Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-853/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Vlatki Paškvalin Bošković kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja Republike Hrvatske OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, Građansko upravni odjel, protiv protivnika osiguranja AL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ivani Dunger Dalbello, odvjetnici u Zagrebu, radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-1253/2024-3 od 2. prosinca 2024., dana 20. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba protivnika osiguranja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-1253/2024-3 od 2. prosinca 2024. izvan žalbenog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 11. Ovršnog zakona.

II. Odbija se zahtjev protivnika osiguranja za naknadom troškova žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-1253/2024-3 od 2. prosinca 2024., određeno je osiguranje novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 21.063,10 EUR od čega glavnica u iznosu od 19.123,63 EUR i dospjela kamata u iznosu od 1.939,47 EUR, na koji iznos glavnice teče zatezna kamata od 2. listopada 2024. pa do isplate, uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretnini koja je u suvlasništvu protivnika osiguranja i to kat. čest. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u ½ dijela.

2. Protiv navedenog rješenja protivnik osiguranja je pravovremeno podnio žalbu u bitnom navodeći da je pobijano rješenje doneseno u okolnostima koje bitno krše materijalno i procesno pravo protivnika osiguranja, uključujući očitu zastaru potraživanja, povredu prava na pravično postupanje, neosnovanost traženih troškova te neposrednu opasnost od nenadoknadive štete. Predlaže utvrditi kako je predmetno potraživanje zastarjelo i da nema zakonitu osnovu te da se rješenje poništi u cijelosti ili ograniči njegov učinak na dijelove koji nisu zastarjeli, da se odbace ili ukinu traženi troškovi postupka kao neutemeljeni te da se donese nalog o odgodi izvršenja mjera osiguranja do pravomoćnog okončanja ovog prigovara. Za sastav žalbe 625,00 EUR, uvećano za trošak PDV, kao i trošak eventualnih sudskih pristojbi po odredi sud. .

3. Žalba protivnika osiguranja nije osnovana.

4. Ovaj drugostupanjski sud je ispitao pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na žalbene razloge iz čl. 365. st.2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), u vezi sa čl. 381. ZPP-a i čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 dalje: OZ), ocjena je ovog suda da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda na koje se pazi po službenoj dužnosti, a niti postoje žalbeni razlozi iz članka 50. st. 5. OZ-a.

5. U ovom postupku osiguranja je predlagatelj osiguranja 28. studenog 2024. podnio prijedlog radi osiguranja dospjelih tražbina prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini koja je u ½ dijela u suvlasništvu protivnika osiguranja, a na temelju ovršne isprave – rješenja o ovrsi Ministarstva financija, Porezne uprave, ..., [broj], [broj] od 1. listopada 2024, temeljem kojeg prijedloga je prvostupanjski sud donio pobijano rješenje o osiguranju te odredio predloženo osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini.

6. Prema odredbi čl. 296. OZ-a na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina, predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, a prema čl. 297. istog zakona na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi založno pravo zasniva se uknjižbom.

7. U konkretnom predmetu predlagatelj osiguranja raspolaže ovršnom ispravom – rješenjem o ovrsi Ministarstva financija, Porezne uprave, ..., [broj], [broj] od 1. listopada 2024., na koje je stavljena klauzula ovršnosti (sa danom 30. listopada 2024.), a kojim rješenjem je utvrđena tražbina predlagatelja osiguranja u iznosu od 21.063,10 EUR sa pripadajućim kamatama, protivnik osiguranja je obveznik ispunjenja iste, a predmet osiguranja su nekretnine upisane u zemljišnim knjigama na ime protivnika osiguranja u ½ dijela, kako je to razvidno iz spisu priloženog zemljišno knjižnog izvatka.

8. Slijedom navedenog, kako su ispunjene sve pretpostavke za prisilno zasnivanje založnog prava u odnosu na gore navedenu tražbinu, to je sukladno navedenoj odredbi čl. 296. OZ-a prvostupanjski sud osnovano odredio osiguranje zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja.

9. Žalbeni navodi protivnika osiguranja u bitnom se svode na tvrdnju da je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

10. Navedeno predstavlja žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč.11. OZ-a, o kojem žalbenom prigovoru postupa prvostupanjski sud primjenom odredbi čl. 52. st. 1. – 4. OZ-a, kojima je propisano postupanje prvostupanjskog suda ako je žalba protiv rješenja o ovrsi izjavljena zbog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7., 9. do 11. OZ-a, pa ovaj sud nije ocjenjivao navedeni žalbeni razlog.

11. Žalbeni navodi protivnika osiguranja kojima osporava osnov i visinu potraživanja utvrđenog ovršnom ispravom (ne mogućnost provjere iznosa, ne postojanje provjerljive dokumentacije i dr.) nisu žalbeni razlozi iz kojih protivnik osiguranja može izjaviti žalbu, a koji su taksativno navedeni čl. 50. OZ.a.

12. U odnosu na prijedlog za odgodom izvršenja mjere osiguranja treba reći da prema odredbi čl. 65. st. 1. OZ-a sud može, na prijedlog ovršenika, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, te ako je ispunjen bar jedan od uvjeta iz čl. 65. st. 1. toč. 1.- 11. OZ-a. O ovom prijedlogu također odlučuje sud prvog stupnja.

13. Nadalje, a u odnosu na navode protivnika osiguranja kojima ukazuje na povredu prava na pravično suđenje treba reći da su u trenutku donošenja pobijanog rješenja bile ispunjene sve zakonom propisane pretpostavke za donošenje rješenja , a kako je to ranije gore obrazloženo pa je stoga odluka suda prvoga stupnja zakonita i sud prvoga stupnja donošenjem pobijanog rješenja nije povrijedio pravo na pravično suđenje propisano čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov. br. 56/90., 135/97., 8/98. - službeni pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. - službeni pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. - službeni pročišćeni tekst, 76/10., 55/01. - službeni pročišćeni tekst, 5/14., 85/10. - službeni pročišćeni tekst), a time niti takvo pravo zaštićeno u smislu čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine, Međunarodni [broj]., 6/99., pročišćeni tekst 8/99., ispravak 14/02. i 13/03., 9/05., 1/06., 2/10. i 13/17).

14. Slijedom navedenog, ovaj sud je odbio žalbu protivnika osiguranja i primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a, u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a riješio kao u točci I. izreke.

15. Protivniku osiguranja nisu dosuđeni troškovi nastali izjavljivanjem pravnog lijeka, jer žalba nije bila osnovana (čl. 154. st. 1. u svezi s čl. 166. st. 1. ZPP -a i čl. 21. st. 1. OZ-a).

U Zagrebu 20. srpnja 2026.

Sudac:

Vlatka Paškvalin Bošković