REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Poslovni broj: Us I-205/2026-8

[adresa] F 5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužiteljice FG (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik Maksimilian Folo, odvjetnik u Puli, Dalmatinova 4, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske (OIB: 33706439962), Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja građevine, 21. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži poništenje rješenja tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/25-02/379, URBROJ: 443-02-05-09-26-3 od 13. siječnja 2026.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška ovog spora.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog tužiteljice za određivanje odgodnog učinka tužbe.

II. Odbija se prijedlog tužiteljice za određivanje privremene mjere.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika navedenim u izreci ove presude tužiteljici je naloženo uklanjanje:

- stambene građevine nepravilnog tlocrta, maksimalnih tlocrtnih dimenzija 6,20 x 11,55 m s natkrivenim ulazom nepravilnog tlocrta maksimalnih tlocrtnih dimenzija 2,15 x 2,20 m, visine 2,55 m, etažnosti prizemlje, izgrađene od čvrstog materijala, ravnog krova, visine 3,40 m,

- natkrivene terase tlocrtnih dimenzija 3,95 x 10,80 m, izvedene na betonskoj podnoj ploči na koju su postavljeni čelični profili,

- otvorenog ognjišta tlocrta 2,95 x 0,95 m, visine 2,15 m,

- betonskog stepeništa s podestom tlocrtnih dimenzija 5,25 x 2,00 m; sve izgrađeno na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez izvršne/pravomoćne građevinske dozvole, izvan građevinskog područja naselja Ližnjan, Općina Ližnjan, u roku od 15 dana od dana zaprimanja tog rješenja. Tužiteljica je ujedno upozorena na posljedice ukoliko ne postupi po istom.

2. Tužiteljica je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnijela tužbu ovom Sudu. U tužbi u bitnome navodi da je podnijela zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za predmetnu nekretninu, a o kojem zahtjevu još nije odlučeno. Ističe kako službena osoba mora radi donošenja zakonite odluke u postupku pribaviti po službenoj dužnosti podatke o činjenicama o kojima javnopravno tijelo vodi službenu evidenciju pa da je stoga službena osoba trebala utvrditi je li podnesen navedeni zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju. Tužitelj nadalje u tužbi obrazlaže razloge radi kojih smatra da je tuženik u upravnom postupku trebao odgoditi izvršenje osporavanoga rješenja do donošenja odluke o ozakonjenju. Slijedom navedenog, u tužbenom zahtjevu traži da Sud poništi osporavano rješenje tuženika i da ujedno odredi privremenu mjeru i odgodni učinak tužbe. Ujedno je zatražila naknadu troška ovog spora.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao u cijelosti kod svih navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja te je predložio da Sud odbije tužbeni zahtjev tužiteljice.

4. U tijeku spora održana je rasprava dana 14. srpnja 2026. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24 i 39/26, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenu raspravu pristupio je zamjenik opunomoćenika tužiteljice, dok na istu nije pristupio nitko za tuženika koji je uredno pozvan te je rasprava na temelju čl. 89. st. 4. ZUS u svezi s čl. 91. st. 3. ZUS održana u odsutnosti uredno pozvanog tuženika.

5. Među strankama ovog spora nije sporno da su opisane građevine i radovi izvedeni bez ikakvog akta za gradnju, budući da tužiteljica u tužbi ne osporava činjenično stanje u svezi njihove gradnje. Međutim, sporno je utječe li postupak ozakonjenja tih građevina i radova pokrenut prema odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19, dalje: ZPNIZ) na zakonitost osporavanog rješenja o uklanjanju.

6. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu ovog spora.

7. Na temelju razmatranja činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

8. Odredbama čl. 42. ZPNIZ uređen je postupak prekida postupka izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade. Tako je u st. 1. tog članka propisano da će građevinski inspektor prekinuti rješenjem postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade donesenog na temelju propisa kojima se uređuje gradnja do pravomoćnog završetka postupka za donošenje rješenja o izvedenom stanju ako je ta zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenu na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi. U st. 2. istog članka propisano je da se postupak iz st. 1. tog članka prekida na zahtjev stranke uz koji je podnesen dokaz da je podnijela zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju i uvjerenja da je zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenu na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. odnosno dokaz da je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi. Odredbom st. 4. istoga članka propisano je da u slučaju da je postupak iz st. 1. tog članka završen donošenjem rješenja o izvedenom stanju, građevinski inspektor će po pravomoćnosti tog rješenja obustaviti postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade. U st. 5. istoga članka propisano je da u slučaju da postupak iz st. 1. tog članka pravomoćno završi odbijanjem ili odbacivanjem zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju, građevinski inspektor će nastaviti izvršenje rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade.

9. Iz citirane odredbe proizlazi da navod tužiteljice da je podnijela zahtjev za ozakonjenje predmetnih građevina i radova nije od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari, jer to ne utječe na zakonitost rješenja o uklanjanju, već može imati utjecaj samo na postupak izvršenja rješenja o uklanjanju.

10. Dakle, za ovaj upravni postupak i spor relevantno je, jesu li predmetne građevine i radovi zakonito ili nezakonito izgrađeni, a budući da je nesporno da su nezakonito izgrađeni, to je pravilno u upravnom postupku naloženo tužiteljici da ih ukloni. Činjenica naknadnog ozakonjenja ima za posljedicu da neće niti doći do uklanjanja opisanih građevina i radova, ukoliko se te građevine i radovi nakon izdavanja rješenja o uklanjanju naknadno ozakone u skladu s odredbama ZPNIZ.

11. Slijedom svega navedenog, osporavano rješenje tuženika ocjenjeno je zakonitim, pa je stoga Sud na temelju čl. 116. st. 1. ZUS odbio tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan kako je to navedeno u točki I. izreke ove presude.

12. Točka II. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

13. Tužiteljica je u okviru tužbe podnijela prijedlog za određivanje odgodnog učinka tužbe, odnosno privremene mjere, a kako bi se odgodilo izvršenje navedenog rješenja o uklanjanju do pravomoćnog okončanja ovog spora. Međutim tužiteljica nije dokazala, a niti učinila vjerojatnim, da bi joj izvršenjem osporavanog rješenja bio ugrožen neki egzistencijalni interes, što bi po stavu Suda predstavljalo teško popravljivu štetu. Naime, nije sporno da bi tužiteljici izvršenjem navedenog rješenja o uklanjanju nastala materijalna šteta, ali to je nije teško popravljiva šteta, jer u slučaju da tužiteljica nakon što se izvrši navedeno rješenje o uklanjanju uspije u žalbenom postupku u ovom upravnom sporu, ona će moći tražiti naknadu te štete. S druge strane uklanjanje nezakonito izgrađenih građevina, pogotovo onih izvan građevinskog područja je u javnom interesu. Stoga cijeneći potrebu zaštite javnog interesa i činjenicu da tužiteljica nije dokazala ili učinila vjerojatnim nastanak teško popravljive štete u konkretnom slučaju, to ne postoje uvjeti za određivanje odgodnog učinka tužbe ili privremene mjere sukladno čl. 42. st. 1., 2. i 3. ZUS.

U Rijeci 21. srpnja 2026.

Sutkinja

Vesna Perić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske (čl. 127. st. 1. ZUS). Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS).

Protiv ovog rješenja žalba je dopuštena. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana primitka rješenja (čl. 42. st. 5. ZUS).

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužiteljice Maksimilianu Folu, odvjetniku u Puli, Dalmatinova 4

- tuženiku Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, Područnom uredu Rijeka,

Ispostavi u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8