REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-528/2026-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice GM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 21. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice predlagateljice GM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pokojnog CM, OIB: [osobni identifikacijski broj], koja je trajala od 2009. pa sve do smrti pok. CM, do dana 26. prosinca 2025.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. CM, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. Navodi da su ona i CM živjeli u izvanbračnoj zajednici od 2009. u u kući koju su zajedno gradili. Bili su u braku od 1972. do 1995. kada su se razveli zbog neslaganja. Imaju zajedno dvije kćeri. Zbog njezine bolesti 2009. godine (karcinom) su se dogovorili da će zajedno pobijediti i živjeti zajedno zbog novčane situacije. Na žalost, suprug je zbog teškog oboljenja umro a ona je ostala u teškoj situaciji.

2. Protustranke se tijekom postupka očitovala podneskom od 11. ožujka 2026. predlažući provođenje dokaza.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka OM, NM i JM.

4. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 – dalje ZMO) propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

5. Zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno je, pozivom na odredbe čl. 433. i čl. 438. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – dalje ObZ), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice, to se međutim ne odnosi na situacije kada je podizanje takve tužbe predviđeno posebnim propisom. Dakle, utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sukladno odredbi čl. 22. st. 3. ZMO-a predstavlja izuzetak u odnosu na pravno shvaćanje predsjednika građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018.

6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. ObZ sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 12-13 spisa), smrtni list (list 2 spisa) utvrđeno je da je CM rođen dana **.**.1947. u [adresa], a umro dana 826. prosinca 2025. u Novom Marofu, da je dana 13. svibnja 1972. sklopio brak sa GM, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Donjoj Stubici broj P2-502/94 od 27. ožujka 1995.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 14-15 spisa) utvrđeno je da je GM (predlagateljica) rođena dana **.**.1954. u [adresa], da je dana 13. svibnja 1972. sklopila brak s CM i pritom uzela muževo prezime, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Donjoj Stubici broj P2-502/94 od 27. ožujka 1995.

9. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu (list 16 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište 17. prosinca 1986 na adresi u [adresa].

10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. CM (list 17 spisa) sud je utvrdio da je od 11. siječnja 1985. pa do smrti 26. prosinca 2025. ima prijavljeno prebivalište na adresi u [adresa].

11. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju iza pokojnog CM (listovi 18-19 spisa) koje je donio javni bilježnika Jadranka Kramar broj O-33/2026, od 20. veljače 2026. utvrđeno je da je nasljednicom proglašena EM, dok da su se OM i GM prihvatile nasljedstva te da su svoj nasljedni dio ustupile sunasljednici VM.

12. Predlagateljica GM je na ročištu održanom 8. srpnja 2026. izjavila da su se 1995. CM i ona rastali, a kako je njoj 2009. godine bila potrebna pomoć i CM nije radio on se uselio u njihovu kuću. Predlagateljica se tada liječila kemoterapijom, naime u istom je dvorištu bila i stara kuća pa je CM za vrijeme kada su bili rastavljeni tamo živio a 2009. se vratio u kuću. Od tada cijelo su vrijeme živjeli u istom kućanstvu. Predlagateljica je vodila brige o domaćinstvu, imala je financije, a kada im je falilo tu bi im kćer uskočila i plaćala račune. Misli da je njihova zajednica bila kvalitetnija nego u braku, poštivali su se jer smo se ženili iz ljubavi, a voljeli su unuke. Tako su zajedno živjeli sve do Josipove smrti. Kćeri su platile troškove pogreba, predlagateljica je bila na ukopu urne.

13. Svjedok OM na ročištu održanom 8. srpnja 2026. iskazala je da su se roditelji razveli kada je imala 14 godina, a ponovno su se povezali kada je mami dijagnosticiran četvrti stadij raka jajnika. Svi su bili jako povezani u toj situaciji pa su se i mama i tata povezali. Oni se više nisu nikada razdvajali, a njihov je odnos bio vrlo sličan onome u braku. Misli da se oni nisu nikada prestali voljeti. Nakon što su se ponovno povezali roditelji su sami živjeli u toj kući, zajedno su plaćali režije i o svemu su se morali razgovarati i dogovoriti.

14. Svjedok NM na ročištu održanom 8. srpnja 2026. iskazao da je njemu pokoji CM bio stric i znali bi se vidjeti pet do šest puta godišnje. On je njemu bio jedini krvni rod s te strane familije. Zna da su stric i predlagateljica bili u braku, zna da su se razveli, ali su se i ponovno povezali. Stric mu je jednom rekao da su oni ponovno zajedno, te da pod stare dane jedno drugom pomažu. Bio je u njihovom kućanstvu i tamo se vidjelo da oni skupa žive. Oni su njemu djelovali kao dva bolesna starca kojima je bilo žao što su se razveli. Valjda su pod stare dane nastavili ono što su propustili dok su bili razdvojeni. Nisu se više razdvajali sve do odlaska strica u bolnicu do pred smrt.

15. Svjedok JM na ročištu održanom 8. srpnja 2026. iskazao da je on susjed od predlagateljice. Zna da su se JM i predlagateljica razveli, ali ponovno su se povezali jer su i njega nekoliko puta zvali na ručak u njihovo kućanstvo. Meni su djelovali kao da su u braku.

16. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu.

17. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

18. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni CM bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu u [adresa], puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine. Predlagateljica i pokojni CM prethodno nisu bili u braku, te je Predlagateljica bila neudana, a pokojni CM neoženjen za vrijeme njihovog zajedničkog života koja je zajednica trajala do smrti CM. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

19. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-pa je sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 21. srpnja 2026.

Sutkinja:

Lucija Arelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Predlagateljici po pun. uz rješenje za plaćanje pristojbe na prijedlog i rješenje

2. HZMO