REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Ovr-520/2021-43

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Vladimiru Dimanovskom, a po prijedlogu više sudske savjetnice Martine Mišković, u pravnoj stvari ovrhovoditelja VŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Sanji Dozet, odvjetnici u Zagrebu, protiv I. ovršenice HŠ (sada V) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. ovršenika UŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III. ovršenika MŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe na nekretnini, bez održavanja ročišta, 20. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovrhovoditeljice podnesen ovom sudu 22. travnja 2021. za nastavak ovrhe protiv treće osobe BŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kao novog I. ovršenika u ovom postupku, kao neosnovan.

II. Odbija se prijedlog za ovrhu ovrhovoditeljice od 5. veljače 2020. na nekretnini upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zkč. [katastarska čestica], livada [adresa] pov. 908 m2 – zk. Tijelo A.I., u naravi stambena zgrada u [adresa] u [adresa], sagrađena na 45/292.8 dijela čk.br. 716 zk. Tijelo A.II., kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovrhovoditeljica je 5. veljače 2020. podnijela ovom sudu prijedlog za ovrhu na nekretnini opisanoj u točki I. izreke rješenja na temelju ovršne isprave – rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-166/18-72 od 16. srpnja 2018. te je rješenjem o ovrsi ovog suda poslovni broj Ovr-520/2021 od 15. travnja 2021. određena predložena ovrha na nekretnini iz točke I. izreke u suvlasništvu ovrhovoditelja VŠ u 20/60 dijela, I. ovršenika IŠ (Velić) u 12/60 dijela, II. ovršenika UŠ u 9/60 dijela i 9/60 dijela te III. ovršenika MŠ u 10/60 dijela i to zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem stranaka iz iznosa dobivenog prodajom nekretnine sukladno veličini njihovih suvlasničkih udjela.

2. Rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela ovog suda od 26. listopada 2022. upisana je zabilježba predmetne ovrhe na suvlasničkom dijelu nekretnine ovrhovoditelja te II. i III. ovršenika pod brojem Z-52806/2022, dok je odbijen upis zabilježbe ovrhe u odnosu na 12/60 dijela nekretnine I. ovršenice HŠ, koje rješenje je, sukladno dopisu Zemljišnoknjižnog odjela od 3. srpnja 2026. postalo pravomoćno 10. siječnja 2024.

3. Rješenjem Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž Ovr-124/2024 od 17. rujna 2024. ukinuto je rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr-520/2021 od 15. travnja 2021. i predmet vraćen ovom sudu na ponovni postupak.

4. Iz stanja spisa i izvatka iz zemljišne knjige utvrđeno je da se treća osoba BŠ uknjižila kao vlasnik suvlasničkog dijela prvotnog prvoovršenika dana 23. travnja 2020. na temelju Ugovora o kupoprodaji od 2. studenoga 2018. Dakle, treća osoba je uknjižila svoje pravo vlasništva u zemljišnim knjigama prije nego što je doneseno (sada ukinuto) rješenje o ovrsi od 15. travnja 2021. S obzirom na to da zabilježba ovrhe u tom trenutku nije bila upisana u zemljišnim knjigama, treća osoba je bez tereta zabilježbe stekla suvlasnički dio. Nadalje, ne proizlazi iz podataka zemljišne knjige da bi u vrijeme podnošenja prijedloga za ovrhu bila zatražena zabilježba pokretanja ovog postupka iz članka 90. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24: dalje ZZK).

5. Nakon ukidanja rješenja o ovrsi, ovrhovoditeljica je ponovo podneskom od 11. studenoga 2024. predložila da sud donese rješenje o nastavku ovrhe u ovom predmetu protiv treće osobe BŠ, kao novog prvoovršenika, pozivajući se na odredbe Ovršnog zakona o promjeni vlasnika predmeta ovrhe.

6. Prijedlog ovrhovoditeljice za nastavak postupka protiv novog vlasnika u ovom predmetu nije osnovan.

7. Prema odredbi članka 84. stavka 4. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20; dalje: OZ), promjena vlasnika nekretnine tijekom ovršnog postupka ne sprječava da se taj postupak nastavi protiv novog vlasnika kao ovršenika.

8. Međutim, u konkretnom slučaju, u trenutku uknjižbe prava vlasništva treće osobe (23. travnja 2020.), u zemljišnim knjigama nije postojala zabilježba ovrhe niti je rješenje o ovrsi uopće bilo doneseno.

9. Obzirom da je rješenje o ovrsi ukinuto povodom žalbe, ovaj se postupak ponovno nalazi u fazi prethodnog ispitivanja prijedloga za ovrhu. Pravilo o nastavku postupka protiv novog stjecatelja tijekom ovrhe ne može se primijeniti retroaktivno na fazu donošenja rješenja o ovrsi ako postupak prema novom vlasniku prethodno nije bio valjano pokrenut. Ovrhovoditelj ne može u ovom, već pokrenutom postupku ishoditi nastavak ovrhe protiv osobe koja u inicijalnom prijedlogu iz veljače 2020. nije bila označena kao ovršenik, već svoje pravo ovrhovoditeljica u odnosu na novo suvlasnika može ostvarivati podnošenjem novog prijedloga za ovrhu u novom ovršnom predmetu.

10. Stoga, prijedlog za nastavak postupka protiv treće osobe u ovom predmetu valjalo je odbiti kao neosnovan, kako je i odlučeno u točki I. izreke rješenja.

11. Nadalje, prijedlog za ovrhu ovrhovoditeljice u odnosu na nekretninu opisanu u točki I. izreke rješenja nije osnovan.

12. Prema odredbi članka 82. stavak 1. i 2. OZ-a, ovrhovoditelj je dužan uz prijedlog za ovrhu na nekretnini podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika. Prvotna prvoovršenica u trenutku donošenja odluke o prijedlogu više nije upisani suvlasnik predmetne nekretnine, zbog čega u odnosu na njega ne postoji pasivna legitimacija za provođenje predmetne ovrhe.

13. Nadalje, sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/19, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17) te podrednoj primjeni Zakona o parničnom postupku, suvlasnici nekretnine u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice (pa tako i u ovršnom postupku radi civilne diobe) imaju položaj jedinstvenih i nužnih suparničara. To znači da se ovršni postupak civilne diobe (prodaje cijele nekretnine) može provesti isključivo ako su njime kao stranke obuhvaćeni svi stvarni, trenutno upisani suvlasnici nekretnine, a u konkretnom slučaju iz stanja spisa proizlazi da je predmetna nekretnina dijelom u suvlasništvu treće osobe. Iz navedenih razloga, prijedlog za ovrhu od 5. veljače 2020. valjalo je u cijelosti odbiti, kako je odlučeno u točki II. izreke ovog rješenja.

14. U odnosu na prigovor treće podnesenom sukladno članku 59. OZ-a, u kojem ista tvrdi da na suvlasničkom dijelu koji je predmet ovrhe ima pravo vlasništva koje sprječava provedbu ovrhe, a koje je stekla i uknjižila prije donošenja ukinutog rješenja o ovrsi, sud u ovoj fazi postupka nije odlučivao obzirom na to da je rješenje o ovrsi od 15. travnja 2021. ukinuto odlukom drugostupanjskog suda, a ovim se rješenjem prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja u cijelosti odbija.

U Zagrebu 20. srpnja 2026.

Sudac

Vladimir Dimanovski

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi ovome sudu pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Ovrhovoditelju po pun.

2. ZK odjelu

3. U spis