Poslovni broj: Usoz-176/2025-6

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga Suda Željke Zrilić Ježek, univ. spec., predsjednice vijeća, Ljiljane Karlovčan-Đurović, Gordane Marušić Babić, Jelene Rajić i mr. sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u postupku ocjene zakonitosti općeg akta pokrenutog temeljem zahtjeva UĆM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po opunomoćenicama Ivanki Bosotina i Davorki Bosotina-Stanić, odvjetnicama u Zadru, Dalmatinskog sabora 3, na sjednici vijeća održanoj dana 21. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Ukida se Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi, klasa: 940-01/24-01/15, urbroj: 2198-13-01-1-24-1 od 2. prosinca 2024., objavljena u "Službenom glasniku Općine Preko", broj: 8/24.

Obrazloženje

1. Podnositeljica zahtjeva navodi da se Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi Općinskog vijeća Općine Preko odnosi, između ostalih, na dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu podnositeljice zahtjeva, a koja nekretnina je navedena u članku 1. osporavane Odluke. Predmetna Odluka je bila temelj za donošenje rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: Z-28620/2025 od 8. rujna 2025. Podnositeljica zahtjeva smatra da osporavana Odluka, kao opći akt, u sebi ujedno sadrži i pojedinačnu odluku kojom je povrijeđeno pravo podnositeljice jer se mijenja status i oduzima vlasništvo dijela njene nekretnine u površini od 14 m[2] , a što je razvidno iz članka 2. navedene Odluke. Na temelju navedene Odluke istovremeno se oduzima vlasništvo podnositeljice zahtjeva, određuje brisanje njenog upisanog prava vlasništva te se određuje upis prava vlasništva u korist Općine Preko. Smatra da se na opisani način jedinici lokalne samouprave omogućuje jednostrano proglašavanje nerazvrstanom cestom nekretnine koja to nije, a vlasnik za navedeno saznaje tek kada dobije rješenje zemljišno-knjižnog odjela nadležnog općinskog suda. Osporava zakonitost primjene odredbi članka 35. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, zatim članka 62. Zakona o komunalnom gospodarstvu i članka 32. Statuta Općine Preko koje odredbe su navedene u preambuli osporavane Odluke. Ističe da Općina Preko uopće ne navodi na temelju čega je utvrđeno da je čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nekretnina u isključivom vlasništvu podnositeljice zahtjeva uopće cesta. Također, ističe da se u pobijanoj Odluci Općinsko vijeće Općine Preko uopće ne poziva na odredbe Zakona o cestama, već se odredbe Zakona o cestama navode tek u rješenju Zemljišno-knjižnog odjela Općinskog suda u Zadru. Naglašava kako nekretnina, dio čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja se prema geodetskom elaboratu proglašava nerazvrstanom cestom, po svojim tehničkim karakteristikama ne odgovara definiciji nerazvrstane ceste da bi se mogao primijeniti postupak upisa nerazvrstanih cesta u katastarske i zemljišne knjige propisan odredbama članka 131. – 133. Zakona o cestama. Navodi kako sukladno odluci Sabora Republike Hrvatske, vezano za tumačenje članka 98. stavka 1. točke 6. Zakona o cestama, nekretnina mora po svojim tehničkim karakteristikama predstavljati građevinu koja omogućuje odvijanje prometa (asfalt, kolnik, nogostup) i mora biti korištena od strane neodređenog broja korisnika , koja dva uvjeta moraju biti kumulativno ispunjena, što u odnosu na česticu [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije slučaj, jer se radi o privatnom vlasništvu stranke, a staza koja je vidljiva na terenu služi istoj da sa nekretnina koje su u njenom vlasništvu pristupa na javni put na čestici [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Naglašava da predmetnu nekretninu ne koristi veći broj osoba, već isključivo vlasnica nekretnine koja je podnijela ovaj zahtjev i njena obitelj. Dio nekretnine čestice [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] u naravi je dio dvorišta, a staza koja se sada proglašava nerazvrstanom cestom je u naravi utabana površina između čestice [katastarska čestica] i čestice [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] kojom može proći samo pješice jedna osoba i uglavnom su prolazili članovi šire obitelji, a kroz postupke koje je podnositeljica vodila , prikazan je i ozakonjen kao dio privatnog vlasništva i posjeda nužan za ulazak na vlastitu parcelu vlasnice s južnog betoniranog mjesnog puta čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja se poslije nastavlja česticom [katastarska čestica] koja je u privatnom vlasništvu i po kojoj se podnositeljica zahtjeva ne smije kretati. Navodi kako je iz preslike katastarskog plana, iz kolovoza 2024. i iz travnja 1995. te snimkom terena, gdje je vidljivo raslinje nakon skidanja korova u ljeto 2024., razvidno da između čestice [katastarska čestica] i čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], osim razdjelne geometrijske linije ne postoji nikakva druga oznaka, a u naravi samo zemlja i raslinje, a ne nerazvrstana cesta. Predmetnom Odlukom u pobijanom dijelu nanosi se značajna materijalna šteta podnositeljici zahtjeva kao vlasnici nekretnine. Podnositeljica zahtjeva navodi kako je svega mjesec dana prije nego što je donesena pobijana Odluka, kojom se nekretnina u njenom vlasništvu cijepa, u zakonom propisanom postupku objedinila nekadašnje cestice [katastarska čestica] i česticu [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] na temelju uredne dokumentacije kojom je dokazivala slijed stjecanja prava vlasništva. Također, navodi kako je provela niz postupaka kako bi stvorila preduvjete za ishođenje građevinske dozvole za rekonstrukciju objekta te nakon donošenja pobijane Odluke sve što je do sada ishodila postaje neupotrebljivo. Naglašava kako su prije potvrde geodetskog elaborata pozvane sve zainteresirane strane radi uvida u planiranu promjenu na katastarskom planu radi spajanja čestica [katastarska čestica] i [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je, između ostalih, poziv na uvid upućen i Općini Preko koja se nije očitovala. Podnositeljica zahtjeva ističe kako je vlasnik nekretnine čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja se Odlukom pretvara u javno dobro, a za što ne vidi opravdan razlog da Općina Preko oduzme dio njenog vlasništva, jer sve nekretnine u neposrednoj blizini njene čestice imaju direktan pristup na česticu [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje, podnositeljica zahtjeva smatra da zakonske i statutarne odredbe na temelju kojih je donesena Odluka nisu valjana osnova za njeno donošenje, zbog čega se predmetna Odluka smatra nezakonitom. Podnositeljica zahtjeva poziva se i na Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-6326/11 od 7. veljače 2017. te upućuje na stav Visokog upravnog sud Republike Hrvatske u sličnim postupcima (kao na primjer Usoz-20/21 od 23. svibnja 2022.). Slijedom navedenog, predlaže da se donese presuda kojom se ukida Odluka Općine Preko od 2. prosinca 2024.

2. Donositelj akta, iako višekratno uredno pozivan, nije dostavio odgovor na podneseni zahtjev.

3. Osporavanu Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi donijelo je Općinsko vijeće Općine Preko na svojoj 23. sjednici održanoj 2. prosinca 2024. na temelju odredbe članka 35. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96. – 152/14.), članka 62. stavka 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", broj: 68/18., 110/18. i 32/20.) i članka 32. Statuta Općine Preko ("Službeni glasnik Općine Preko", broj: 1/18., 1/20. i 1/21.). Predmetna Odluka objavljena je u "Službenom glasniku Općine Preko", broj: 8/24. od 2. prosinca 2024.

4. U Odluci o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u članku 1. proglašava se status nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Općine Preko, u k. o. [katastarska općina] kako slijedi:

1. Ošljak – odvojak - na dijelovima nekretnina označenih kao čestice zemlje te su nabrojane čestice, između ostalih i čestica [katastarska čestica], sve u k. o. [katastarska općina].

Člankom 2. ove Odluke utvrđeno je da će se temeljem ove Odluke na nekretninama iz članka 1. ove Odluke provest i upis u katastarskom operatu kao i uknjižba prava vlasništva u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Zadru, Zemljišno - knjižnog odjela za k. o. [katastarska općina], kao javno dobro u općoj uporabi – nerazvrstana cesta u neotuđivom vlasništvu Općine Preko, Trg hrvatske nezavisnosti 2, Preko, OIB: 13458425443.

Člankom 3. određeno je da ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave, a objavit će se u "Službenom glasniku Općine Preko".

5. Člankom 35. stavkom 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da Republika Hrvatska i druge pravne osobe javnog prava, koje su nositelji prava vlasništva, imaju kao vlasnici u pravnim odnosima jednak položaj kao i privatni vlasnici, ako zakonom nije što drugo određeno. Stavkom 8. istog članka ovog Zakona propisano je da na pravo vlasništva jedinice lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave na odgovarajući će se način primjenjivati pravila o vlasništvu Republike Hrvatske, ako nije što drugo određeno zakonom, niti proizlazi iz naravi tih osoba. Isto vrijedi i za pravo vlasništva ustanova te sa njima izjednačenih pravnih osoba.

6. Člankom 62. stavkom 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano je da odluku o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi i odluku o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi komunalne infrastrukture donosi predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave.

7. Ocjenjujući zakonitost osporavane Odluke Sud nalazi da zakonska i statutarna odredba na temelju kojih je Odluka donesena nisu valjana pravna osnova za njezino donošenje.

8. Naime, odredbom članka 62. stavka 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisana je nadležnost predstavničkog tijela za proglašenje komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi te nadležnost za ukidanje statusa javnog dobra u općoj uporabi komunalne infrastrukture, no međutim, za proglašenje statusa nerazvrstane ceste mjerodavne su odredbe Zakona o cestama. Nadalje, odredba članka 32. Statuta Općine Preko, na temelju kojeg je donesena osporena Odluka, a kojom se daje ovlaštenje Općinskom vijeću na donošenje općeg akta, samostalno bez odgovarajuće zakonske odredbe, nije valjana osnova za donošenje takvog akta.

9. Slijedom navedenog, polazeći od ocjene da odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakona o komunalnom gospodarstvu i Statuta Općine Preko, na temelju kojih je osporavana Odluka donesena, nisu valjana osnova za donošenje odluke kao što je predmetna, Sud istu ocjenjuje nezakonitom. Stoga je trebalo na temelju članka 162. stavka 3. ZUS-a odlučiti kao u izreci.

10. Ukinuti opći akt prestaje važiti danom objave u "Narodnim novinama" temeljem odredbe članka 162. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima.

U Zagrebu 21. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća

Željka Zrilić Ježek, univ. spec.