Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27,

Split

Poslovni broj: P-2528/2025-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Ivani Jukić, u pravnoj stvari tužitelja II, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Boro Rajić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika: pod 1) SI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2) ŠI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 3) ĐI, [adresa], pod 4) AI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 5) VI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 6) FI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 7) BI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 8) CI OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 9/ AI I, odsutan i nepoznata boravišta, s prijedlogom da se istome postavi privremeni zastupnik, pod 10) MI, odsutan i nepoznata boravišta, s prijedlogom da se istome postavi privremeni zastupnik, pod 11) IIV, [adresa], pod 12) Grad Solin, OIB: 40642464411, Solin, Stjepana Radića 42, pod 13) UI rođ. S, [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, izvan ročišta, dana 21. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Ukidaju se sve provedene radnje te se odbacuje tužba u ovoj pravnoj stvari.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u ovoj pravnoj stvari dana 18. lipnja 2025. podnio tužbu radi utvrđenja prava vlasništva, protiv tuženika pod 1) – 13), navedenih u uvodu rješenja, U tužbi se u bitnome navodi da je između tuženika pod 1) i pod 2) te tuženika pod 3) – 13) u tijeku parnični postupak kod Općinskog suda u Splitu, pod brojem P-5627/19, u kojem tuženici pod 1) i pod 2) kao tužitelji u toj parnici, traže da sud utvrdi da su oni suvlasnici, i to tuženik pod 1) SI za 72/216 dijela cjeline i tužena pod 2) za 108/216 dijela cjeline nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], livada, površine 548 m2 K. O. [katastarska općina] te za po ½ dijela cjeline nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], livada, površine 803 m2, K. O. [katastarska općina].

1.2. Na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], da su kao suvlasnici uknjiženi: tuženik pod 1), tuženik pod 6), tuženik pod 13), tužena pod 4), tuženici pod 9) i pod 10), tužena pod 5), tuženik pod 12), tuženik pod 6) tuženik pod 7), tužena pod 8) i tužena pod 13).

1.3. Na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], da su kao suvlasnici uknjiženi: tuženik pod 6 (kao pravni sljednik upisane zk vlasnice HI pok. Š) za 1/18 dijela cjeline, tužena pod 3), tužena pod 4), tuženik pod 12), tuženik pod 1), tuženik pod 5), tuženik pod 6), tužena pod 7), tužena pod 13), tuženik pod 9), tuženik pod 10), tužena pod 11) i tužena pod 8). U tužbi temeljem koje je pokrenut parnični postupak kod Općinskog suda u Splitu pod brojem P-5627/2019, tuženici pod 1) i pod 2) da navode da su stvarni vlasnici za cijelo nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], odnosno da su vlasnici realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], označen u prerisu katastarskog plana slovima A-B-C-D-E-F-A,

1.4. Međutim, da su tužitelji dugogodišnji samostalni, zakoniti, istiniti i pošteni posjednici dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji dio je u skici mjerenja ZI omeđen slovima A-B-C-D- E-A u površini od 356 m2.

2. Sukladno odredbi članka 82. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25. – dalje: ZPP), sud će u toku cijelog postupka, po službenoj dužnosti paziti može li osoba koja se pojavljuje kao stranka biti stranka u postupku i je li parnično sposobna.

3. Odredbom članka 77. st. 1. ZPP, propisano je da stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba.

4. Odredbom članka 83. st. 1. ZPP-a propisano je da će sud, kada utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka u postupku ne može biti stranka u postupku, a taj se nedostatak može otkloniti, pozvati tužitelja da izvrši potrebne ispravke u tužbi ili će poduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti s osobom koja može biti stranka u postupku, dok je stavkom 5. istog članka propisano da će sud, ako se navedeni nedostaci ne mogu otkloniti ili ako određeni rok bezuspješno protekne, rješenjem ukinuti radnje provedene u postupku ako su zahvaćene tim nedostacima i odbaciti tužbu ako su nedostaci takvi da sprječavaju daljnje vođenje parnice.

5. Uvidom u Vanjske podatke MUP RH, proizlazi da su tuženici pod 4) i pod 5) preminuli prije pokretanja tužbe (tužba je podnesena sudu dana 18. lipnja 2025.), i to tuženica pod 4) AI dana 25. lipnja 2020., a tuženik pod 5) VI dana 2. veljače 2025.

Nadalje, dostava tužbe sa pozivom za davanje odgovora na tužbu za tuženicu pod 3) ĐI vratila se sa naznakom dostavljača "preminuo".

6. Parnična stranka mora postojati u vrijeme podnošenja tužbe, što znači da tuženici pod 4) i pod 5) nemaju stranačku sposobnost odnosno ne mogu biti stranke ovog postupka, budući su preminuli prije podnošenja predmetne tužbe.

7. U konkretnoj situaciji, radi se o procesnom nedostatku koji se ne može otkloniti pozivanjem tužitelja na uređenje tužbe, u smislu odredbe članka 109. ZPP u vezi sa člankom 83. st. 5. ZPP.

8. Na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom dana 27. studenoga 2019., kao odgovor na pravno pitanje je li gubitak stranačke sposobnosti zbog smrti tuženika prije podnošenja tužbe otklonjivi ili neotklonjivi nedostatak u smislu članka 83. ZPP-a, usvojen zaključak da gubitak stranačke sposobnosti zbog smrti tužitelja ili tuženika ukoliko su tužitelj ili tuženik fizičke osobe prije podnošenja tužbe predstavlja neotklonjivi nedostatak u smislu članka 83. ZPP-a.

9. Odredbom članka 201. ZPP, propisano je da, ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog posla spor može riješiti na samo na jednak način prema svim suparničarima (jedinstveni suparničari), smatraju se oni kao jedna parnična stranka, tako da se u slučaju ako pojedini suparničari propuste koju parničnu radnju učinak parničnih radnji što su ih poduzeli drugi suparničari proteže i na one koje te radnje nisu poduzeli, također kada je riječ o slučaju iz članka 201. ZPP, kada je spor po zakonu ili po prirodi stvari moguće riješiti samo na jednak način prema svakom suparničaru, tada svi subjekti u jednoj stranačkoj ulozi predstavljaju jednu jedinstvenu stranku.

10. Dakle, kada je sudsku zaštitu moguće postići samo obveznim sudjelovanjem svih sudionika građanskopravnog odnosa u parnici, tada je suparničarstvo nužno. U takvom slučaju tužitelj treba tužbom obuhvatiti sve pravne subjekte, sudionike određenog građanskopravnog odnosa, kao pasivne jedinstvene suparničare. To znači da je takav njihov položaj određen materijalnopravnim, a ne procesnopravnim zakonskim pravilima.

11. Međutim, kako se u konkretnoj pravnoj situaciji radi o suparničarstvu na strani tuženika, bitno je utvrditi i jesu li, obzirom na sadržaj tražene pravne zaštite (sadržaju tužbenog zahtjeva), tuženici, kao upisani zk vlasnici (odnosno nasljednici upisanih zk vlasnika) nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], u konkretnom slučaju nužni i jedinstveni suparničari.

12. U ovoj pravnoj stvari, tužitelj je podnio tužbu glavnog miješanja, temeljeći činjenični supstrat na tome da je između tuženika pod 1) i pod 2) te tuženika pod 3) – 13) u tijeku parnični postupak kod Općinskog suda u Splitu, pod brojem P-5627/19, u kojem tuženici pod 1) i pod 2) kao tužitelji u toj parnici, traže da sud utvrdi da su oni suvlasnici, i to tuženik pod 1) SI za 72/216 dijela cjeline i tužena pod 2) za 108/216 dijela cjeline nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], livada, površine 548 m2 K. O. [katastarska općina] te za po ½ dijela cjeline nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], livada, površine 803 m2, K. O. [katastarska općina].

13. Prema odredbi članka 198. ZPP, osoba koja u cijelosti ili djelomično traži stvar ili pravo o kojem između drugih osoba već teče parnica može pred sudom pred kojim ta parnica teče tužiti obje stranke jednom tužbom, sve dok se postupak pravomoćno ne završi.

13.2. Tužba glavnog miješanja samo je jedna od mogućnosti za zaštitu prava koje je predmet spora, pod pretpostavkama što ih uređuje članak 198. ZPP-a, jer tužitelj zaštitu istog prava može ostvariti u odvojenoj parnici i samostalno u odnosu na svaku od stranaka između kojih parnica već teče.

13.3. Kod tužbe glavnog miješanja tužitelj je glavni umješač, a stranke (tužitelj i tuženik) iz parnice koja je ranije počela teći su pasivni suparničari u svojstvu tuženika. Međutim, oni u pravilu nemaju status nužnih suparničara i ne smatraju se jednom strankom u smislu članka 201. ZPP-a, nego je svaki od njih samostalna stranka. Ovo stoga što je tužba glavnog miješanja rezultat procesnopravne mogućnosti, a ne materijalnopravne nužde i po svojoj pravnoj prirodi , u smislu odredbe članka 198. ZPP, predstavlja samostalnu tužbu.

14. Međutim, u konkretnom slučaju tužitelji glavnog miješanja tužbenim zahtjevom zahtijevaju utvrđenje prava vlasništva točno određenog, realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i točno određenog, realnog dijela nekretnine označene čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na kojima su, uz ostale tuženike, kao zk vlasnici upisani i tužena pod 4) AI i tuženik pod 5) VI (koji su preminuli prije pokretanja postupka).

15. Dakle, odluka suda po takvom tužbenom zahtjevu imala bi učinak geometrijske diobe suvlasničke zajednice, pa se postupak na strani tuženika pod 1) – 13) , može dovršiti samo na jednak način u odnosu na sve suvlasnike (kao upisane zk vlasnike odnosno nasljednike istih), odnosno isti su nužni suparničari, a time i jedinstveni, u smislu članka 201. ZPP.

16. Glavna razlika između jedinstvenog i nužnog suparničarstva je to što kod nužnog svi sudionici određenog materijalnopravnog odnosa moraju biti obuhvaćeni tužbom, u suprotnom bi postojala procesnopravna smetnja za postupanje po tužbi i vođenju parnice. Jedinstveni suparničari ne moraju zajedno tužiti ili biti tuženi, ali ako jesu, spor se može riješiti samo na jednak način prema svima.

17. Obzirom da je tijekom postupka utvrđeno da su tuženici pod 4) AI i tuženik pod 5) VI, umrli prije podnošenja tužbe, što u ovom postupku predstavlja neotklonjivi nedostatak u smislu odredbe članka 83. st. 5. ZPP, koji nedostatak onemogućava daljnje vođenje parnice, jer su u ovoj pravnoj stvari svi tuženici jedinstveni i nužni suparničari, tužbu je, temeljem članka 83. u vezi sa člankom 201. valjalo odbaciti i ukinuti sve provedene radnje.

18. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Splitu, 21. srpnja 2026.

S U T K I NJ A

Ivana Jukić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove odluke je dopuštena žalba u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- tužitelju po punomoćniku

- tuženicima pod 1) i pod 2) po punomoćniku Jakši Cvitkoviću, odvjetniku u Splitu

- tuženiku pod 6) po punomoćniku Krešimiru Martiću, odvjetnik u Zagrebu

- tuženiku pod 11) po punomoćniku Darku Varnici, odvjetniku u Kaštel Kambelovcu

- tuženiku pod 12) po punomoćniku Tomislavu Sesartiću, odvjetniku u Splitu

- u spis