalne prijetnje jer izraz „slomit ću te" potencijalno upućuje na prijetnju, a ne samo uvredu. Nadalje, okrivljenica je ušla na tuđi posjed bez poziva i pristupila je stanu sestre koja ju nije htjela pustiti unutra, žrtva ima 70% tjelesnog oštećenja te se stoga radi o ranjivoj osobi, a i suprug žrtve je hospitaliziran zbog uzrujanosti što predstavlja sekundarnu posljedicu incidenta.

6.4. Imajući u vidu vrstu i narav počinjenog prekršaja, navedene olakotne i naročito olakotne okolnosti te ukupnost osobnih i društvenih uzroka koji su pridonijeli počinjenju, sud smatra primjerenim okrivljenici izreći ublaženu novčanu kaznu, dakle ispod zakonom propisanog posebnog minimuma od 300,00 eura, uz primjenu članka 37. stavaka 2. i 3. točke 1. PZ-a.

6.4.1. Sud je pri utvrđivanju konkretnog iznosa uzeo u obzir stupanj krivnje okrivljenice, koji je ocijenio umjerenim: djelo je počinjeno u situaciji izrazito napete međusobne komunikacije i u kontekstu dugotrajnih obiteljskih poteškoća koje je okrivljenica sama opisala, bez unaprijed planiranog nasilnog nauma, uz nepostojanje prijašnjih nasilnih obrazaca ponašanja u obitelji. Žrtva nasilja nije iskazala trajnu uznemirenost niti strah od okrivljenice, a njezin iskaz na raspravi upućuje na to da doživljava incident u širem kontekstu zajednički proživljenog stresnog obiteljskog razdoblja.

6.4.2. Glede svrhe kažnjavanja propisane odredbom članka 11. stavka 2. ZZNO-a, sud ocjenjuje da će se izrečenom kaznom ostvariti specijalna svrha kažnjavanja, odvraćanje okrivljenice od daljnjeg nasilnog ponašanja i to sljedećim razlozima: okrivljenica je na glavnoj raspravi iskazala žaljenje zbog postupanja, stranke su se pomirile što upućuje na stabilizaciju međusobnog odnosa, okrivljenica je osoba sa zdravstvenim problemima. Ti čimbenici zajedno sugeriraju visoku specijalno preventivnu učinkovitost i manjih financijskih sankcija za okrivljenicu.

6.4.3. Glede opće svrhe kažnjavanja (generalna prevencija), sud ima u vidu da nasilje u obitelji spada u teže oblike prekršajnog ponašanja s posebno izraženim zahtjevima generalno preventivnog djelovanja, što je vidljivo i iz toga što je za takav prekršaj propisana, kao teža alternativa, kazna zatvora. Sud je stoga pažljivo odmjerio granicu između razmjernog kažnjavanja prema konkretnim imovinskim prilikama i minimalne razine koja osigurava kredibilitet prekršajnopravnog sustava u očima javnosti. Izrečena novčana kazna premašuje opći zakonski minimum novčane kazne za fizičku osobu propisan člankom 33. i 37. PZ-a te stoga nije simboličan, nego nosi jasnu poruku zabrane nasilnog ponašanja. Ujedno, okrivljenica je svjesna da je pravosudni sustav reagirao na njezino postupanje osuđujućom presudom, što samo po sebi ima preventivni učinak.

6.4.4. Sud stoga zaključuje da su u konkretnom slučaju ispunjeni svi uvjeti iz članka 37. stavka 2. PZ-a, tj. postoje naročite olakotne okolnosti (iznimno loše imovinsko i zdravstveno stanje) i svrha kažnjavanja može se postići i ovako izrečenom blažom kaznom.

6.5. Sukladno članka 40. PZ-a vrijeme provedeno u uhićenju, zadržavanju i svako oduzimanje slobode u vezi s prekršajem uračunava se u izrečenu kaznu zatvora, kaznu maloljetničkog zatvora i novčanu kaznu. Prilikom uračunavanja izjednačuje se svaki započeti dan uhićenja, zadržavanja i svakog drugog oduzimanja slobode te započetih 39,82 eura novčane kazne s jednim danom zatvora

6.6. Iz podataka u spisu odnosno Izvješća o uhićenju slijedi da je okrivljenici bila oduzeta sloboda uhićenjem od dana od dana 18. veljače 2025. u 21:25 sati do dana 19. veljače 2025. u 08:20 sati, odnosno u trajanju od 2 (dva) dana, dana što iznosi 79,64 eura (sedamdeset i devet eura i šezdeset i četiri centa) pa joj se u izrečenu novčanu kaznu uračunalo to vrijeme.

6.7. Okrivljenica je stoga dužna platiti pa je okrivljenica dužna platiti novčanu kaznu u iznosu od 140,00 eura (sto četrdeset eura i nula centi) izrečene novčane kazne, odnosno ako u roku koji je određen za plaćanje uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.

7. Razmatrajući prijedlog ovlaštenog tužitelja za izricanjem zaštitne mjere zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji iz članka 13. točke 2. i članka 16. ZZNO-a, sud istu nije izrekao. Naime, na temelju iskaza žrtve nasilja u obitelji OI na glavnoj raspravi, ista je izrijekom navela kako se ne boji sestre i da joj nisu potrebne mjere zaštite, a okrivljenica je izrazila žaljenje i pomirila se s oštećenicom. Sud ocjenjuje da u konkretnim okolnostima ne postoji opasnost od ponavljanja nasilja u smislu članka 16. stavka 1. ZZNO-a koja bi opravdala izricanje predložene zaštitne mjere, osobito imajući u vidu da je i izrečena novčana kazna, uz specijalno preventivno djelovanje, dostatna za odvraćanje okrivljenice od daljnjeg nasilnog ponašanja.

8. Imajući u vidu imovinske prilike okrivljenice odnosno da se radi o osobi koja je nezaposlena i bez prihoda, sud ju je odlučio u cijelosti osloboditi obveze da naknadi troškove postupka iz članka 138. stavka 2. točke 1. do 4. PZ smatrajući da bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje njezino uzdržavanje.

9. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

U Rijeci 21. srpnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Ivana Džafić

Lejla Rašidkadić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud.

DNA:

1. ovlašteni tužitelj

2. okrivljenica GI, uz uplatnicu

3. žrtva JI – po pravomoćnosti

4. Hrvatski zavod za socijalni rad – po pravomoćnosti