REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27, 21000 Split

Pr-557/2024-37

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja IS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Ojdani Grubišić, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Višić i partneri d.o.o. Šibenik, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi isplate, u nazočnosti punomoćnika tužitelja i zz tuženika prilikom zaključenja glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave dana 20. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj OIB: 52634238587, da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe tužitelju IS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] isplati u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe ukupan iznos od 52.277,42 EUR na ime uvećanog dijela plaće isplatiti slijedeće bruto iznose:

- za mjesec siječanj 2019. godine iznos od 487,94 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.02.2019.g.

- za mjesec svibanj 2019. godine iznos od1.251,34 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.06.2019.g.

- za mjesec lipanj 2019. godine iznos od 878,66 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.07.2019.g.

- za mjesec srpanj 2019. godine iznos od 901,15 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.08.2019.g.

- za mjesec kolovoz 2019. godine iznos od 939,06 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.09.2019.g.

- za mjesec rujan 2019. godine iznos od 940,41 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.10.2019.g.

- za mjesec listopad 2019. godine iznos od 991,08 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.11.2019.g.

- za mjesec studeni 2019. godine iznos od 1.054,12 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.12.2019.g.

- za mjesec prosinac 2019. godine iznos od 919,59 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.01.2020.g.

- za mjesec siječanj 2020. godine iznos od 1.006,68 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.02.2020.g.

- za mjesec veljača 2020. godine iznos od 1.019,51 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.03.2020.g.

- za mjesec ožujak 2020. godine iznos od 747,64 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.04.2020.g.

- za mjesec travanj 2020. godine iznos od 976,61 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.05.2020.g.

- za mjesec svibanj 2020. godine iznos od 396,14 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.06.2019.g

- za mjesec lipanj 2020. godine iznos od 842,92 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.07.2020.g.

- za mjesec srpanj 2020. godine iznos od 982,48 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.08.2020.g.

- za mjesec kolovoz 2020. godine iznos od 977,55 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.09.2020.g.

- za mjesec rujan 2020. godine iznos od 981,70 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.10.2020.g.

- za mjesec listopad 2020. godine iznos od 981,70 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.11.2020.g.

- za mjesec studeni 2020. godine iznos od 1.018,62,00 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.12.2020.g.

- za mjesec prosinac 2020. godine iznos od 615,37 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.01.2021.g.

- za mjesec siječanj 2021. godine iznos od 1.020,64 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.02.2021.g.

- za mjesec veljača 2021. godine iznos od 1.077,06 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.03.2021.g.

- za mjesec ožujak 2021. godine iznos od 537,98 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.04.2021.g.

- za mjesec travanj 2021. godine iznos od 96,59 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.05.2021.g.

- za mjesec svibanj 2021. godine iznos od 201,13 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.06.2021.g.

- za mjesec lipanj 2021. godine iznos od 880,50 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.07.2021.g.

- za mjesec srpanj 2021. godine iznos od 994,94 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.08.2021.g.

- za mjesec kolovoz 2021. godine iznos od 995,06 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.09.2021.g.

- za mjesec rujan 2021. godine iznos od 1.012,53 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.10.2021.g.

- za mjesec listopad 2021. godine iznos od 1.100,02 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.11.2021.g.

- za mjesec studeni 2021.g. godine iznos od 1.027,53 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.12.2021.g.

- za mjesec prosinac 2021. godine iznos od 1.279,63 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.01.2022.g.

- za mjesec siječanj 2022. godine iznos od 989,40 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.02.2022.g.

- za mjesec veljača 2022. godine iznos od 1.132,59 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.03.2022.g.

- za mjesec ožujak 2022. godine iznos od 5849,40 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.04.2022.g.

- za mjesec srpanj 2022. godine iznos od 536,37 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.08.2022.g.

- za mjesec kolovoz 2022. godine iznos od 1.199,97 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.09.2022.g.

- za mjesec rujan 2022. godine iznos od 1.070,81 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.10.2022.g.

- za mjesec listopad 2022. godine iznos od 1.152,74 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.11.2022.g.

- za mjesec studeni 2022. godine iznos od 1.027,53 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.12.2022.g.

- za mjesec prosinac 2022. godine iznos od 1.279,63 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.01.2023.g.

- za mjesec siječanj 2023. godine iznos od 1.172,94 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.02.2023.g.

- za mjesec veljača 2023. godine iznos od 1.372,81 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.03.2023.g.

- za mjesec ožujak 2023. godine iznos od 1.123,04 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.04.2023.g.

- za mjesec travanj 2023. godine iznos od 1.271,26 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.05.2023.g.

- za mjesec svibanj 2023. godine iznos od 1.100,08 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.06.2023.g.

- za mjesec lipanj 2023. godine iznos od 1.048,30 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.07.2023.g.

- za mjesec srpanj 2023. godine iznos od 1.191,20 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.08.2023.g.

- za mjesec kolovoz 2023. godine iznos od 1.145,51 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.09.2023.g.

- za mjesec rujan 2023. godine iznos od 1.298,93 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.10.2023.g.

- za mjesec listopad 2023. godine iznos od 1.261,76 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.11.2023.g.

- za mjesec studeni 2023. godine iznos od 1.190,04 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.12.2023.g.

- za mjesec prosinac 2023. godine iznos od 1.151,49 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.01.2024.g.

pa do isplate, a koja se zakonska kamata na navedene iznose do 31.12.2022.g. obračunava po stopi u skladu sa odredbom čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 01.01.2023.g. pa nadalje po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8% poena, a u ostalim odnosima za 3% poena.

II/ Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja kao neosnovan, a koji se odnosi na potraživanje zakonske zatezne kamate tekuće na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto iznosu razlike naknade plaće kao neosnovan.

III/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju na ime parničnih troškova ukupan iznos od 6.800,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, te koja se obračunava uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.

Obrazloženje

1.U tužbi zaprimljenoj pred ovim sudom dana 6. rujna 2024. tužitelj navodi da je kao državni službenik obavljao poslove pri Ministarstvu mora, pomorstva i infrastrukture, Lučka kapetanije Split, tijekom, 2024, 2023, 2022, 2021, 2020, 2019 i to kao strojar m/b „Pojišan“. Za navedeni period tužitelj da je kod tuženika ostvarivao određenu plaću. Priroda posla kojeg je obavljao tužitelj da je specifična jer tužitelj mora biti raspoloživ za obavljanje poslova spašavanja i potrage na moru 24 sata dnevno, budući u svakom trenutku može dobiti zapovijed za pokretanje akcije traganja i spašavanja na mora. U tim okolnostima tužitelj, odnosno bilo koji član posade ne može nakon 8 ili 12 sati rada odbiti nalog pretpostavljenog za izvršenje zadatka potrage i spašavanja s obrazloženjem da mu je radno vrijeme završilo. S obzirom da je tužitelj raspoloživ poslodavcu u svakom momentu i dužan je postupiti po nalogu, ta raspoloživost da predstavlja radno vrijeme člana posade. Evidenciju prisutnosti na radu da je dužna voditi tužena, pa eventualne njezine propuste zbog toga da ne može trpjeti tužitelj. Dakle, za svo to vrijeme poslodavac da je dužan zaposleniku isplatiti plaću i to sukladno odredbama Kolektivnog ugovora, po kojima se osnovna plaća uvećava za rad noću, prekovremeni rad, rad vikendom i sl. Prema odredbama čl. 94. Zakona o radu i čl. 38. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj: 112/2017, 12/2018), određeno je da se osnovna plaća službenika i namještenika za rad noću uvećava 40%, za prekovremeni rad 50%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, itd. Za period od proteklih pet godina tužena da nije pravilno obračunala plaću tužitelju pa shodno tome nije isplatila razliku uvećane plaće za ostvaren prekovremeni rad, rad noću, subotom , nedjeljom i blagdanima. Tužitelj da je sukladno odredbama čl. 186 a. ZPP-a, prije pokretanja ovog postupka podnio zahtjev za mirno rješenje spora, na koji mu je odgovoreno dopisom ODO Split, Građanski odjel, dana 15. svibnja 2024.g. poslovni broj N-DO-75/2024, kojim se ne prihvaća prijedlog za mirno rješenje spora. Slijedom navedenog tužitelj da ima pravni interes, te postavlja tužbeni zahtjev, sukladno članku 186 b Zakona o parničnom postupku, s tim da zadržava pravo naknadnog preciziranja tužbenog zahtjeva tj. novčanog iznosa kojeg potražuje, nakon što tužena dostavi traženu dokumentaciju bez koje da se ne može provesti financijsko vještačenje o kojem ovisi konačno postavljanje tužbenog zahtjeva, pa se predlaže da sud donese presudu kojom će usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja. Tužitelj je konačno uredio tužbeni zahtjev podneskom od 11. lipnja 2026. sukladno nalazu i mišljenju vještaka Ante Mrčela, te mjesečni iznosi koje je istakao kad se zbroje iznose upravo 52.277,43 Eur-a, a sukladno Tablici br. 6, stupcu 19 vještva Ante Mrčela.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu (list 11-12 spisa) navodi se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan i naložiti tužitelju plaćanje parničnog troška tuženiku. Tuženik osporava potraživanje tužitelja kako u pogledu osnove tako i u pogledu visine. Navodi da je svim državnim službenicima koji su bili raspoređeni ili su još uvijek raspoređeni na radnim mjestima članova posade brodova za traganje i spašavanje isplaćena je plaća i pripadajući dodaci temeljem odredbi propisa koji se odnose na rad državnih službenika koji su kao pomorci ukrcani na javne brodove kao i odredbi važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike te stoga ne postoji osnova za bilo kakva dodatna potraživanja od strane tužitelja. S tim u vezi, ističe se da je organizacija rada i radnog vremena državnih službenika koji su kao članovi posade javnih brodova, u ovom slučaju brodova za traganje i spašavanje lučkih kapetanija, propisana odredbama: 1. Zakona o lučkim kapetanijama (Narodne novine, broj: 118/18) i to posebno Glavom II i člancima 32., 33., 34., 35.,36. i 37., 2. Odlukom ministra mora, prometa i infrastrukture o radnom vremenu i organizaciji rada Uprave sigurnosti plovidbe, lučkih kapetanija i ispostava lučkih kapetanija od 12. svibnja 2016. (Klasa: 113-02/15-01/165, Ur.broj: 530-04-3-16- 5). Sukladno Odluci, a uzimajući u obzir postojeći broj članova posade da je predložena organizacija rada na način da je svaka posada od tri čovjeka sedam dana ukrcana 24 sata na brod, a sedam dana se nalazi kući. Standardno radno vrijeme svakog člana posade na brodu je 12 sati, čime se u prosjeku mjesečno ostvari oko 180 radnih sati. Zadaća zapovjednika broda da je organizacija rada na brodu na način da se poštuju odredbe Zakona. Temeljem mjesečnih izvještaja o radu koji su se dostavljali na propisanim obrascima, svim članovima posade isplaćivani su pripadajući dodaci koji su utvrđeni odredbama važećih kolektivnih ugovora, Pomorskim zakonikom (Narodne novine, broj: 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15, 17/19) i to baš odredbom čl. 133. u svezi s odredbom čl. 135. st. 3. navedenog Zakonika, Pravilnikom o uvjetima i načinu održavanja straže te obavljanju drugih poslova na brodu kojima se osigurava sigurna plovidba i zaštita mora od onečišćenja (Narodne novine, broj: 125/05, 126/08, 34/11, 155/13, 29/16, dalje: Pravilnik), te je posebno čl. 8. utvrđeno radno vrijeme pomoraca. Napominje se da su u Pravilnik u potpunosti implementirani standardi utvrđeni Direktivama kojima su propisana načela za utvrđivanje radnog vremena i vremena odmora pomoraca, kako je to navedeno u čl. 1.a Pravilnika. Isto tako, ističe se kako je u toč. 12. preambule i čl. 1. Direktive 2003/88, Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o određenim vidovima organizacije radnog vremena, koja se implementira upravo kroz odredbe Zakona o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23, dalje u tekstu: ZoR), utvrđeno kako se odredbe iste ne primjenjuju na pomorce. Nastavno, ukazuje se i na odredbu čl. 88. st. 1. ZoR- a kojom je propisano da se na pomorce, stručne i druge radnike na pomorskim objektima, uključujući i pomorske objekte s obilježjima javnog broda u smislu propisa o pomorstvu, te na radnike na pomorskim ribarskim plovilima u smislu propisa o morskom ribarstvu ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o radnom vremenu, stanci te o dnevnom i tjednom odmoru. Nadalje, sukladno odredbi čl. 139. ZoR-a te čl. 186 a st. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22,155/23) u svezi odredbe čl. 238. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23), a kod činjenice da je zahtjev za mirno rješenje spora podnesen dana 14. veljače 2024. dok je tužba podnesena 06. rujna 2024., ističe se prigovor zastare za potraživanja dospjela prije 06. lipnja 2019. U prilog navedenome ukazuje se na odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Revr-1081/13-2 od 03. siječnja 2017. Isto tako, osporava se i naznačeni početak tijeka kamata, sve s obzirom na odredbu čl. 90. st. 4. ZOR-a.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom odgovora na zahtjev za mirno rješenje spora od 15. svibnja 2024. (list 5-6 spisa); Odluke o radnom vremenu i organizaciji rada Uprave sigurnosti plovidbe, lučkih kapetanija i ispostava lučkih kapetanija od 12. svibnja 2016. (list 119-127 spisa); izvoda iz aplikacije Cimis; platnih podataka na ime tužitelja; izveden je dokaz saslušanjem svjedoka CS (list 25 spisa), svjedoka GS (list 26 spisa), tužitelja IS (list 26-27 spisa); pregledom nalaza i mišljenja sudskog vještaka za financije i računovodstvo Ante Mrčele od 9. srpnja 2025. (list 38-73 spisa); očitovanja sudskog vještaka Ante Mrčele od 12. svibnja 2026. (list 144-146 spisa); pregledana je i sudska praksa dostavljena u spis.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja djelomično je osnovan.

5. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za isplatu dugovanja-razlike plaće s osnova prekovremenog rada, rada noću, na državne blagdane, rada u drugoj smjeni, te rada subotom i nedjeljom, a za razdoblje od 01.01.2019. do 31.12.2023.godine.

6. Među strankama nije sporna činjenica da je tužitelj u utuženom razdoblju od 01.01.2019. do 31.12. 2023. radio na radnom mjestu strojara na m/b Pojišan u Lučkoj kapetaniji Split. Također nije sporno da je tužitelj sukladno odredbi članka 186 a ZPP- a podnio zahtjev za mirno rješenje spora, a na koji zahtjev nije udovoljeno budući je iz očitovanja ODO-a Split od 15.svibnja 2024.godine razvidno da ODO-Split je navedeni zahtjev smatrao neosnovanim, a slijedom čega je tužitelj u zakonskom roku iz članka 186 a ZPP-a podnio tužbu u predmetnoj pravnoj stvari.

7. Sukladno jedinstvenom stavu prema praksi Vrhovnog suda RH u ovom predmetu je trebalo utvrditi stvarno odrađene sate rada tužitelja budući je jedinstveni stav Vrhovnog suda RH u ovakvim predmetima da je životno i logično da službenik koji zbog naravi posla ne smije ili ne može napustiti brod tijekom višednevnih službi na moru da ima slobodno vrijeme, odnosno vrijeme za odmor u trajanju od 8 sati dnevno, pa da tako provedeno vrijeme izvan stvarno odrađenih sati rada ne može se smatrati prekovremenim radom.

8. Prema odredbi članka 60.stavka 1. Zakona o radu (''NN'' 93/14- u daljnjem tekstu ZR-a), a koji je zakon u predmetnom slučaju u primjeni je propisano da je radno vrijeme je vrijeme u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu kojeg odredi poslodavac.

9. Temeljem odredbe članka 74. stavka 1. ZR-a tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

10. Temeljem odredbe članka 38. stavka 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17, 12/2018) je propisano da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rada i to za rad noću 40%, za prekovremeni rad 50%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i za Uskrs 150%, za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik i namještenik rad naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu u prvoj i drugoj smjeni 10%, za rad u turnusu 5%, te sukladno stavku 2. ovog članka dodaci iz stavka 1. ovog članka međusobno se ne isključuju. Također temeljem odredbe članka 38.stavka 9. navedenog KU-a je propisano da se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka smatra svaki sat rada duži od 8 sati dnevno kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom.

11. Iz iskaza svjedoka CS saslušanog na ročištu od 21. ožujka 2025. (list 25 spisa) proizlazi da su mu poznate okolnosti o kojima svjedoči te u pogledu činjenice gdje je tužitelj radio navodi da je isti radio u Lučkoj kapetaniji Split najprije kao upravitelj stroja, a da je kasnije radio kao strojar te da je u tom smislu tužitelj bio degradiran u pogledu radnog mjesta obzirom da su ga iz upravitelja stroja prebacili na radno mjesto strojara, te mu je u tom smislu i smanjena plaća. Navodi da je rad bio organiziran u pogledu višednevnih službi na moru tako da je brod bio u plovidbi 7 dana, u periodu obično se to događalo u sezoni od lipnja do studenog, te da bi u pravilu isplovljavali ponedjeljkom, a vraćali se u nedjelju popodne. Ističe da se za vrijeme te plovidbe su morali vršiti razne intervencije, najčešće akcije spašavanja, a da je njihov redovni posao bio vezan za održavanje sigurnosti u luci i najčešće sankcioniranje glisiranja kao i svih prekršaja u pomorskom prometu. Svjedok navodi da se nisu mogli ne odazvati na intervencije koje im je poslodavac nalagao, a što se tiče mogućnosti odmora tijekom višednevne plovidbe da su se mogli uglavnom odmarati noću kad su spavali ali isprekidano jer da ih je i tada poslodavac mogao pozvati na intervenciju kojoj bi se morali odazvati. Inače navodi da su se svi pozivi za intervencije na moru događali iz jednog centra koji je bio smješten u Rijeci, a koji je slao pozive za Splitsko-dalmatinsku županiju. Navodi da im je plaćan pomorski dodatak, te da se radilo i subotom i nedjeljom, a također da se radilo i tijekom blagdana. Navodi da prilikom višednevnog ukrcaja nisu dobivali rješenja o rasporedu radnog vremena, a i da je bila jako čudna platna lista i samo radno vrijeme jer da bi oni radili primjerice jedan tjedan od 7:00 ujutro do 19:00 navečer, a drugi od 19:00 do 7:00, a da bi on dobivao pozive za intervencije kad mu i nije bilo radno vrijeme primjerice noću, u ponoć i sl. i to mu se nije vodilo kao njegov rad. Svjedok navodi da su se znale događati u tim iznenadnim pozivima za intervenciju nevjerojatne situacije, primjerice dojavljeno im bude da moraju na intervenciju na Palmižanu jer je osoba dobila infarkt i da oni tada dođu, da prvo treba naći uvalu gdje se zdravstveno ugrožena osoba nalazi, ali da se često znalo dogoditi da kad dođu do te osobe, da osoba premine, a onda da bi morali tražiti liječnika koji će ustanoviti smrt te se zbog toga znalo događati da intervencija potraje cijelu noć. Svjedok navodi da je to sve evidentirano, sve njihove intervencije i rad na brodu, pogotovo iz razloga što uvijek jedna osoba stoji kod kuće kao dežurna.

12. Iz iskaza svjedoka GS saslušanog na ročištu od 21. ožujka 2025. (list 26 spisa) proizlazi da je tužitelj radio kao strojar na brodu te da su zajedno radili u Lučkoj kapetanij i Split na brodu Pojišan. Isti navodi da im je radno vrijeme bilo organizirano od 7:00 do 19:00 te da bi od ponedjeljka bili 7 dana na brodu, 24 sata na moru i 7 dana nakon toga slobodni. Također ističe da im je 12 sati bilo redovno radno vrijeme, a 12 sati razdoblje pasivnog dežurstva te da se za vrijeme višednevnih službi na moru ne može napuštati brod niti u aktivnom niti u pasivnom dežurstvu. Ističe da su imali intervencije na moru po nalogu poslodavca i to se odnosilo na medicinski prijevoz hitnih bolesnika s određenog mjesta, akcije traganja i spašavanja vezano za nestale, a i ukoliko bi se neki brod pokvario događalo se tegljenje tog broda. U svakom slučaju navodi da su na moru bili dostupni 24 sata. U odnosu tko ih je sve pozivao na intervencije, svjedok navodi da je to bila dežurna osoba iz Lučke kapetanije Split ili Odjela pomorskog prometa, a ponekad i dežurni inspektor ili bi im poziv došao iz centra u Rijeci MRCC. Isti navodi da su se mogli odmarati ukoliko je brod bio na vezu, a ako nije bilo poziva za intervencije da su tu kuhali, spremali i po mogućnosti se odmarali a da su im sve njihove obveze na moru stajale u radnom nalogu kad isplovljavaju, što rade, kad se vraćaju natrag. Ističe da su spavali noću, ali da je to bio isprekidani odmor jer da ih se uvijek moglo pozvati na intervenciju, a što da je često bio slučaj. Svjedok pojašnjava da neke hitne intervencije i pozivi prema njima su se znale odužiti i na razdoblje od 5, 6, 7 dana, posebno ako su dobili poziv za intervenciju tijekom trajanja njihovog odmora dok je brod na vezu ako su tražili primjerice ronioca koji je nestao, da su to intervencije od nekoliko dana, a ako nekome završava smjena da iduća smjena nastavlja to traganje, a da su traganja često bila noću.

13. Iz iskaza tužitelja IS saslušanog na ročištu od 21. ožujka 2025. (list 26-27 spisa) proizlazi da je isti najprije bio upravitelj stroja pa je 2001. prebačen na mjesto strojara, pa da je sada ponovno vraćen u ulogu upravitelja stroja, a da je to vezano za činjenicu da on kao upravitelj stroja mora imati odgovarajuće certifikate. Navodi da je radno vrijeme organizirano od 7:00 ujutro do 19:00 navečer, te da su višednevne službe na moru u trajanju od 7 dana, pa potom 7 dana slobodnih, te da u tom smislu se radi 14 dana u mjesecu na navedeni način i da su vezani za boravak na brodu 24 sata kad su na višednevnim službama na moru. Isti ističe da postoje intervencije na moru na koje ih zovu nadređeni, ali da ukoliko vezano za te intervencije rade noću da im se taj rad noću piše pogotovo sad u novije vrijeme jer je od rujna 2024. uvedeno radno vrijeme od 7.00 do 19.00. Do 2024. ukoliko je radio noću da mu se dnevne intervencije na moru nisu bilježile. U odnosu na činjenicu može li se tužitelj odmarati na navedenom brodu isti navodi da to ovisi o tome da li ga je diglo na intervenciju noću jer ukoliko ga nije diglo na intervenciju noću da može nekoliko sati odspavati noću, a ukoliko je dignut u noćnoj smjeni na intervenciju da tada može pronaći koji sat u dnevnom periodu za odmor. Međutim navodi da je taj odmor parcijalan, isprekidan, jer ukoliko ga nadležni pozovu na intervenciju da se mora odazvati čak i tijekom trajanja odmora. Navodi nadalje da se zna događati da on na moru nema niti 2 sata mogućnosti spavanja čak ni kad je na vezu jer primjerice ljeti kad je na Hvaru da znaju cijelu noć raditi i kad bi trebali spavati nakon odrađene noći da ih najčešće probudi lučki redar i traži da se maknu s veza. Isti navodi da bi oni trebali imati najmanje 6-8 sati sna u komadu ali da se to rjeđe događa, da se zna dogoditi da se ne odmaraju niti 2 sata.

14. U svom nalazu i mišljenju stalni sudski vještak za financije i računovodstvo Ante Mrčela (list 38-73 spisa) navodi da u navedenom predmetu nije bilo dostatne dokumentacije (podataka), od tužene, odnosno Lučke kapetanije Split, te da je dopisom od 20.6.2025. godine zatražio da mu ista, u roku od 8 dana, računajući od dana primitka ovog dopisa, dostavi vjerodostojnu dokumentaciju (evidencije) i to kako slijedi: mjesečne podatke (evidencije) o korištenju slobodnih dana (SD) tužitelja IS u utuženom razdoblju od 01.01.2019. do 31.12.2023. godine. Dana, 1.7.2025. godine Lučka kapetanija Split (dalje: LKS), dostavila traženih korištenih slobodnih dana (SD) tužitelja u utuženom razdoblju, evidencije o radnom vremenu radnika za siječanj 2019. do prosinca 2023. godine, a koju evidenciju da on kao vještak nije tražio, jer da se ista već nalazi u spisu predmeta. Uz navedenu evidenciju tužena, odnosno LKS, da je dostavila i svoj dopis od 1.7.2025. godine u kojem ističe da se za traženo razdoblje vidi kada je tužitelj bio ukrcan na brod i kada je bio slobodan. Nadalje, iz navedenih evidencija da je razvidno da nema oznaka za slobodne dane kada je tužitelj iste koristio u utuženom razdoblju. Vještak navodi da nije u pravu LKS kada ista tvrdi da se vidi kada je tužitelj bio slobodan. Navodi da daje mišljenje da tuženica, odnosno LKS nije dostavila tražene podatke o korištenim slobodnim danima tužitelja u utuženom razdoblju, pa sukladno tome, predmetne iskorištene SD tužitelja u utuženom razdoblju da nije bio u mogućnosti uključiti u obračun razlike potraživanja tužitelja od tuženice, odnosno LKS, po osnovi ostvarenog prekovremenog rada, rada noću, rada na blagdane, rada u drugoj smjeni, subotom i nedjeljom. Iz tužbe tužitelj od 5.9.2024. godine (list 1.-5. spisa) da je razvidno da je utuženo razdoblje od siječnja 2019. do siječnja 2024. godine. Međutim, kako u spisu predmeta ima dokumentacije (podataka) samo za razdoblje od siječnja 2019. do prosinca 2023. godine, da je sukladno tome, predmetno vještačenje proveo za razdoblje od 1.1.2019. do 31.12.2023. godine. Nadalje, iz spisa predmeta da je razvidno da je traženo vještačenje trebalo provesti za navedeno razdoblje i to kako slijedi: razlike sati rada za prekovremeni rad, rad noću, rad na državne blagdane, rad u drugoj smjeni, rad subotom i nedjeljom, iskazati na temelju navedene pribavljene dokumentacije CIMIS (točan datum ukrcaja i iskrcaja tužitelja na brod i sa broda), evidencije o satima rada tužitelja, te obračunskih lista za navedeno utuženo razdoblje, prekovremene sate rada treba iskazati na način da se vrijeme rada tužitelja računa od početka obavljanja dužnosti do završetka istog (24- satno radno vrijeme). Za radne dane od ponedjeljka do petka da prekovremene sate treba računati na način da se od 24 sata odbije 8 sati redovitog radnog vremena, te 8 sati dnevnog odmora. Ostalih 8 sati da predstavljaju prekovremeni rad tužitelja. Sati rada ostvareni subotom i nedjeljom da treba računati kao prekovremeni rad na način da se od 24 sata odbije 8 sati dnevnog odmora, a preostali 16 sati da predstavljaju prekovremeni rad tužitelja. Rad tužitelja od 14,00 do 22,00 sati da treba obračunati kao rad u drugoj smjeni. Rad tužitelja od 22,00 do 6,00 sati da treba obračunati kao rad noću. Posebno u podnesku tužitelja od 11.4.2025. godine (list 34. -37. spisa) da isti navodi da se 4 sata odmora računa u dnevnoj smjeni, a 4 sata u noćnoj smjeni. Od ukupne razlike obračunatih prekovremenih sati da treba umanjiti iskorištene slobodne dane, odnosno sate tužitelja, u omjeru 1:1,5; Dodatke na prekovremene sate rada, rad po noću, rad na državne blagdane, rad u drugoj smjeni, rad subotom i nedjeljom, da treba obračunati sukladno kolektivnom ugovoru koji je važio u navedenom razdoblju. Razlike naknada za prekovremeni rad, rad noću, rad na državne blagdane, rad u drugoj smjeni, rad subotom i nedjeljom, vještak ističe da je obračunao na temelju zadatka suda i dokumentacije koja se nalazila u spisu predmeta i to kako slijedi: obračunskih lista tužitelja za razdoblje od 1.1.2019. do 31.12.2023. (neoznačeno i neuvezano); evidencija mjesečnih sati rada tužitelja za razdoblje od 1.1.2019. do 31.12.2023. godine ; CIMIS - podaci o tužitelju, vrijeme ukrcaja-iskrcaja, dani plovidbe tužitelja; plan putovanja za brod Pojišan po datumima i članovima posade-tužitelja ; brodski dnevnici za brod Pojišan za navedeno razdoblje koji se dnevnici odnose na podatke isključivo o spomenutom brodu, a ne na tužitelja, posadu; Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike (112/17, 12/18, 2/19, 119/19, 66/20. U svom zaključku i mišljenju vještak navodi da je na temelju zadatka Suda, dokumentacije koja mu je bila na raspolaganju i podataka navedenih u gornjim tablicama, iskazao razlike naknada plaće tužitelja po osnovi prekovremenog rada, rada noću, na državne blagdane, rada u drugoj smjeni, te rada subotom i nedjeljom, za razdoblje od 1.1.2019. do 31.12.2023. godine, u bruto iznosu u eurima od 52.277,42 € (tabl. br.6, stupac 19., red ukupno). Opetovano vještak navodi da od ukupnog iznosa od 52.277,42 € nije umanjio iznose iskorištenih slobodnih dana (SD) tužitelja iz jednostavnog razloga što mu tuženica, odnosno Lučka kapetanija Split, nije dostavila predmetne podatke o SD- ima, kako je to i razvidno tražio u svom dopisu.

15. Tužena je prigovorila nalazu i mišljenju vještaka u podnesku od 20.11.2025. godine predlažući da vještak izvrši dopunu nalaza i mišljenja koja će se temeljiti na evidenciji o radnom vremenu radnika i evidenciji rada izvan radnog vremena, rasporedu i planu putovanja, brodskim dnevnicima te izvodu iz aplikacije CIMIS, rješenjima o organizaciji rada i platnim listama, te propisima kojima je regulirana organizacija i radno vrijeme članova posade javnih brodova tako i tužitelja. Sud je u tom smislu na ročištu od 25. veljače 2026. godine odredio dopunu vještačenja radi očitovanja vještaka na navedene prigovore tužene.

16. U dopuni nalaza i mišljenja od 12. svibnja 2026. (list 144-146 spisa) sudski vještak Ante Mrčela navodi da mu je sud naložio da se pisano očituje na primjedbe tuženice iz navedenih podnesaka na njegovo vještvo od 9.7.2025. godine, te da dopuni svoj nalaz i mišljenje koje je izradio u ovom predmetu. Što se tiče podneska tužene od 20.11.2025. godine da tužena u navedenom dopisu navodi da u cijelosti osporava nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka. Predmetni nalaz i mišljenje da je sačinjen sukladno zadanim parametrima, odnosno prema prijedlogu tužitelja iz podneska od 10.4.2025. godine. Što se tiče navedenih prigovora tužene na njegovo vještvo od 9.7.2025. godine, vještak navodi da daje mišljenje da je predmetno vještvo izradio na temelju naloga Suda i dokumentacije tuženice koja je navedena od rednog broja 1 do 6 predmetnog vještva (str.br. 3.). Glede prigovora tužene da je nalaz i mišljenje sačinjen prema prijedlogu tužitelja iz podneska od 10.4.2025. godine, daje mišljenje da je prilikom provođenja navedenog vještačenja polazio od rješenja suda od 21.3.2025. godine, te da je tom prilikom da je koristio svu raspoloživu dokumentaciju koja se tada nalazila u spisu predmeta, između ostalog i podnesak tužitelja od 10.4.2025. godine koji tuženica navodi u ovom svom podnesku. Isto tako, ističe da je koristio sudsku praksu za utvrđenje razlika prekovremenog rada tužitelja, rada noću, rad na državne blagdane, rad u drugoj smjeni, rad subotom i nedjeljom, koja sudska praksa se odnosi na dežurstva pomorskih policajaca. U navedenom prigovoru tužene da ima dosta i pravnih pitanja, pa sukladno tome, daje mišljenje da ta pitanja ne spadaju u njegovu ovlast i struku, te odluku o tome prepušta sudu. Nadalje, tužena u svom spomenutom podnesku navodi Zakon o lučkim kapetanijama, Odluku ministra mora, prometa i infrastrukture..., Pomorski zakonik i Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja straža, te obavljanja drugih poslova na brodu..., a koje akte (propise) tužena nije dostavila uz navedeni svoj podnesak. Vještak ističe da iz navedenog podneska je razvidno da tužena paušalno navodi određene odredbe iz spomenutih akata (propisa). Dakle, tužena da ne navodi konkretno što je to točno pogrešno obračunato u njegovom vještvu, te što bi i kako bi trebalo točno obračunati razlike prekovremenog rada tužitelja, rada noću, rad na državne blagdane, rad u drugoj smjeni, rad subotom i nedjeljom. Prema tome, ističe da nije u mogućnosti izraditi dopunu vještva po prijedlogu tužene iz razloga što da ne postoji jasan i precizan zadatak vještaku na okolnosti i za razdoblje, kako to predlaže tužena u navedenom podnesku iste. Dalje, tužena da navodi da je iz tablice br. 1 nalaza i mišljenja vještaka razvidno da je primjerice za 1.8.2020. (subota), te 2.8.2020. (nedjelja) vještak izuzima po 8 sati odmora, dok ostalih 16 sati vrednuje kao prekovremeni rad, što da je pogrešno. Što se tiče navedenih prigovora da daje mišljenje da je predmetne obračune iskazane u tablici br. 1 vještva, izradio na temelju zadatka vještaku, sve kako je to opisano u vještvu (str. 2. i 3.), te pojašnjenju u točki 1. ovog očitovanja. Što se tiče prigovora tužene iz podneska od 24.02.2026. na njegovo navedeno vještvo, vještak daje mšljenje da su prigovori manje-više gotovo isti, pa sukladno tome da se sve što je naveo mogu uzeti kao odgovori i na prigovore iskazane u ovom podnesku. Posebno navodi da tužena u ovom podnesku (str. 2.) ističe da od ukupne razlike prekovremenih sati treba umanjiti iskorištene slobodne dane, odnosno sate članova posade (tužitelja) u omjeru 1:1,5. Glede ovih navoda vještak ističe da je ovo pravilo, odnosno omjer prekovremenih sati i iskorištenih sati, tj. slobodnih dana tužitelja, iskazao na stanici broj 3 njegovog vještva. Isto tako, ispod mišljenja spomenutog vještva (str. 36.) da je iskazao da ukupnog iznosa od 52.277,42 € nije umanjio iznose iskorištenih slobodnih dana (SD) tužitelja iz jednostavnog razloga što mu tužena, odnosno Lučka kapetanija Split, nije dostavila predmetne podatke o SD-ima, kako je to lijepo i razvidno tražio u svom dopisu. Isti napominje da tužena u tijeku provođenja predmetnog vještačenja nije dostavila podatke o iskorištenim slobodnim danima (satima) tužitelja, te sukladno tome da nije bio u mogućnosti umanjiti ukupne obračunate prekovremene sate tužitelja za iskorištene slobodne dane (sate) tužitelja u utuženom razdoblju. Isto tako, vještak napominje da tužena nije dostavila podatke o iskorištenim slobodnim danima tužitelja u navedenom utuženom razdoblju ni sada uz svoje predmetne podneske, pa opetovano navodi da ni sada nije u mogućnosti umanjiti ukupne obračunate prekovremene sate tužitelja za iskorištene slobodne dane (sate) tužitelja za utuženo razdoblje. Vještak smatra da se u cijelosti očitovao na prigovore tuženice koji se odnose na njegovo vještvo od 9.7.2025. godine, te da u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja iskazanog u navedenom vještvu.

17. Navedeni nalaz i mišljenje vještaka Ante Mrčele ovaj sud smatra u cijelosti vjerodostojnim i logičnim budući je zasnovan na nalogu ovog suda i relevantnoj dokumentaciji u predmetnom spisu, a vještak se u dopuni nalaza i mišljenja se u cijelosti očitovao na sve prigovore tužene. Tužena nije na traženje vještaka dostavila podatke o iskorištenim slobodnim danima (satima) tužitelja pa stoga vještak nije mogao sačiniti dopunu nalaza i mišljenja prema prijedlogu tužene na način da umanjuje ukupne obračunate prekovremene sate tužitelja za iskorištene slobodne dane (sate) tužitelja u utuženom razdoblju. Iz dopune nalaza i mišljenja vještaka kao i osnovnog nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužena dostavila vještaku samo evidencije o radnom vremenu tužitelja koje su se već nalazile u spisu i to za razdoblje od 01.01.2019. do 31.12.2023. godine, a koje evidencije vještak nije tražio. Vještak Ante Mrčela je proveo vještačenje za razdoblje od 01.01.2019.godine do 31.12.2023.godine budući za to razdoblje u spisu prileže relevantna dokumentacija. Iz osnovnog vještva vještaka je razvidno da je vještak prilikom izrade nalaza i mišljenja od dokumentacije koristio obračunske liste plaće tužitelja za period od 01.01.2019. do 31.12.2023., evidencije mjesečnih sati rada tužitelja za razdoblje od 01.01.2019. do 31.12.2023., CIMIS podatke o tužitelju, vrijeme ukrcaja-iskcaja, dane plovidbe tužitelja, plan putovanja za brod Pojišan po datumima i članovima posade tužitelja, brodske dnevnike za brod Pojišan.

18. U navedenom smislu ovaj sud je mišljenja da iz cjelokupne raspoložive dokumentacije u predmetnom spisu i nalaza i mišljenja vještaka Ante Mrčele vezano za rad tužitelja proizlazi da je tužitelj postupajući po višednevnim radnim nalozima, a dok je brod bio nekoliko dana u plovidbi na višednevnom dežurstvu bio na radnom mjestu i radio i izvan redovitog radnog vremena te da je cijelo vrijeme bio na raspolaganju tuženiku kao poslodavcu, a što da se treba smatrati radnim vremenom koje mu je odredio poslodavac radnim nalozima te za koje je tužena obvezna tužitelju isplatiti naknadu za rad u vidu naknade za prekovremeni rad. Kada tužitelj postupa po višednevnom radnom nalogu isti prema mišljenju ovog suda više dana dežura pa ga prema tumačenju Komisije za tumačenje KU-a pripada naknada za prekovremeni rad. Navedeno dežurstvo spada u radno vrijeme i to vrijeme rada kada radnik radi po nalogu poslodavca i kad se nalazi na radnom mjestu, a u koje vrijeme spada i ono koje isti provede i na raspolaganju poslodavcu bilo da se radi o aktivnom dežurstvu ili neaktivnom dežurstvu. Također nedvojbeno proizlazi da se tužitelj u utuženom razdoblju obavljajući poslove na brodu prvo kao upravitelj stroja do 2021., a potom kao strojar na brodu Pojišan, te ujedno odazivajući se na intervencije po nalogu nadređenih nije mogao imati čisti već isprekidani odmor od nekoliko sati i to pretežno u noćnim satima nekoliko sati te rjeđe danju zbog raznih intervencija budući je uvijek morao biti na vezi u slučaju da je bilo potrebno se odazvati na intervenciju i po pozivu poslodavca, te neovisno o tome da li se odmara da se morao odazivati na naloge poslodavca kao i posebno vezano za intervencije na moru pa se treba smatrati da je tužitelj bio na radnom mjestu i radio izvan redovitog radnog vremena te da je cijelo vrijeme bio na raspolaganju tuženiku kao poslodavcu, a što se treba smatrati radnim vremenom koje mu je odredio poslodavac radnim nalozima te za koje je tužena obvezna tužitelju isplatiti naknadu za rad u vidu naknade za prekovremeni rad. Sve navedeno proizlazi i iz iskaza saslušanih svjedoka AS i TS kao i iz iskaza samog tužitelja. Naime, iz iskaza svjedoka AS nedvojbeno proizlazi da je isti istakao da je tužitelj radio u Lučkoj kapetaniji Split prvo kao upravitelj stroja, a potom kao strojar. Iz iskaza svjedoka AS proizlazi da je tužitelj na brodu Pojišan imao višednevne službe na moru, te da je brod bio u plovidbi 7 dana, te da je brod isplovljavao ponedjeljkom, a vraćao se u nedjelju popodne, te da su vršene intervencije, akcije spašavanja na moru tijekom višednevne plovidbe, kao i poslovi održavanja sigurnosti u luci, sankcioniranja prekršaja u pomorskom prometu. Iz iskaza svjedoka AS proizlazi da je postojala mogućnost isprekidanog odmora noću jer da se posada broda morala odazivati na razne intervencije na moru, te da su radili i subotom i nedjeljom i blagdanima. Iz iskaza svjedoka TS proizlazi da je radno vrijeme posade bilo od 7:00 do 19:00, te je isti također u iskazu potvrdio da posada broda Pojišan na kojem je u utuženom razdoblju radio tužitelj ima višednevne plovidbe od 7 dana na brodu, te da budu tada 24 sata na moru i 7 dana nakon toga da su slobodni. Iz iskaza svjedoka TS je razvidno da im je 12 sati redovno radno vrijeme, potom 12 sati pasivno dežurstvo, te je svjedok istakao da za vrijeme višednevnih službi na moru nisu mogli napuštati brod. Također iz iskaza svjedoka TS proizlazi da su vršeni i medicinski prijevoz hitnih bolesnika, akcije traganja i spašavanja, a iz iskaza istog također proizlazi da je posada broda se mogla uglavnom odmarati noću i to isprekidano u zavisnosti od toga da li su pozivani noću na intervencije. Upotpunosti podjednako je u svom iskazu sve naveo i tužitelj kao i svjedoci CS i GS. Kada tužitelj postupa po višednevnom radnom nalogu isti prema mišljenju ovog suda više dana dežura pa ga prema tumačenju Komisije za tumačenje KU pripada naknada za prekovremeni rad. Navedeno dežurstvo spada u radno vrijeme i to vrijeme rada kada radnik radi po nalogu poslodavca i kad se nalazi na radnom mjestu, a u koje vrijeme spada i ono koje isti provede i na raspolaganju bilo da se radi o aktivnom dežurstvu ili neaktivnom dežurstvu. Imajući u vidu sve navedeno iz svih provedenih dokaza u ovom postupku nedvojbeno proizlazi da tužitelju pripada pravo na naknadu za rad za vrijeme dežurstva na radnom mjestu, a izvan redovitog radnog vremena, a u visini osnovne plaće uključujući i pravo uvećanja iste na temelju odredbe članka 38. stavka 1. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17, 12/18, 2/19,119/19, 66/20), a koji je u primjeni u predmetnoj pravnoj stvari.

19. Radi utvrđivanja visine potraživanja i utvrđivanja stvarno odrađenih sati rada tužitelja u utuženom razdoblju trebalo je uvažiti shvaćanje jedinstvene sudske prakse u čitavom nizu odluka Vrhovnog suda RH u predmetnoj pravnoj stvari, a prema kojem stavu Vrhovnog suda je neprihvatljivo shvaćanje da bi efektivni rad službenika trajao neprekidno 24 sata dnevno, te da je životno i logično da službenik koji zbog naravi posla ne smije ili ne može napustiti brod tijekom višednevnih službi na moru ima slobodno vrijeme, odnosno vrijeme za odmor u trajanju od osam sati dnevno pa da se tako provedeno vrijeme izvan stvarno odrađenih sati rada ne može smatrati prekovremenim radom. Sukladno navedenom jedinstvenom pravnom stavu zauzetom u odlukama VSRH RH u ovakvim predmetima vještaku je dan naputak da pri izradi vještva, utvrdi stvarno odrađene sate rada uvažavajući pravilo da pri tome treba uzeti u obzir stvarno odrađene sate rada uzimajući u obzir i postojanje osmosatnog dnevnog odmora. U navedenom smislu, a uzimajući u obzir kao nesporno utvrđenu činjenicu koja proizlazi iz pregledane dokumentacije u ovom spisu, posebice navedene dostavljene dokumentacije od strane tužene, kao i među strankama nespornu činjenicu da se tužitelj mogao odmarati samo nekoliko sati tijekom 24 sata i to pretežno noću i nešto rjeđe danju i to sa prekidima budući je pozivan na intervencije na koje se morao odazivati po nalogu poslodavca kao i jedinstveni stav VSRH iz kojeg proizlazi da je neprihvatljivo shvaćanje da bi efektivni rad službenika tijekom višednevnih plovidbi trajao neprekidno 24 sata dnevno te da je životno i logično da službenik koji zbog naravi posla ne smije ili ne može napustiti brod tijekom višednevnih službi na moru ima slobodno vrijeme, odnosno vrijeme za odmor u trajanju od osam sati dnevno pa da se tako provedeno vrijeme izvan stvarno odrađenih sati rada ne može smatrati prekovremenim radom, trebalo je u cijelosti prihvatiti tužbeni zahtjev za isplatu ukupno zatraženog iznosa od 52.277,42 Eur-a, a prema izračunu iz nalaza i mišljenja vještaka Ante Mrčela i to po osnovi razlike neisplaćene naknade plaće po osnovi prekovremenog rada, rada noću, za državne blagdane, rada u drugoj smjeni, te rada subotom i nedjeljom za razdoblje od 01.01.2019.godine do 31.12.2023.godine. Prekovremeni radni sati su prema nalazu i mišljenju vještaka Ante Mrčela su iskazani na način da za radne dane od ponedjeljka do petka se od 24 sata odbilo osam sati redovnog radnog vremena i osam sati odmora dok preostalih osam sati predstavlja prekovremeni rad tužitelja, a sati rada odrađeni subotom i nedjeljom su računati kao prekovremeni rad na način da se od 24 sata odbilo 8 sati dnevnog odmora, a preostalih 16 sati predstavljaju prekovremeni rad tužitelja, te rad tužitelja od 14,00 do 22,00 sata je obračunat kao rad u drugoj smjeni, a rad od 22,00 do 6,00 sati je obračunat kao rad noću. Tužitelj upravo sukladno svemu navedenom i potražuje uređenim tužbenim zahtjevom ukupan iznos od 52.277,42 Eur-a bruto po navedenom osnovu svojim podneskom od 11.06.2026. godine u skladu sa nalazom i mišljenjem vještaka Ante Mrčela. Tužitelja na navedeni priznati iznos glavnice potraživanja tužitelja pripada i zakonska zatezna kamata sukladno odredbi članka 29.stavka 1. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 126/21), a koja na pojedinačne mjesečne iznose teče navedene u nalazu i mišljenju vještaka Ante Mrčela teče od njihovog dospijeća pa do isplate sukladno odredbi članka 83. stavka 3. ZR-a, odnosno 92. stavku 3. ZR/14. te se ista obračunava do 31.12.2022.godine sukladno odredbi članka 29. stavka 1. i 2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 126/21, 78/15), a od 01.01.2023.godine do isplate sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (‘’NN’’ 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (‘’NN’’ 156/22). Budući da se zatezne kamate, koje se na zakašnjele isplate plaća isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada i ne podliježu oporezivanju (čl. 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14) i čl. 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14), te da porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju tek s isplatom, što znači da se na te iznose ne obračunavaju zatezne kamate te su zatezne kamate na bruto iznose plaće u tom smislu dosuđene kao u točki I/ izreke ove presude dok je tužbeni zahtjev odbijen u pogledu potraživanja kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a kako je i odlučeno u točki II/ izreke ove presude.

20. Radi svega navedenog ocjenom svih dokaza u ovom postupku, a sukladno odredbi članka 8. ZPP-a, te primjenom pravila o teretu dokazivanja djelomično je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja odlučeno je kao u točki I/ izreke ove presude.

21. Što se tiče troškova ovog parničnog postupka, a obzirom da tužitelj nije uspio u ovom postupku samo sa neznatnim dijelom svog zahtjeva (u pogledu potraživanja kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak), a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi tužena mu je dužna naknaditi u cijelosti parnične troškove temeljem odredbe članka 154.stavka 3. ZPP-a. U navedenom smislu tužitelja kao opravdani, a sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''NN'' 138/23) trošak sastava zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 500 bodova; trošak sastava tužbe u iznosu od 500 bodova; zastupanja na ročištu od 18.12.2024. u iznosu od 500 bodova; zastupanja na ročištu od 21.03.2025.godine u iznosu od 500 bodova; zastupanja na ročištu od 16.06.2026.godine u iznosu od 500 bodova; a što ukupno iznosi 2500 bodova, te što s obzirom na vrijednost boda od 2,00 Eur-a ukupno iznosi 5.000,00 Eur-a, te što uz dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 1.250,00 Eur-a ukupno iznosi 6.250,00 Eur-a, te što uz trošak vještačenja u iznosu od 550,00 Eur-a ukupno iznosi 6.800,00 Eur-a koji iznos je tužena dužna isplatiti tužitelju na ime troškova ovog parničnog postupka zajedno sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, te koja se zakonska zatezna kamata obračunava sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN''114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), a kako je i odlučeno u točki III/ izreke ove presude.

U Splitu, 20. srpnja 2026.

Sudac

Eneja Stejskal Kanazir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

Dna:

-tužitelju-po punomoćniku

-tuženiku-po ODO Split