Republika hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama-Buie

Buje, Istarska 1

Repubblica di Croazia

Tribunale comunale di Pisino

Sezione distaccata di Buje – Buie

Via dell'Istria 1, 52460 Buie

Posl.br. Ovr-504/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

Z A K L J U Č A K  I  R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sucu ovog suda Sanji Oroz, na temelju prijedloga više sudske savjetnice - specijalistice Sandre Pilato, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja Svea ekonomi d.o.o., OIB: 17863542417, iz Zagreba, D. T. Gavrana 11, zastupanog po punomoćnici Vlatki Nadramiji, odvjetnici iz Zagreba, protiv ovršenika VL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, 21. srpnja 2026.

z a k l j u č i o j e

Upućuje se ovršenik da u roku od petnaest dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate kod Financijske agencije pokrenute na temelju ovršne isprave – rješenja o ovrsi javnog bilježnika Sanje Ledić iz Sesveta posl.br. Ovrv- 10888/11 od 30. studenog 2011. godine, iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 11. Ovršnog zakona.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovršenika za odgodom izdavanja naloga za prijenos novčanih sredstava zaplijenjenih u postupku izravne naplate novčane tražbine na temelju ovršne isprave – rješenja o ovrsi isprave javnog bilježnika Sanje Ledić iz Sesveta posl.br. Ovrv-10888/11 od 30. studenog 2011. godine.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 30. lipnja 2026. podnio prijedlog za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim kao i prijedlog za odgodu ovrhe koju provodi Financijsksa agencija (dalje: FINA) izravnom naplatom na temelju ovršne isprave – rješenja o ovrsi javnog bilježnika Sanje Ledić iz Sesveta posl.br. Ovrv-10888/11 od 30. studenog 2011. godine. Iz službenih isprava FINE da je razvidno da je predmetna osnova prethodno bila maknuta iz očevidnika FINE po službenoj dužnosti na temelju članka 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima još 2018., zbog nemogućnosti izvršenja pri čemu da je naplaćen iznos glavnice kamate iznosio 0,00 eura. Istaknuo je prigovor zastare. Naveo je da prema članku 233. Zakona o obveznim odnosima sve tražbine utvrđene pravomoćnom odlukom suda ili odlukom drugog nadležnog tijela zastarijevaju za 10 godina. Budući da je ovrhovoditelj novi zahtjev za naplatu FINI podnio tek 10. rujna 2024., da je nesporno da je zahtjev podnesen nakon proteka zakonskog roka od 10 godina od pravomoćnosti, odnosno u trenutku kada je tražbina već bila u apsolutnoj zastari. Prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske, nakon obustave izvršenja na FINI po članku 12. ZPONS-a, zastarni rok da teče bez prekida. Radi navedenog predlaže da sud proglasi predmetnu ovrhu nedopuštenom. U konačnici, a budući da bi daljnjim provođenjem pljenidbe za ovršenika nastala teško nadoknadiva šteta, predlaže da sud hitno bez odgode donese rješenje kojim nalaže FINI da zastane s izdavanjem naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava do pravomoćnog okončanja ovog sudskog postupka.

2. Prema odredbi čl. 210. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/2022, 6/2024, u nastavku OZ) nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi.

3. Uvidom u zahtjev za izravnu naplatu (str. 11-14) utvrđeno je da je ovrhovoditelj 10. rujna 2024. podnio zahtjev za izravnu naplatu novčane tražbine temeljem ovršne isprave – rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Sanje Ledić iz Sesveta posl.br. Ovrv-10888/11 od 30. studenog 2011. godine, a koje da je postalo pravomoćno i ovršno dana 14. travnja 2012., u cijelosti prema rješenju o ovrsi.

4. U konkretnoj pravnoj stvari ne radi se o postupku izravne naplate predviđene odredbom čl. 209. OZ-a, već se radi o izvansudskoj ovrsi, a na koju se primjenjuju odredbe čl. 284. OZ-a. Odredbom čl. 284. st. 5. OZ-a propisano je pravo ovršenika da u postupku izvansudske ovrhe podnese žalbu nakon proteka roka, dok je odredbom čl. 53. st. 1. OZ-a propisano da se žalba nakon proteka roka može podnijeti iz razloga propisanih čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a, a upravo se na taj žalbeni razlog (iz tč. 11.) ovršenik i poziva.

4.1. Slijedom navedenog, sud je prijedlog ovršenika cijenio kao žalbu nakon proteka roka iz čl. 284. st. 5. OZ-a

4.2. Žalbeni razlog koji ovršenik ističe predstavlja razlog propisan odredbom čl. 50. st. 1. t. 11. OZ. Naime, ovršenik ističe da je nastupila zastara tražbine ovrhovoditelja.

5. Odredbom čl. 52. OZ-a propisano je da će sud, ako je žalba izjavljena iz razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona, dostavit žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana, a ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka zbog kojeg je izjavio žalbu. Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, sud neće ovršenika uputiti na parnicu, nego će prihvatiti njegovu žalbu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako on njezinu osnovanost dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.

6. Ovrhovoditelj se u cijelosti usprotivio prijedlogu ovršenika navodeći da je zastara prekinuta na temelju čl. 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, kao i da ovršenik ničime nije učinio vjerojatnim da bi mu zbog provedbe ovrhe nastala nenadoknadiva šteta.

7. Uvidom u specifikaciju izvršenja osnove za plaćanje od 25. travnja 2012. (str. 4) utvrđeno je da je po navedenoj osnovi (rješenju javnog bilježnika posl.br. Ovrv- 10888/11), utvrđena nemogućnost izvršenja temeljem članka 12. ZPONS-a.

7.1. Imajući u vidu da je ovršni postupak obustavljen zbog razloga koji leže isključivo na ovršeniku i na što ovrhovoditelj nije imao utjecaja, tada pokretanje novog ovršnog postupka (okončanog obustavom postupka) ima za posljedicu prekid zastare i zastarni rok počinje ponovo teći nakon što rješenje o obustavi ovršnog postupka postane pravomoćno (tako i VSRH broj Rev 943/2017-2 od 10. svibnja 2017.).

7.2. Iz navedenog proizlazi da je ovrhovoditelj, podnošenjem novog prijedloga za ovrhu 2024. godine, prekinuo tijek zastare.

8. Slijedom navedenog, kako ovršenik ističe žalbeni razlog propisan odredbom čl. 50. st. 1. t. 11. OZ, a osnovanost žalbe nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su činjenice na kojima temelji svoju žalbu općepoznate te se ne mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, valjalo je na temelju odredbe čl. 52. OZ-a odlučiti kao u izreci zaključka.

9. Nadalje, prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava nije osnovan.

10. Uvjeti za odgodu ovrhe na prijedlog ovršenika propisani su odredbom čl. 65. OZ-a.

10.1. Prema čl. 65. st. 1. OZ-a sud može odgoditi ovrhu samo uz kumulativno ispunjenje dviju pretpostavki. Prva pretpostavka je vjerojatnost da bi ovršenca provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno vjerojatnost da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Druga pretpostavka je postojanje taksativno određenih okolnosti propisanih čl. 65. OZ-a, a koje opravdavaju odgodu ovrhe, pri čemu je na ovršenici da dokaže postojanje neke od predviđenih okolnosti. Stavkom 2. navedeno odredbe propisano je da će sud odluku o prijedlogu za odgodu donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije.

11. Ovršenik je podnio žalbu nakon proteka roka slijedom čega je ispunjena jedna od pretpostavki potrebnih za odgodu ovrhe.

12. Međutim, u vezi druge pretpostavke koja se odnosi na vjerojatnost da bi provedbom ovrhe isti trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje, ovršenik nije učino vjerojatnim da bi prijenosom zaplijenjenih sredstava ovrhovoditelju isti trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu niti je naveo u čemu bi se ta šteta sastojala.

13. S obzirom na to da ovršenik nije dokazao vjerojatnost da bi prijenosom zaplijenjenih sredstava trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda prijenosa potrebna da bi se spriječilo nasilje, njegov navod ostaje na razini paušalnog.

14. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci rješenja.

U Bujama, 21. srpnja 2026.

S u d a c

Sanja Oroz

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek.

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od osam dana od dostave rješenja.

DNA:

- ovrhovoditelju p.p.

- ovršeniku p.p.