REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: P-5832/2025-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Vedrani Kufrin, u parničnom predmetu tužitelja DL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Marti Donkov, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Boil nekretnine d.o.o., Ivanja Reka, Ulica Lovre Juranića 5, OIB: 97554229663, zastupanog po punomoćniku Davoru Jonjiću, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 28. svibnja 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, a po objavi presude dana 21. srpnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"I Utvrđuje se ništetnim Ugovor o zajmu sklopljen dana 16. srpnja 1999. godine između GL kao zajmodavca i CL kao zajmoprimateljice, ovjeren po javnom bilježniku Dujmović Ivi iz Zagreba, Jurišićeva 21 dana 16. srpnja 1999. godine pod brojem Ov-1115/1999., kao javnobilježnički akt. II Nalaže se tužitelju – protutuženiku Boil nekretnine d.o.o. (oib- 97554229663) naknaditi tuženiku – protutužitelju Radoš DL (oib- [osobni identifikacijski broj]) parnični trošak sa zateznom kamatom sukladno odredbi čl. 29. st.1. i st.2. Zakona o obveznim odnosima po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom od dana objave presude pa do isplate, u roku 15 dana."
II. Nalaže se tužitelju DL, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženiku Boil nekretnine d.o.o., naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 500,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim na taj iznos od 21. srpnja 2026. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine , u roku od 15 (petnaest) dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj je u predmetu ovog suda P-10609/2023 podnio protutužbu (sada tužbu) u odnosu na koju je je raspravnim rješenjem od 5. studenog 2025. postupak razdvojen radi vođenja odvojenog postupka i nastavljen pod gornjim poslovnim brojem. Tužitelj u tužbi navodi da je Ugovor o zajmu sklopljen 16. srpnja 1999. između GL kao zajmodavca i CL kao zajmoprimateljice ništetan pravni posao, budući je u vrijeme sklapanja navedenog pravnog posla bio na snazi Zakon o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata (»Narodne novine«, br. 91A/93., 36/98. i 32/01.) koji je u čl. 10. odredio da je kupnja, prodaja i pozajmljivanje deviza, kao i posredovanje u kupnji, prodaji i pozajmljivanju deviza između domaćih osoba u Republici Hrvatskoj zabranjena (dapače i kažnjiva kao krivično djelo; čl. 91. cit. Zakona) osim u slučajevima propisanima cit. Zakonom ili odlukom Hrvatske narodne banke, uslijed čega je predmetni Ugovor o zajmu ništetan jer je protivan prisilnim propisima (čl. 322. st. 1. Zakona o obveznim odnosima). Isti stav zauzima i Zakon o deviznom poslovanju (NN-96/03). Budući je “Ugovor o zajmu” od 16. srpnja 1999. ništetan pravni posao, to su i svi daljnji pravni poslovi koji proizlaze iz Ugovora o zajmu ništetni i ne proizvode pravne učinke . Iako Ugovor o zajmu od 16. srpnja 1999. predstavlja zelenaški ugovor (čl. 329. ZOO) pok. CL je navodnom zajmodavcu GL u cijelosti vratila primljeni iznos zajma, što potvrđuje činjenica da zajmodavac nikada od 1999 . nije pokretao nikakav postupak radi naplate predmetnog zajma. No, pok. CL je preminula, sva njena dokumentacija je nestala, a predmetno založno pravo je ostalo uknjiženo te je 22.2.2022. “ustupljeno” tužitelju. Tužitelj stoga predlaže da sud donese presudu kojom će se utvrditi ništetnim Ugovor o zajmu, sklopljen dana 16.7.1999. između VL kao zajmodavatelja i CL kao zajmoprimca, ovjeren po javnom bilježniku Ivi Dujmović iz Zagreba, Jurišićeva 21 dana 16.7.1999. pod brojem broj: Ov-1115/99, kao javnobilježnički akt, uz naknadu troškova parničnog postupka sa zateznim kamatama.
2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio osnovanost tužbe i tužbenog zahtjeva s više osnova. Navodi kako neosnovano navodi tužitelj da je ništetan Ugovor o zajmu pozivajući se na netočne odredbe članka 10. Zakona o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata. Tužitelj netočno navodi i zaključuje da predmetni zakon zabranjuje “pozajmljivanje deviza” te pritom isti pogrešno dovodi u korelaciju pojmove “kupnja, prodaja i pozajmljivanje deviza” jer je istim zakonom nigdje nije “zabranjeno” niti se propisuje “zabranjuje se” pozajmljivanje deviza, u navedenoj odredbi nigdje nije propisana zabrana pozajmljivanja deviza, a kasnije u istom zakonu u niti jednoj odredbi ili stavku nije propisana zabrana ili slično, već se pojam “zajam ili pozajmljivanje deviza” navodi samo na 8 mjesta u Zakonu, a niti jedno nije vezano za zabranu, a pogotovo za kazneno djelo ili da je kažnjivo kako to navodi se u tužbi. Prema odredbi članka 91. Zakona o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata razvidno je da se isto odnosi na osobe koje se “bave” davanjem u zajam, a što tadašnji zajmodavac VL svakako to nije jer se radi o uglednom članu društva koji ima i svoj hotel u Dubrovniku, a predmetni zajam je besplatni zajam u korist zajmoprimca jer su isti bili u jako dobrim odnosima. Ističe da tužitelj prigovara i osnovu i visini predmetnog tužbenog zahtjeva obzirom se ne radi o ništetnom poslu, a pritom navodi da Ugovor o zajmu predstavlja zelenaški ugovor, iz čega je razvidno da tužitelj ne zna čemu prigovara pa ovako paušalno se prvo poziva na ništetnost, a nakon toga bez ikakvog dokaza navodi da se radi o zelenaškom ugovoru. Ocjena o postojanju pretpostavki za zelenaški ugovor zavisi od okolnosti konkretnog slučaja te pretpostavke za postojanje zelenaškog ugovora mora dokazati iskorišteni-„oštećena strana“, dakle tužitelj, i to sve kumulativne pretpostavke. Neosnovano navodi da je pok. CL u cijelosti vratila primljeni iznos zajma, a da pritom ne dostavlja niti jedan dokaz, a isti se paušalno poziva na činjenicu da zajmodavac VL nikada od 1999. nije pokretao nikakav postupak radi naplate predmetnog zajma. Pa naravno da nikada nije pokretao sudske postupke jer je bio u dobrim odnosima sa pok. CL pa nije htio pokretati kakve sudske postupke da se ne naruše odnosi, niti se isti bavio pozajmljivanjem jer se radilo o besplatnom zajmu bez ugovorne kamate, a u konačnici kada je pok. CL umrla odlučio je ustupiti tražbinu jer je ista pokrivala samo suvlasnički dio nekretnine koji ga nije zanimao. Osim toga, tužitelj niti ne dostavlja dokaz o podmirenju zajma niti može išta znati o istome, kada je njemu predmetno suvlasništvo nekretnine darovano od strane nasljednika zajmoprimca pok. CL, a tutužitelj nema nikakve veze sa pravnim poslom već je samo suradnik nasljedniku HL u nečasnom poslu “darovanja” kako bi se izbjeglo namirenje tražbine tužitelja sa predmetnog suvlasničkog dijela nekretnine koja je bila u vlasništvu prvo pok. CL pa nasljednika HL, a koji je darovao predmetnu nekretninu ovdje tužitelju. Zato je i pokrenuo parnični postupak protiv tutužitelja i HL radi pobijanja dužikovih pravnih radnji jer se radi o besplatnom raspolaganju nekretninom s osnove darovanja sve radi onemogućavanja tuženika kao vjerovnika da namiri svoju tražbinu čime se istom čini šteta. Neosnovano se tužitelj poziva na pravno shvaćanje zauzeto na 7. sjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske dana 21. studenog 2019. vezano za zatezne kamate jer isti nije imao u vidu niti odredbu članka 223. ZOO-a, kao i stav Vrhovnog suda u odluci br. Rev-41/1999 vezano za zastaru kamata. Predlaže tužbu i tužbeni zahtjev odbiti uz naknadu troškova parničnog postupka sa zateznim kamatama.
3. Tijekom provedbe dokaza sud je izvršio uvid u Ugovor o zajmu (stranica 8- 17 spisa), zk izvadak (stranica 18-24 spisa), rješenje o nasljeđivanju (stranica 25-27 spisa), Ugovor o ustupu ugovora o zajmu i prijenosu prava novčane tražbine osigurane upisanim založnim pravom na nekretnini (stranica 29-43 spisa),u izvod iz poslovnih knjiga od 15.11.2023. (stranica 45 spisa).
4. Među strankama nije sporno da su Ugovor o zajmu sklopili VL kao zajmodavatelj i ČL kao zajmoprimatelj dana 16. srpnja 1999. Nije sporno niti da je VL kao cedent temeljem Ugovora o ustupu Ugovora o zajmu i prijenosu prava novčane tražbine osigurane upisanim založnim pravom na nekretnini od 22.2.2022. prenio svoje potraživanje iz Ugovora o zajmu od 16. srpnja 1999. na tuženika kao cesionara. Sporno je da li je Ugovor o zajmu od 16. srpnja 1999. ništetan.
5. Savjesnom i brižljivom ocjenom svakog dokaza zasebno, kao i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, temeljem čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; u daljnjem tekstu ZPP), sud je utvrdio kako tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.
6. Uvidom u Ugovor o zajmu utvrđeno je da su isti sklopili VL kao zajmodavatelj i ČL kao zajmoprimatelj dana 16. srpnja 1999. Njime zajmodavatelj daje, a zajmoprimatelj prima u zajam iznos od 150.000,00 DEM koji se zajmoprimac obvezuje vratiti u roku od 60 dana, računajući od dana sklapanja ugovora, znači najkasnije do 15. rujna 1999. Zajmodavatelj i zajmoprimatelj su suglasni da se radi osiguranja novčane tražbine koja može nastati po tom ugovoru u iznosu od 150.000,00 DEM zasnuje založno pravo na nekretnini u suvlasništvu zajmoprimatelja u ½ dijela, koja je upisana u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zagrebu u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a sastoji se od zkč. br. [katastarska čestica], što u naravi čini obiteljsku stambenu zgradu u [adresa] i dvorište, ukupne površine 111 čhv. Zajmoprimatelj dozvoljava u korist zajmodavatelja upis založnog prava - hipoteke na svom suvlasničkom dijelu u ½ dijela nekretnine iz čl. 3. Ugovora u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zagrebu i zajmoprimatelj ovlašćuje zajmodavatelja sa na temelju tog ugovora izvrši neposredno, bez ikakvog daljnjeg upita ili suglasnosti, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zagrebu upis hipoteke u svoju korist, na njegovom suvlasničkom dijelu nekretnine u ½ dijela navedenom u čl. 3. Ugovora, a radi osiguranja tražbine zajmodavatelja u iznosu od 150.000,00 DEM. Zajmoprimatelj je suglasan da se na temelju tog ugovora, a radi ostvarenja dužne činidbe po istom-povrat dugovanog iznosa glavnice može provesti neposredno, bez sudskog postupka provesti prisilno izvršenje na njegovom suvlasničkom dijelu nekretnine, opisanom u čl. 3. Ugovora, na kojem je osnovano založno pravo-hipoteka, u korist zajmodavatelja. Uvidom u potvrdu Javnog bilježnika Ive Dujmović iz Zagreba od dana 16. u srpnja 1999. utvrđuje se da je Ugovor o zajmu kao isprava po svom obliku odgovara propisima o javnobilježničkim ispravama, a po svom sadržaju propisima o sadržaju javnobilježničkog akta. Dana 12.10.2023. od javnog bilježnika Melite Čondrić izdana je potvrda iz koje proizlazi da je javnobilježnička isprava ovršna s 16.9.1999.
7. Uvidom u Ugovor o ustupu Ugovora o zajmu i prijenosu prava novčane tražbine osigurane upisanim založnim pravom na nekretnini utvrđeno je da su isti sklopili VL kao ustupitelj i BOIL NEKKRETNINE d.o.o. kao preuzimatelj dana 22.2.2022., a odnosi se na ustupanje Ugovora o zajmu i prijenosu prava tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini, koji ugovor je sklopljen između VL, u svojstvu zajmodavca–predlagatelja osiguranja i založnog vjerovnika (u ovom ugovoru kao Ustupatelj) te CL, iz [adresa], zajedno sa njezinim sljednicima, u svojstvu zajmoprimca i protivnika osiguranja, koje pravo zaloga je Općinski građanski sud u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, uknjižio pod prvenstvenim redom založnog prava upisanog, pod brojem: Z - 15011/99, od dana 19.07.1999. Ugovorne stranke suglasne su da tim ugovorom Ustupatelj ustupa Preuzimatelju svoje potraživanje koje Ustupatelj ima prema zajmoprimcu i protivniku osiguranja - CL, zajedno sa njezinim sljednicima, na ime zajma u iznosu od 150.000,00 DEM. Ugovorne stranke suglasno utvrđuju da temeljem tog ugovora prelaze s Ustupatelja na Preuzimatelja sva potraživanja i sredstva osiguranja navedena u Ugovoru o zajmu s osiguranjem tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini, navedenog u čl. 1. tog ugovora, pod istim prvenstvenim redom upisa u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao pod brojem: Z - 15011/99, od 19.07.1999. Ugovorne strane suglasno utvrđuju da je radi osiguranja svojih potraživanja Ustupatelj temeljem ugovora iz čl. 1. tog ugovora stekao založno pravo na 1/2 dijela nekretnine upisane u zk. ul [broj ZK uloška], k.o. 335312 Granešina, pri Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb kao ZK tijelo II u naravi Obiteljska stambena zgrada u [adresa] sagrađena na čkbr. [katastarska čestica]. Ugovorne stranke suglasno utvrđuju da do dana sklapanja predmetnog ugovora zajmoprimac i protivnik osiguranja CL nije dobrovoljno izvršila svoju obvezu iz ugovora o zajmu, navedenog u čl. 1. tog ugovora. Ugovorne strane suglasno utvrđuju kako Ustupatelj ustupa Preuzimatelju svoje glavno potraživanje navedeno u čl. 1. ovog ugovora kao i sporedna potraživanja povezana s glavnim potraživanjem za iznos od 50.000,00 eura (slovima: pedesettisuća eura), plativo u kunama po srednjem tečaju HNB-a na dan plaćanja u javnobilježnički polog, koji iznos će Preuzimatelj deponirati kod Javnog bilježnika kod potpisa ovog ugovora, a Javni bilježnik će isplatiti Ustupatelju navedeni iznos na račun Ustupatelja pobliže naveden u tom Ugovoru isti dan kad Preuzimatelj bude upisan u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao novi vjerovnik temeljem upisanog založnog prava umjesto Ustupatelja. Ustupatelj se obvezuje predati potpisani i ovjereni primjerak predmetnog ugovora Preuzimatelju odmah nakon polaganja u javnobilježnički polog iznosa iz st. 1. toga članka u korist Ustupatelja, što će Preuzimatelj potvrditi predočenjem potvrde Javnog bilježnika. Tim Ugovorom Ustupatelj, kao cedent, ovlašćuje Preuzimatelja, kao cesionara, da stupi na mjesto cedenta kao njegov pravni sljednik. Potpisom tog Ugovora Ustupatelj, kao vjerovnik iz Ugovora o zajmu i kao upisani založni vjerovnik na 1/2 dijela nekretnine upisane u zk. ul [broj ZK uloška], k.o. 335312 Granešina, pri Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb kao ZK tijelo II u naravi Obiteljska stambena zgrada u Zagrebu, [adresa] sagrađena na čkbr. [katastarska čestica], ovime neopozivo i bezuvjetno ovlašćuje Preuzimatelja da kao novi založni vjerovnik, bez potrebe za bilo kakvim daljnjim pristankom ili odobrenjem od strane Ustupatelja, sukladno čl. 320. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, temeljem tog Ugovora izvrši uknjižbu prijenosa založnog prava u svoje ime i za svoju korist, na 1/2 dijela nekretnine upisane u zk. ul [broj ZK uloška], k.o. 335312 Granešina, pri Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb kao ZK tijelo II u naravi Obiteljska stambena zgrada u [adresa] sagrađena na čkbr. [katastarska čestica]. Primitkom uplaćenog iznosa iz čl. 6. tog ugovora Ustupatelj izjavljuje da su namirena u cijelosti njegova potraživanja s temelja tog ugovora.
8. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika kao cesionara na kojeg je VL kao cedent temeljem Ugovora o ustupu Ugovora o zajmu i prijenosu prava novčane tražbine osigurane upisanim založnim pravom na nekretnini od 22.2.2022. prenio svoje potraživanje iz Ugovora o zajmu od 16. srpnja 1999. Tužbom traži utvrđenje da je ništetan navedeni Ugovor o zajmu . Prema članku 80. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22; u daljnjem tekstu ZOO) vjerovnik može ugovorom sklopljenim s trećim prenijeti na ovoga svoju tražbinu, osim one čiji je prijenos zabranjen zakonom ili koja je strogo osobne naravi, ili koja se po svojoj naravi protivi prenošenju na drugoga. Prema članku 84. stavak 1. ZOO primatelj ima prema dužniku ista prava koja je ustupitelj imao prema dužniku do ustupanja, a prema stavku 2. dužnik može isticati primatelju, pored prigovora kojeg ima prema njemu, i one prigovore koje je mogao istaknuti ustupitelju do časa kada je saznao za ustupanje. Prema čl. 127. st. 1. ZOO svaka ugovorna strana može, ako na to pristane druga strana, prenijeti ugovor na treću osobu koja time postaje nositelj svih njezinih prava i obveza iz tog ugovora. Prema st. 2. istog članka prijenosom ugovora ugovorni odnos između prenositelja i druge strane prelazi na primatelja i drugu stranu u času kad je druga strana pristala na prijenos, a ako je druga strana dala svoj pristanak unaprijed, u času kada je obaviještena o prijenosu. Ugovorom o ustupu Ugovora o zajmu i prijenosu prava novčane tražbine osigurane upisanim založnim pravom na nekretnini nije prenijet Ugovor o zajmu na tuženika, već je njime VL kao zajmoprimac i cedent svoju tražbinu iz Ugovora o zajmu prenio na ovdje tuženika kao cesionara. Prema tome, tuženik nije postao stranka Ugovora o zajmu jer na njega nije prenesen Ugovor o zajmu, već samo tražbina iz Ugovora o zajmu (tako i Žs u u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici u Gž-527/2023-2 od 31. svibnja 2023.). U konkretnom slučaju nije došlo do prijenosa Ugovora o zajmu kojim bi treća osoba (ovdje tuženik) postala nositelj svih prava i obveza iz prenesenog Ugovora u smislu članka 127. stavak 1. ZOO. S obzirom da su u sporu radi utvrđenja ništetnosti ugovora stranke osobe koje su stranke tog ugovora, odnosno njihovi pravni sljednici (nasljednici), a da tuženik to nije, isti nije pasivno legitimiran u ovom predmetu pa u odnosu na njega tužbu treba odbiti. Da bi tužba kojom se zahtijeva utvrđenje ništetnosti Ugovora o zajmu bila dopuštena, tužitelj je morao tužbom obuhvatiti sve subjekte navedenog pravnog posla, odnosno njihove pravne sljednike (nasljednike). Eventualno utvrđenje ništetnosti spornog pravnog posla odnosilo bi se na sve sudionike predmetnog pravnog posla, odnosno ugovorne strane zbog čega u sudskom postupku svi oni moraju biti stranke , odnosno mora ih se tužbom obuhvatiti pa one kao tuženici imaju svojstvo jedinstvenih suparničara prema odredbi čl. 201. ZPP (tako i Žs u Zagrebu u 28 Gž-2517/2022-2 od 15. studenoga 2022., Žs u Zadru u Gž-217/2024-2 od 8. ožujka 2024. ). Samo bi na taj način utvrđena ništetnost proizvodila bi pravne posljedice za sve sudionike iz tih pravnih poslova. Odsutnost takvih sudionika predstavlja nedostatak pasivne procesno pravne legitimacije za vođenje parnice. Još valja ukazati na je na trećoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (3/25) održanoj 7. listopada 2025. zauzeto pravno shvaćanje da su ugovorne strane u parnici kada treća osoba zahtijeva utvrđenje ništetnosti određenog ugovora nužni suparničari. Zaključno se napominje da iako tuženik nije izričito osporio aktivnu legitimaciju tužitelju (osporio je osnov zahtjeva), ovaj sud je stajališta da se pitanje pripada li tužitelju aktivna legitimacija tiče primjene materijalnog prava. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u odluci Rev 616/03-2 od 21. srpnja 2004. zauzeo pravo stajalište da iako tuženik tijekom postupka nije istaknuo prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani tužitelja drugostupanjski sud je pravilno ispitivao da li tužitelju pripada aktivna legitimacija u odnosu na istaknuti tužbeni zahtjev jer se tiče primjene materijalnog prava. Stoga je odlučeno kao u toč. I. izreke ove presude.
9. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je temeljem odredbe članka 154. stavka 1. ZPP, čl. 155. i 164. st. 1. - 4. ZPP, a imajući u vidu da je tuženik u cijelosti uspio u ovom sporu te imajući u vidu vrijednost predmeta spora utvrđenu na pripremnom ročištu. Tuženiku je priznat trošak sastavljanja odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 EUR temeljem Tbr. 8. točka 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23- dalje: Tarifa), trošak zastupanja na ročištu održanom 28. svibnja 2026. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. točka 1. Tarife) za svako navedeno ročište. Za svaku navedenu radnju tuženiku je priznat PDV po stopi od 25 %. Na dosuđeni iznos troška parničnog postupka sud je temeljem odredbe članka 151. stavka 3. ZPP dosudio i zatražene zatezne kamate tekuće od dana donošenja presude do isplate. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom II. izreke presude.
U Zagrebu, 21. srpnja 2026.
Sutkinja
Vedrana Kufrin
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 (petnaest) dana:
- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.
Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
DNA:
1. tužitelj po punomoćnici, uz rješenje o sudskoj pristojbi na tužbu u iznosu od 663,61 EUR i na presudu u iznosu od 220,00 EUR
2. tuženik po punomoćniku
