Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-56/2026-6

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sucu Mihi Mratoviću, kao sucu pojedincu, na temelju nacrta odluke sudske savjetnice Tereze Nejašmić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja MV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Nikola Jurić, odvjetnik u Splitu, protiv ovršenika EV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Marina Britvić, odvjetnica u Splitu, radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgodu prijenosa, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-2737/2025-5 od 11. prosinca 2025., 21. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e:

Uvažava se žalba, ukida rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr- 2737/2025-5 od 11. prosinca 2025. te se predmet vraća na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je kako slijedi:

„I. Proglašava se nedopuštenim pljenidba i prijenos u postupku izravne naprave što ga je dana 14. listopada 2025. ovrhovoditelj pokrenuo kod Financijske agencije na temelju ovršne isprave – presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pst-38/14 od 23. listopada 2018. godine.

II. Nalaže se ovrhovoditelju da u roku od 8 dana naknadi ovršeniku trošak ovog ovršnog postupka u iznosu od 93,75 EUR.“

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žali se ovrhovoditelj pobijajući to rješenje u cijelosti sadržajno zbog razloga propisanog odredbom članka 353. stavka 1. točaka 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje u tekstu ZPP), vezano uz odredbu članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24., dalje u tekstu OZ). Žalbom se predlaže pobijano rješenje ukinuti i vratiti na ponovan postupak.

3. Ovršenik nije podnio odgovor na žalbu.

4. Žalba ovrhovoditelja je osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje kao i žalbene navode ovrhovoditelja, ovaj sud nije utvrdio da su počinjene bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje drugostupanjski sud pazi temeljem odredbe članka 365. stavka 2. istoga Zakona u vezi sa člankom 21. stavkom 1. OZ-a pa se isto rješenje može ispitati.

6. Žalitelj u žalbi ističe kako je pokrenuo predmetnu izvansudsku ovrhu jer ovršenik nije priznavao prijeboj koji je izjavio, jer da se u ovom postupku ovršenik poziva na prijeboj a u drugom isti negira. Nadalje ističe kako je pobijana odluka utemeljena na prestanku tražbine prijebojem no kako nisu na valjan i potpun način utvrđene relevantne činjenice jer da sukladno zakonu dužnik pored glavnice duguje i kamate i troškove koji se prvi namiruju pa da je bilo potrebno utvrditi obračun tražbine po vještaku s ciljem valjanog i potpunog izvršenja prijeboja potraživanja stranaka i slijedom toga uputiti ovršenika u parnicu.

7. Sud prvog stupnja utvrdio je:

- kako je ovršenik pokrenuo ovaj postupak prijedlogom radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naprave što ga je dana 14. listopada 2025. ovrhovoditelj pokrenuo kod Financijske agencije na temelju ovršne isprave – presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pst-38/14 od 23. listopada 2018.,

- kako ovršenik svoj prijedlog temelji na tvrdnji da je tražbina ovrhovoditelja prestala prijebojem, što predstavlja žalbeni razlog propisan odredbom članka 50. stavka 1. točke 9. OZ-a,

- kako iz izjave o prijeboju proizlazi da je ovrhovoditelj proveo prijeboj međusobnih dospjelih, a nenaplaćenih potraživanje između ovrhovoditelja i ovršenika te je predmet tog prijeboja u cijelosti bila i predmetna tražbina koju ovrhovoditelj četiri mjeseca poslije prijeboja želi naplatiti u postupku izravne naplate,

- kako ovrhovoditelj ne osporava postojanje niti dovodi u pitanje valjanost i zakonitost izjave o prijeboju pa da je tražbina prestala prijebojem slijedom čega donosi pobijano rješenje.

8. Ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje kako se pobijana odluka prvostupanjskog suda ne može prihvatiti kao pravilna.

9. Naime, jedan od zakonom propisanih načina prestanka tražbine je prijeboj odnosno prestanak tražbine kada dužnik svoju tražbinu prebija s protutražbinom vjerovnika, ako obje glase na novac ili druge zamjenjive stvari istog roda i iste kakvoće i ako su obje dospjele. Pretpostavka da se obavi navedeni građansko-pravni prijeboj je izjava o prijeboju koja vjerovniku treba biti istaknuta s tim da je relevantno vrijeme davanja izjave o prijeboju odnosno da je to prije pokretanja postupka izravne naplate odnosno ovršnog postupka.

10. Iz spisa predmeta proizlazi kako je ovršenik dostavio izjavu o prijeboju koju je sastavio ovrhovoditelj i u kojoj je sadržana predmetna tražbina. Nadalje proizlazi kako ovrhovoditelj tvrdi da ovršenik protiv njega već vodi drugi ovršni postupak na nekretnini radi ispunjenja tražbine koja je također sadržana u izjavi u prijeboju i kako u tom drugom ovršnom postupku ne priznaje istu izjavu.

11. Nadalje, s obzirom na to kako, kao što je to ispravno utvrdio prvostupanjski sud, ovršenik predmetni prijedlog temelji na tvrdnji da je tražbina ovrhovoditelja prestala prijebojem, što predstavlja žalbeni razlog propisan odredbom članka 50. stavka 1. točke 9. OZ-a, pa je sukladno odredbi članka 52. OZ-a potrebno prijedlog (ekvivalent žalbi na rješenje o ovrsi sukladno odredbi članka 210. stavka 2. OZ -a) dostaviti ovrhovoditelju na očitovanje.

12. Nakon dostave na očitovanje ovrhovoditelju postoji situacija kada sud obustavlja ovrhu u slučaju kada ovrhovoditelj prizna postojanje razloga zbog kojeg je žalba izjavljena (članak 50. stavak 2. OZ-a) i situacija kada sud prvog stupnja donosi zaključak kojim ovršenika upućuje u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga zbog kojeg je izjavio žalbu kada ovrhovoditelj ospori postojanje razloga zbog kojeg je žalba izjavljena ili se ne očituje (članak 50. stavak 3. OZ-a).

13. Dakle, zakonodavac je propisao uputu u parnicu čak i u situaciji kada se ovrhovoditelj ne očituje na žalbu ovršenika što bi upućivalo na to da je potrebno restriktivno i strogo formalno tumačiti navedene odredbe pa tako i ocjenjivati očitovanje ovrhovoditelja.

14. U konkretnoj situaciji ovrhovoditelj se očitovao na prijedlog (svojevrsnu žalbu) ovršenika i u bitnom osporio navode ovršenika. Pri tom treba istaknuti kako se priznavanje postojanja izjave ne smije smatrati priznavanjem navoda istaknutih u prijedlogu (zapravo žalbenih navoda) u situaciji kada se ovrhovoditelj izričito protivi prijedlogu (žalbi) ovršenika i navodi više razloga za to protivljenje.

15. Posebno je za ukazati kako ovrhovoditelj ističe da ovršenik u drugom postupku protiv njega vodi ovrhu radi naplate tražbine koja je također sadržana u izjavi o prijeboju koju je u spis dostavio ovršenik pa bi eventualna nedopustivost predmetne ovrhe mogla rezultirati i time da se ovrhovoditelj onemogući u zajamčenom pravu na pristup sudu.

16. Ovršni postupak, iako se supsidijarno vodi po pravilima parničnog postupka ipak u svojoj naravi predstavlja postupak izvršenja a ne utvrđenja radi čega se pri osporavanju postojanja i visine tražbina i suprotstavljenim navodima stranaka u pravilu stranke upućuju na to da u parnici razriješe sporne situacije.

17. Slijedom navedenog, kako je prvostupanjski sud radi pogrešnog pravnog pristupa utvrdio nedopuštenom pljenidbu i prijenos u predmetnom postupku isto je rješenje trebalo je ukinuti i vratiti na ponovni postupak, na temelju odredbe članka 380. stavka 3. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a.

18. U ponovljenom postupku, sud će zaključkom uputiti ovršenika u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga izjavljenih u prijedlogu od 19. studenog 2025. te će razmotriti osnovanost ovršenikova prijedloga za odgodom izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

19. U odnosu na žalbene navode ovrhovoditelja kako nisu na valjan i potpun način utvrđene relevantne činjenice jer da sukladno zakonu dužnik pored glavnice duguje i kamate i troškove koji se prvi namiruju pa da je bilo potrebno utvrditi obračun tražbine po vještaku s ciljem valjanog i potpunog izvršenja prijeboja potraživanja stranaka ovaj sud ističe kako isti predstavljaju nove činjenice koje se ne mogu isticati u žalbi sukladno članku 352. stavku 1. ZPP-a koji se u ovom postupku primjenjuje sukladno članku 21. stavku 1. OZ-a. pa se isti navodi ocjenjuju kao neosnovani.

20. Zbog navedenog je odlučeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

Split, 21. srpnja 2026.

SUDAC

Miho Mratović