Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru,

Stalna služba Benkovac

Stjepana Radića 10, Benkovac

Poslovni broj: P-1550/2024-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, OIB: 78866932443, po sutkinji toga suda Danijeli Števanji, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja EM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Elmi Predovan, odvjetnici iz Benkovca, protiv tuženice Republike Hrvatske, zastupane po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko- upravnom odjelu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave, 20. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se prema tuženoj Republici Hrvatskoj da je tužitelj EM, OIB: [osobni identifikacijski broj], stekao pravo vlasništva za ¾ dijela i stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva za ¼ dijela nekretnina označenih kao dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 855 m2, označen slovima A-B-C-D-E-F-A, dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 658 m2, označen slovima E-F-G-H-E i dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 702 m2, označen slovima G-H-I-J-G, na skici sudskog očevida stalnog sudskog vještaka Frane Vlatkovića dipl. Ing. geod. od 25.3.2026. god., koja skica je sastavni dio ove presude, što je tužena dužna trpjeti da tužitelj glasom ove presude uknjiži predmetne nekretnine na svoje ime, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 17. srpnja 2024. navodi da je vanknjižni vlasnik i posjednik nekretnina označenih kao dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 855 m2, dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 658 m2 i dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 702, sve prikazane na geodetskoj podlozi AM mag. Ing. geod. iz listopada 2023. god. Označene nekretnine u naravi predstavljaju jedinstvenu cjelinu, oranicu koju je imenovani stekao nasljeđivanjem iza oca OM i djeda ĐM, te u diobi sa ostalim nasljednicima sestrom JM i rodicom UM s kojima je sklopio ugovor o diobi nekretnina OV-7737/2022 od 9.6.2022. Na predmetnim nekretninama otac i djed tužitelja ranije su imali vinograd kojeg je tužitelj nakon Domovinskog rata izvadio i iste sada koristi kao oranicu. Cijeli posjed djed tužitelja je ogradio suhozidom još 1920., a isti djelomično postoji i danas. Označene nekretnine u dugogodišnjem je posjedu tužitelja i njegovih prednika, te iste nikada nitko nije smetao u njihovom posjedovanju i korištenju. Kao posjednici dijela čest. zem. [katastarska čestica] i dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisani su tužitelj j i njegova sestra JM, dok je ranije bio upisan njihov otac OM, a od revizije posjedovnog stanja, djed ĐM kojega su naslijedili sin OM, (otac tužitelja i JM), sin SM, otac UM, s kojima se tužitelj podijelio, te kćerka PM čiji je sin MM svoj dio na svim naslijeđenim nekretninama, pa i predmetnim darovao tužitelju TM. Obzirom da su predmetne nekretnine uknjižene u korist Republike Hrvatske tužitelj se u skladu sa odredbom čl. 186. a ZPP- a obratio tuženoj sa zahtjevom za mirno rješenje spora no dopisom N-DO-14/2024 od 2.4.2024. god. isti je obaviješten kako nema uvjeta za mirno rješenje spora iz kojeg razloga isti ustaje ovom tužbom i predlaže da sud usvoji postavljeni tužbeni zahtjev.

2. U odgovoru na tužbu tuženica u prvom redu ističe da se tužitelj tuženoj obratio sa zahtjevom za mirno rješenje spora kojim je predložio da mu Republika Hrvatska prizna da je stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 855 m2 označenog slovima A-B-C-O-P-R-S-T-A, dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 658 m2 označenog slovima C-D-L-N-O-C i dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 702 m2, označenog slovima D-E-F-G-H-I-J-K-L-D temeljem geodetske podloge AM, mag. ing. geod. iz listopada 2023. a koji je zaveden u ovom odvjetništvu u upisniku N-DO-14/2024. Tužitelj u ovom postupku postavlja tužbeni zahtjev kojim traži utvrđenje da je stekao pravo vlasništva u odnosu na tuženicu za 3/4 dijela nekretnina označenih kao dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 855 m2 označenog slovima A-B-C-O-P-R-S-T-A, dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 658 m2 označenog slovima C-D-L-N-O-C i dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 702 m2, označenog slovima D-E-F-G-H-I-J-K-L-D temeljem geodetske podloge AM, mag. ing. geod. iz listopada 2023., te da se utvrđuje da je tužitelj stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva za ¼ dijela nekretnina označenih kao dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 855 m2 označenog slovima A-B-C-O-P-R-S-T-A, dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 658 m2 označenog slovima C-D-L-N-O-C i dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 702 m2, označenog slovima D-E-F-G-H-I-J-K-L-D temeljem geodetske podloge AM, mag. ing. geod. iz listopada 2023.Čl. 186.a Zakona o parničnom postupku je propisano da zahtjev za mirno rješenje spora mora sadržavati sve što i tužba, pa je iz toga jasno da tužitelj nije mogao postaviti ovakav tužbeni zahtjev, odnosno nisu ispunjene procesne pretpostavke za postavljanje takvog zahtjeva. Dakle ne postoji identitet između tužbe i zahtjeva za mirno rješenje spora, stoga se iz tog razloga predlaže odbaciti tužbu tužitelja u odnosu na dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na utvrđenje da je tužitelj stekao pravo vlasništva za ¾ dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 855 m2 označenog slovima A-B-C-O-P-R-S-T-A, dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 658 m2 označenog slovima C-D-L-N-O-C i dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 702 m2, označenog slovima D-E-F-G-H-I-J-K-L-D temeljem geodetske podloge AM, mag. ing. geod. Iz listopada 2023. Ukoliko sud ne odbaci predmetnu tužbu kako je predloženo u prethodnom pasusu, Republika Hrvatska se protivi tužbi, postavljenom tužbenom zahtjevu tužitelja te osporava navode tužitelja kao neosnovane u cijelosti. Naime, iz dokumentacije koju je tužitelj priložio uz tužbu ne proizlazi da isti polaže bilo kakva prava na prethodno identificiranim dijelovima predmetnih nekretnina oznake dio čest. zem. [katastarska čestica], površine 855 m2, dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 658 m2 i dio čest. zem. [katastarska čestica], površine 702 m2 sve k. o. [katastarska općina]. Iz navoda povjesnice tužbe tužitelj tvrdi kako je predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem iza pok. oca i djeda, te u diobi sa ostalim nasljednicima s kojima je sklopio Ugovor o diobi nekretnina, te da je osobno i putem svojih pravnih prednika u dugogodišnjem posjedu istih, a u kojem da ga nitko nije smetao. Iz potvrde Hrvatskih šuma d.o.o., Klasa: ST/24-01/135, Urbroj: 15-00-05/02-24-03 od 19. siječnja 2024. proizlazi da je dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te dio kat. čest. [katastarska čestica] obuhvaćene Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima benkovačkog užeg područja krša za razdoblje 1982.-1991. godine (odnosno na dan 16. listopada 1990. kada je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama). Dakle, dijelovi predmetnih nekretnina nedvojbeno predstavljaju šumsko zemljište pa se ističe da tužitelj nije mogao dosjelošću steći pravo vlasništva na takvoj nekretnini. Ističe se da rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na šumama i šumskom zemljištu počeo je teći tek od odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-374/1998 tj. od 12. siječnja 2000., dakle jasno je da dosjelošću tužitelj nije mogao steći pravo vlasništva na šumskom zemljištu. Uvidom u priloženu povijest promjena nadležne DGU od 11. siječnja 2024. vidljivo je da je posjed kat. čest. [katastarska čestica] bio upisan u korist društvenog vlasništva pod Upravom S. O. Benkovac od revizije posjedovnog stanja od 1956., iz čega proizlazi da tužitelj odnosno njegovi pravni prednici nisu bili u kvalificiranom posjedu predmetne čest. zem., a za preostale utužene dijelove za koje je evidentiran posjed ĐM, ističe se kako nije vidljivo o kojoj se površini radi, odnosno da li se uopće radi o utuženim dijelovima predmetnih čest. zem. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], a teret dokaza je na tužitelju. Tužitelj nije mogao steći pravo vlasništva dijela predmetnih nekretnina po niti jednoj osnovi iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Sijedom svega navedenoga, predlaže se odbaciti tužba U vremenu od 6. travnja 1941. do 12. siječnja 2000. godine na šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske bio je zastoj dosijedanja. Nadalje ističe se da bi tijekom postupka bilo potrebno utvrditi jesu li ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Predmetna činjenica je odlučna za rješavanje u ovoj pravnoj stvari. Potrebno je utvrditi i da je između pravnih slijednika i njihovih prednika postojala neprekinuta sukcesija u posjedu, odnosno da je posjed na osnovu valjanog pravnog posla ili nasljeđivanjem prešao s jednih na druge, te na koji način su se prednici tužitelja nalazili u posjedu predmetne nekretnine kroz navedeni niz godina, a kako to tvrdi tužitelj, odnosno koja je bila kvaliteta tog posjeda.

3. U dokaznom postupku ovaj Sud izveo je dokaz uvidom u isprave priložene spisu i to u zk. izvadak za zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], (l.s. 4) zk. izvadak 751 k. o [katastarska općina] (l.s. 5), stari zk. upis zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 6-29), arhivski izvadak iz zemljišne knjige broj zk. uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 30-33), arhivski izvadak iz zemljišne knjige zk. uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 34), zk. uložak (l.s. 35), zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 36-37), geodetska podloga (l.s. 39), Ugovor o diobi nekretnina (l.s. 40-43), izvod iz posjedovnog lista (l.s. 44), izvod iz posjedovnog lista br. 3 (l.s. 45), izvod iz katastarskog plana (l.s. 46), izvod iz katarskog plana (l.s. 47), povijest promjena na katastarskim česticama (l.s. 52- 61), rješenje Općina Benkovac, Općinska uprava za katastar i geodetske poslove UP/i 38/81 od ožujka 1981. (l.s. 62), rješenje o nasljeđivanju iza smrti KM poslovni broj O-166/14 (l.s. 63-64), iskaz promjena Područni ured za Katastar Zadar, odjel za Katastar nekretnina Benkovac od 31.5.2017. (l.s.66-71), izvod iz posjedovnog lista 3 i 338 (l.s. 72-73), rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-49/70 iza smrti ĐM (l.s.150-151), Ugovor o darovanju ovjeren klasa 037-02/19-01/129 od 11. rujna 2019. sklopljen između MM i ĐM EM (l.s. 152-155), prijepis posjedovnog lista br. 3. (l.s. 156-158), posjedovni list 3 (l.s. 159-160), izvod iz katastarskog plana (l.s.161-162), kopija snimke iz zraka (l.s. 190), nalaz i mišljenje vještaka Frane Vlatkovića od 30. ožujka 2026. (l.s. 201-203),

4. Tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti je osnovan.

5. Predmet ovog spora zahtjev je tužitelja da se utvrdi da je stekao pravo vlasništva za ¾ dijela i da je stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva za 174 dijela nekretnina označenih kao dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i površine 8955 m2, označena slovima A-B-C-D-E-F-A , dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 658 m2, označen slovima E-F-G-H-E i dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 702 m2, označen slovima G-H-I-J-G pa da se izvrši upis prava vlasništva na tom dijelu nekretnine na njegovo ime, uz istodobno brisanje tog prava s imena tužene. Kao pravni osnov stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine tužitelj navodi da je stekao nasljeđivanjem, te diobom sa ostalim nasljednicima.

6. Radi identifikacije predmeta spora održan je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka geodetske struke Frane Vlatkovića, koji je sačinio skicu lica mjesta s fotografijama, na koju stranke nisu imale prigovora, ni primjedbi, te koju ovaj Sud u cijelosti prihvaća. Tako, stalni sudski vještak utvrđuje da su predmetne nekretnine dio kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , te dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Vještak je na uviđaju utvrdio da je predmet spora većim dijelom ograđen starim suhozidom i to u sjevernom dijelu a u južnom dijelu međe su definirane grabljama, te da predmet spora u naravi predstavlja pašnjak.

7. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige ovog suda, zemljišnoknjižnog odjela Benkovac, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], razvidno je kako je kao vlasnica za cijelo na istima upisana tuženica Republika Hrvatska .

7.1. Uvidom u Ugovor o diobi nekretnina razvidno je da je tužitelj EM sklopio diobeni ugovor s JM i UM u odnosu na dio kat. čest. [katastarska čestica] i dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

7.2. Uvidom u posjedovni list 3. k. o. [katastarska općina] razvidno je da su kao suposjednici upisani JM i UM EM na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

7.3. Nadalje, uvidom u povijest promjena na dio kat. čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dio kat. čest. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] razvidno je da su bile upisane u korist ĐM pok. E revizije posjedovnog stanja i kultura 1956. Dok je dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana bila u korist Društvenog vlasništva pod upravom S.O. Benkovac od revizije posjedovnog stanja i kultura 1956. , te je u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] i dijela 1308. k. o. [katastarska općina] izvršen otpis sa ĐM u korist RM pok. ĐM. , a kasnije otpis na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Benkovcu poslovni broj O-166/14 sa RM. ĐM u korist RM EM za ¾ dijela i JM za ¼ dijela.

7.4. Uvidom u pravomoćno Rješenje o nasljeđivanju iza smrti RM poslovni broj O-166/14, razvidno je da je za dio kat. čest. [katastarska čestica] i dio 1308 k. o. [katastarska općina] nasljednik tužitelj EM za ¾ dijela.

7.5. Uvidom u Iskaz promjena posjedovnog lista 3 k. o. [katastarska općina] razvidno je da je posjed s RM prešao na tužitelja EM za ¾ dijela i na JM za ¼ dijela.

7.6. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju iza smrti ĐM poslovni broj O-49/70 razvidno je da su OM, SM i PM njegovi zakonski nasljednici .

7.7. Uvidom u Ugovor o darovanju sklopljen između MM i EM razvidno je da je MM kao nasljednik pok. PM svoj dio utužene kat. čestice darovao tužitelju.

8. Uvidom u nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke Frane Vlatkovića vidljiva je skica predmeta spora.

9. Pored gore navedenih materijalnih dokaza sud je izveo i dokaze saslušanjem svjedoka na licu mjesta prilikom uviđaja, pa je saslušao JM i ŽM.

9.1. Svjedokinja JM , sestra tužitelja u svom iskazu navodi da je raniji vlasnik predmetnih nekretnina bio njezin djed pok. ĐM, a kojeg je za predmetne nekretnine naslijedio njezin otac pok. OM. Nakon njegove smrti njezina braća i ona naslijedili su predmetne kat. čestice. Navodi da su se oni međusobno dogovorili da iste pripadnu upravo tužitelju o čemu su sklopili ugovor o diobi. Svjedokinja tvrdi da su ranije tu njezin djed, a kasnije i otac do kruške koju pokazuje na terenu imali pašnjak a donji dio čestice da je bio vinograd, a kasnije da su tu sadili krumpir te neko vrijeme i djetelinu. Navodi da je njezin otac imao i brata SM, ali da on ne bi tu polagao prava zato što se odrekao svega što bi naslijedio na tom području, a jedna čestica koju je naslijedila njegova kći UM ona je isto prepustila njezinu brata odnosno ovdje tužitelju. Navodi da nitko nikada njihove prednike a kasnije ni njih a sada njezina brata nije smetao u posjedu niti bi polagao ikakva prava na predmetne kat. čestice niti susjedi niti treće osobe. Tvrdi da niti Republika Hrvatska ili netko od lokalne samouprave na predmetne nekretnine nije izražavao prava, odnosno ona nije za to čula. Nadalje svjedokinja navodi da je predmetni suhozid zidao njezin djed ĐM a da se sjeća da je tu bio suhozid od kada je ona bila dijete, a da je vinograd sadio njezin djed pok. ĐM, a da je on tu bio negdje do polovine 70 tih godina prošlog stoljeća a možda i duže ali da se ne sjeća točno jer da je otišla u Zagreb. Na koncu ističe da je cijeli posjed bio ograđen suhozidom a u donjem dijelu gribljama, a da joj nije poznato kako je djed ĐM stekao vlasništvo predmetnih nekretnina, jer se za to nije zanimala.

9.2. Svjedok IM navodi da je raniji vlasnik bio djed tužitelja ĐM, a nakon njegove smrti da je isto naslijedio OM, otac tužitelja da nakon što je OM umro i njegova supruga da su njihova djeca naslijedili predmetne nekretnine, ali da su se međusobno podijelili , te u toj diobi da su tužitelja dopale predmetne nekretnine. Svjedok navodi da je tu ranije bio vinograd negdje možda do kraja 70 tih godina prošlog stoljeća a navedeno zna jer da je i on pomagao obrađivati taj vinograd nakon što su izvadili vinograd tu da su zasadili djetelinu i druge povrtne kulture a sjeća se da je bilo i bajam i smokava. Tvrdi da stric tužitelja i njegovi potomci ne bi tu polagali prava jer da su dobili druge nekretnine. Tvrdi da tu živi već 78 godina te zna da su predmetne čestice ograđene suhozidom a u donjem dijelu gribljom, te da nikad nije čuo da bi itko drugi osim obitelji OM polagao prava na predmetne nekretnine.

10. Odredba članka 18. stavak 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZV) propisuje da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, dok će se prema članku 11. stavku 3. ZV-a posjed smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno.

11. Odredbom članka 388. stavak 4. ZV bilo je određeno da se u rok stjecanja dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, no odlukom Ustavnog suda RH od 17. studenog 1999. (Narodne novine, broj 137/99) ta je odredba ukinuta. Ipak, ukinuta odredba članka 388. stavka 4. ZV/96, koja je bila na snazi i u primjeni od 1. siječnja 1997. do stupanja na snagu pravnih posljedica njezinog ukidanja objavom odluke Ustavnog suda u Narodnim novinama, broj 137/99 od 14. prosinca 1999., prema odredbi članka 53. stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Narodne novine“ broj: 99/99), te je u tom vremenskom razdoblju mogla proizvesti pravni učinak stjecanja vlasništva dosjelošću, u korist posjednika nekretnine u društvenom vlasništvu ukoliko su najkasnije do njenog ukidanja bile ispunjene sve potrebne pretpostavke koje se odnose na duljinu i kvalitetu posjeda.

12. Prema odredbi članka 29. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Sl. SFRJ broj 6/80 i 36/90 – dalje: ZOVO), koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., na nekretninama u društvenom vlasništvu pravo vlasništva nije se moglo steći dosjelošću, sve do donošenja Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine, broj 53/91, od 08.10.1991.) kad je ta odredba stavljena je izvan snage.

13. Europski sud za ljudska prava u presudama A i dr. protiv [adresa], te O protiv Republike Hrvatske, u kojima su tužbe podnesene nakon 17. studenog 1999. kada je Ustavni sud ukinuo odredbe članka 388. stavka 4. ZV, zauzeo je shvaćanje da nije od značaja je li postupak pokrenut prije ili nakon 17. studenog 1999., te da dosjelost na nekretninama u ranijem društvenom vlasništvu neprekidno teče do 17. studenog 1999. pod pretpostavkama da time nisu povrijeđena prava trećih osoba odnosno da ne postoji suprotstavljeni pravni interes. I Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo je pravno shvaćanje da kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su do 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba računati i vrijeme prije 8. listopada 1991. ako se time ne vrijeđaju prava osoba koja ta prava nisu stekli na temelju odredaba članka 388. stavka 4. ZV, već drugih odredaba istog Zakona. (Rev-x-974/2017 od 7. svibnja 2019.)

14. Odredbom čl. 159. st. 1. ZV propisano da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom, te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, dok iz st. 2. te odredbe proizlazi da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, odnosno, kako propisuje st. 3. protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, ukoliko mu je posjed barem pošten. St. 4. navedene odredbe propisno je da samostalni posjed stvari u vlasništvu Republike Hrvatske treba trajati neprekinuto dvostruko vrijeme od onog propisanog st. 2. i 3. te odredbe.

15. Odredbom čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 – dalje ZV), a koja odredba određuje što predstavlja pravni temelj stjecanja vlasništva, propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

16. Odredbom čl. 115. ZV propisano je da na temelju valjanog pravnog posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva, prelazi vlasništvo s dotadašnjeg vlasnika na stjecatelja.

17. Na temelju dokaza izvedenih u ovom postupku, kako materijalnih tako i personalnih koje je sud cijenio pojedinačno i u međusobnoj svezi , utvrđeno je slijedeće:

-da je raniji posjednik djela kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bio djed tužitelja pok. ĐM, kojeg je za predmetne naslijedio njegov sin OM, dok su OM nakon njegove smrti naslijedila njegova djeca ovdje tužitelj EM, SM, te PM.

- da je tužitelj , utužene nekretnine naknado stekao diobom sa svojom braćom i sestrama, a kasnije darovanjem, od svog sinovca MM, nasljednika PM,

- da su sve nekretnine kako je utvrđeno na uviđaju većim dijelom ograđene starim suhozidom,

- da oko predmetnih nekretnina nije bilo sporova niti osporavanja posjeda kako prednicima tužitelja tako i samom tužitelju.

18. Tako, ovakvim utvrđenjem činjeničnog stanja koje proizlazi iz materijalnih dokaza, kao i iz usuglašenih izjava svjedoka koji su o odlučnim činjenicama identično iskazivala sud je utvrdio da su pravni prednici tužitelja posjed utuženih nekretnina kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] stekli kroz samostalan, pošten i istinit posjed koji je trajao preko 40 godina i to prije 17. studenog 1999. godine, a koje pravo je poslije nasljeđivanjem, darovanjem, te diobom sa sunasljednicima prešlo upravo na tužitelja, koji je i danas u posjedu tih nekretnina.

19. Slijedom svega naprijed navedenog, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sukladno odredbi čl. 8. ZPP, valjalo je tužbeni zahtjev tužiteljice prihvatiti kao osnovan u cijelosti, te odlučiti kao u izreci ove presude.

20. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji je izostala jer tužiteljica nije popisala trošak ovog postupka.

Benkovac, 20. srpnja 2026.

S u t k i nj a

Danijela Števanja

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od petnaest (15) dana. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 (tri) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje sud drugog stupnja.

DNA:

1. Tužitelju po pun.,

2. Tuženoj po zz