REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 73 P-4143/2025-218.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ani Lovrinov, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja UĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Matić, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženice REPUBLIKE HRVATSKE, OIB: 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate, nakon zaključene glavne i javne rasprave dana 13. srpnja 2026. u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja Hrvoja Matića, odvjetnika i zastupnice tuženice UĐG, zamjenice ŽDO, dana 20. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se Republici Hrvatskoj da isplati tužitelju UĐ iznos od 2.067.364,27 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 24. studenog 1998. do 31. prosinca 2007. po stopi određenoj čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, od 1. siječnja 2008. do 31. srpnja 2015. po stopi određenoj prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodi lo tekućem polugodištu, a uvećanoj za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, kao i da mu naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 439.964,11 EUR, u roku od 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u preostalom iznosu od 366.761,87 EUR, kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev tuženice za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 186.161,92 EUR, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi kako je pravomoćnom i ovršnom presudom Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5782/98 od 22. rujna 1998. naloženo Glumina banci d.d. da isplati tužitelju iznos od 4.090.698,53 DEM sa zakonskim zateznim kamatama na iznos koji banka plaća u mjestu ispunjenja na devizno-štedne uloge građana po viđenju u DEM tekućim od 5. kolovoza 1998. pa do isplate te da mu naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 264.000,00 kn. Kako Glumina banka d.d. nije postupila po svojoj obvezi tužitelj je podnio prijedlog za ovrhu 23. studenoga 1998. koji je zaprimljen na Općinskom sudu u Zagrebu pod poslovnim brojem Ovrpl-3053/98. Rješenje o ovrsi izdano je tek 5 mjeseci nakon podnošenja prijedloga za ovrhu, a postalo je pravomoćno tek 13. srpnja 2004. U međuvremenu je nad Glumina bankom d.d. otvoren stečajni postupak te tužitelj nije uspio naplatiti svoju tražbinu temeljem izdanog rješenja o ovrsi. Budući smatra da je zbog nepravilnog rada suda koji je rješenje o ovrsi donio tek 5 mjeseci nakon podnošenja prijedloga onemogućen u naplati svoje tražbine, a koju bi inače uspio naplatiti od dužnika Glumina banka d.d., konačno postavljenim tužbenim zahtjevom na ročištu 18. travnja 2023. potražuje iznos od 2.067.364,27 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 24. studenoga 1998. do isplate, uz naknadu parničnog troška tužitelju.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu poriče da je došlo do nepravilnog rada suda budući bi trebalo dokazati da je šteta posljedica upravo nepravilnog i nezakonitog rada suda te da je postupano s pristankom da se nekome nanese šteta. Smatra kako nema uzročne veze između postupanja djelatnika suda i štete koju trpi tužitelj pa samim time niti odgovornosti tuženice u ovoj pravnoj stvari. Tijekom postupka ističe da sukladno tada važećim zakonskim propisima koji su uređivali poslovanje banaka ne bi došlo do naplate tražbine tužitelja budući je u Glumina banka d.d. u razdoblju od podnošenja prijedloga za ovrhu do otvaranja stečajnog postupka bila u postupku sanacije i da je u tom razdoblju doneseno rješenje o ovrsi, isto ne bi bilo naplaćeno. U podnesku od 30. travnja 2026. ističe i prigovor zastare te predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan uz naknadu parničnog troška tuženici.

3. Presudom ovog suda posl. broj P-2346/2006 od 9. listopada 2007. odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan. Navedena presuda ukinuta je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1174/2008 od 23. lipnja 2009. predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

4. Presudom ovog suda posl. broj P-11127/2009 od 24. ožujka 2016. usvojen je tužbeni zahtjev tužitelja. Navedena presuda ukinuta je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-5885/2016 od 14. siječnja 2020. predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje uz uputu da je prvostupanjski sud trebao utvrditi da li bi se tužitelj i u slučaju da je rješenje o ovrsi doneseno sukladno odredbi čl. 13. Ovršnog zakona mogao naplatiti, a sve obzirom na okolnosti konkretnog slučaja, a to su da je račun Glumina banke d.d bio u neprekidnoj blokadi sve od 10. srpnja 1998. do 30. travnja 1999., nakon čega je otvoren stečajni postupak nad Glumina bankom d.d, da je Hrvatska narodna banka od lipnja 1998. do travnja 1999. u više navrata odobravala Glumina banci d.d. interventne kredite, da su određeni povjerenici koji su kontrolirali korištenje tih sredstava, da su u skladu s Odlukom Hrvatske narodne banke od 1. srpnja 1998. za plaćanje s računa Glumina banke d.d. bili potrebni, osim potpisa ovlaštene osobe Banke i potpis jednog od predstavnika Hrvatske narodne banke te da je u siječnju 1999. imenovan privremeni upravitelj Glumina banke d.d u osobi MĐ, ali da su, unatoč blokadi računa, u razdoblju blokade pristizala sredstva na račun Banke te da su s tog računa vršene neke isplate.

5. Presudom ovog suda posl. broj P-2130/2020 od 5. rujna 2023. naloženo je tuženici da isplati tužitelju UĐ iznos od 2.067.364,27 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 24. studenog 1998. do isplate, kao i da mu naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 306.802,24 EUR, u roku od 15 dana. Navedena presuda potvrđena je presudom Županijskog suda u Zagrebu posl. broj Gž-3832/2023 od 19. ožujka 2024. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. broj Rev-1474/2024 od 7. svibnja 2025. prihvaćena je revizija tuženice i ukinute su presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3832/2023-2 od 19. ožujka 2024. i Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2130/2020-182 od 5. rujna 2023. i predmet je vraćen ovom sudu ponovno suđenje uz uputu da bi prilikom ocjene je li postupanje suda bilo nezakonito ili nepravilno treba uzeti u obzir pravne standarde postupanja sudova u okolnostima koje su podudarne nastaloj pravnoj situaciji i okolnostima konkretnog slučaja u vremenskom okviru kada je navodna štetna radnja počinjena, pritom polazeći od ocjene je li štetnik mogao razumno predvidjeti mogućnost nastanka štete (jesu li postojale okolnosti koje bi upozoravale na okolnosti nemogućnosti naplate tražbine). Također, Vrhovni sud Republike Hrvatske navodi da u okolnostima konkretnog slučaja u pogledu zaključka sud drugog stupnja koji polazi od ocjene sudskog vještaka Ljerke Živković prema kojem bi tužitelj u ovršnom postupku uspio namiriti svoju tražbinu da je rješenje o ovrsi izdano pravovremeno kao i da se naplata tražbine vršila u skladu sa odredbama OZ-a, a ne Zakona o platnom prometu i Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci, da upravo u pogledu ovog dijela nalaza i ocjene da bi tužitelj sigurno uspio namiriti svoju tražbinu nalazi vještaka nisu usaglašeni jer je vještak Zrinko Ručević izjavio da se ne može složiti sa bezuvjetnom ocjenom vještakinje Ljerke Živković da bi tužitelj svoju tražbinu uspio namiriti u ovršnom postupku da je rješenje o ovrsi donijeto ranije, a ove okolnosti su upravo bitne za ocjenu postojanja uzročne veze.

6. U ponovljenom postupku tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u dopis ŽDO od 6.5.2005. (list 7-8 spisa), dopis FINA-e od 14.12.2006. sa podacima za poslovnog subjekta Glumina banka d.d. u razdoblju od 23.11.1998. do 4.5.1999. (list 25-28 spisa), izvješće privremenog upravitelja Glumina banka d.d. MĐ (list 32-40 spisa), prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nad dužnikom Glumina banka d.d. (list 82, 160, 1792-1793 spisa), obrazac BON-2 na dan 27.3.1999. (list 83, 161 spisa), ispise s računa (list 84-109 spisa), odluku Glumina banke d.d. od 28.5.1998. (list 123 spisa), aneks ugovoru o deviznom štednom - depozitu (list 124 spisa), karticu individualnog računa br. 1001-60- 018903 (list 125 spisa), ugovor o deviznom štednom ulogu - depozitu (list 126 spisa), dopis HNB-a od 31.3.1999. (list 137-138, 162-163 spisa), ugovor o kratkoročnom interventnom kreditu od 7.12.1998. (list 139-140, 164, 998-999 spisa), I. Dodatak ugovoru broj 1017/98 o kratkoročnom interventnom kreditu od 15.3.1999. (list 141, 165, 1000 spisa), ugovor o odobravanju kratkoročnog kredita za premošćivanje nelikvidnosti od 23.6.1998. (list 142-146, 166-168, 989-993 spisa), odluku Savjeta HNB-a od 20.1.1999. po o imenovanju privremenog upravitelja u Glumina banci d.d. (list 147-148, 169 spisa), odluku Savjeta HNB-a od 24.3.1999. (list 149, 170, 963 spisa), rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-83/99 od 19.4.1999. (list 150-151, 187 spisa), rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-83/99 od 23.4.1999. (list 152-153, 191 spisa), zapisnik Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St- 83/99 od 30.4.1999. (list 154, 204 spisa), podnesak zaposlenika (list 155-157 spisa), očevidnik o redoslijedu plaćanja poreza na promet proizvoda i usluga ORP-1 s datumom izdavanja 29.3.1999. (list 171-186 spisa), oglas Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-83/99 od 23.4.1999. (list 197-198 spisa), izvadak iz sudskog registra za Glumina banku d.d. (list 201-203 spisa), prikaz dužnika (list 206 spisa), očevidnik o redoslijedu plaćanja poreza na promet proizvoda i usluga ORP-1 s datumom izdavanja 29.4.1999. (list 207-208 spisa), očevidnik o redoslijedu izvršenja naloga za plaćanje doprinosa iz i na plaće ORP-2 s datumom izdavanja 29.4.1999. (list 209-210 spisa), očevidnik o redoslijedu plaćanja ORP-3 (list 211-220 spisa), rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-83/99 od 30.4.1999. (list 221-222 spisa), presliku upisnika Ovrpl za razdoblje od 23.11.1998.-4.5.1999. (list 664-809 spisa), preslike dijela spisa Ovrpl-3053/98 (list 912-925 spisa), izvješće stečajnog upravitelja u tijeku stečajnog postupka i stanju stečajne mase od 16.1.2021. (list 937-947 spisa), rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr- 1038/2001 od 21.9.2001. (list 948 spisa), rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5838/01 od 11. prosinca 2001. (list 949- 950 spisa), odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-368/2002 od 10. svibnja 2002. (list 951-954 spisa), izvješće HNB-a objavljeno 22.7.1998. (list 962 spisa), dopis HNB-a od 1.7.1998. (list 969 spisa), dopis HNB-a od 23.2.2021. (list 977 spisa), odluke HNB-a o odobravanju kratkoročnih interventnih kredita (list 980-988 spisa), aneks ugovora o odobravanju kratkoročnog kredita za premošćivanje nelikvidnosti sklopljenog 22.7.1998. (list 994 spisa), dopis HNB-a od 21.7.1998. (list 995-996 spisa), dopis Glumina banka d.d. od 20.7.1998. (list 997 spisa), očevidnike o redoslijedu plaćanja (list 1008-1054 spisa), dopis HNB-a od 26.3.2021. s pratećom dokumentacijom (list 1058-1105, 1794-1841 spisa), dopis FINA-e od 1.4.2021. (list 1109-1110 spisa), rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-83/99 od 20.6.2001. (list 1111-1128 spisa), ispis e-mailova (list 1141-1142, 1148 spisa), rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu Stalna služba Karlovac poslovni broj St-83/99 od 5.6.2020. (list 1143-1146 spisa), dopis Hrvatske agencije za osiguranje depozita od 26.5.2021. (list 1117 spisa), zapisnik sa sastanka održanog 28.1.1999. o aktiviranju kredita u kolateralu kod HNB (list 1392-1393 spisa),

dopis JANAF d.d. od 9.5.2023. (list 1405-1408 spisa), završni račun stečajnog upravitelja (list 1409-1420 spisa), rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-83/1999 od 25. travnja 2023. (list 1421-1423 spisa), očitovanje sutkinje Sanje Vodopija od 30.12.2025. (list 1842-1843 spisa), završni račun stečajnog upravitelja (list 1902-1905 spisa), rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu posl. broj St-83/1999-981 od 17. listopada 2023. (list 1906- 1911 spisa), rješenja o ovrsi iz raznih predmeta (list 1917-1928 spisa), izvješće o stanju sredstava i evidentiranim nenamirenim obvezama (list 1930 spisa), saslušani su svjedoci MĐ (list 115 spisa), EĐ (list 119-120 spisa), OĐ (list 120-122 spisa), tužitelj (list 116 spisa), provedeno je financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Zrinko Ručeviću (list 246-316, 344-345 spisa), provedeno je financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Vlatki Sakar (list 384-636), saslušani su vještaci Zrinko Ručević i Vlatka Sakar (list 562-653), obnovljeno je financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Ljerki Živković (list 1282-1243, 1247- 1315), saslušana je vještakinja Ljerka Živković (list 1396, 1424-1426), provedeno je dopunsko financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Zrinku Ručeviću (list 1731-1734) te je pročitan spis ovog suda posl. broj Ovrpl- 3053/98.

7. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, u daljnjem tekstu: ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu naknade štete za koju tvrdi da mu je nanesena nezakonitim ili nepravilnim radom suca u obnašanju sudačke dužnosti.

9. Između stranaka nije sporno da je tužitelj ovršni prijedlog podnio sudu 23. studenog 1998., da je sud rješenje o ovrsi donio 4. svibnja 1999., dakle, nakon nešto više od pet mjeseci od podnošenja prijedloga za ovrhu. Također nije sporno da je račun Glumina banke d.d. bio u neprekidnoj blokadi od 10. srpnja 1998. do 30. travnja 1999., da je nad dužnikom Glumina bankom d.d. 6. travnja 1999. podnesen prijedlog radi otvaranja stečajnog postupka, da je stečajni postupak otvoren 30. travnja 1999. te da je za isplatu naloga s računa Glumina banke d.d., osim potpisa ovlaštene osobe Banke, bio potreban i potpis jednog od predstavnika Hrvatske narodne banke. Nesporno je da je u siječnju 1999. privremenim upraviteljem Glumina banke d.d. od strane Hrvatske narodne banke imenovan MĐ.

10. Među strankama je sporno je da li je prvostupanjski sud u predmetu poslovni broj Ovrpl-3053/98 postupao nezakonito ili nepravilno jer rješenje o ovrsi nije donio u kraćem roku te da li je taj propust u uzročnoj vezi sa štetom koju tužitelj trpi zbog nemogućnosti da u ovršnom postupku naplati svoju tražbinu, kao i visina štete.

11. Odredbom čl. 67. tada važećeg Zakona o sudovima ("Narodne novine" br. 3/94, 100/96 i 131/97, u daljnjem tekstu: ZS) propisano je da Republika Hrvatska odgovara za štetu koju u obnašanju sudačke dužnosti nanese sudac građaninu ili pravnoj osobi svojim nezakonitim ili nepravilnim radom. Republika Hrvatska može od suca zatražiti naknadu isplaćene svote samo kad je sudac štetu učinio namjerno ili iz krajnje nepažnje.

12. Za postojanje odgovornosti za štetu tuženice u smislu navedene zakonske odredbe moraju biti kumulativno ispunjene tri pravne pretpostavke: nezakonit ili nepravilan rad suca, postojanje štete koja je zbog toga nastala oštećenoj osobi i postojanje uzročne veze između nezakonitog ili nepravilnog rada suca i nastale štete oštećenoj osobi, pri čemu je oštećena osoba dužna dokazati da je nastala šteta neposredna posljedica nezakonitog ili nepravilnog rada suca, tj. da šteta ne bi nastala da takvog rada suca nije bilo. Pritom se radi o objektivnoj odgovornosti države za naknadu štete, pa stav štetnika nije od značaja za odgovornost države oštećeniku za naknadu štete, već je ta okolnost značajna za eventualnu regresnu parnicu protiv suca.

13. Uvidom u ovosudni spis Ovrpl-3053/98 utvrđeno je da je prijedlog za ovrhu ovdje tužitelja kao ovrhovoditelja protiv ovršenika Glumina banke d.d. podnesen 23. studenoga 1998. Prva naredba u predmetu je od 15. veljače 1999. kojom se izdaje opomena ovrhovoditelju na platež sudske pristojbe, zatim je 17. ožujka 1999. spis stavljen u kalendar na rok od 30 dana do plaćanja pristojbe te je naredbom od 20. travnja 1999. ponovno naloženo izdavanje opomene za plaćanje sudske pristojbe. Podneskom od 3. svibnja 1999. ovrhovoditelj je dostavio dokaz o plaćenoj sudskoj pristojbi. Rješenje o ovrsi doneseno je 4. svibnja 1999. Dopisom od 11. svibnja 1999. Zavod za platni promet vratio je rješenje o ovrsi s napomenom da po istome ne može postupiti jer je nad dužnikom otvoren stečajni postupak. Protiv navedenog rješenja o ovrsi ovršenik je 7. svibnja 1999. izjavio žalbu. Rješenjem od 28. svibnja 1999. prekinut je ovršni postupak i upućen je ovrhovoditelj da svoju tražbinu prijavi u stečajnu masu. Zaključkom od 27. studenoga 2002. postupak je nastavljen. Rješenjem od 9. prosinca 2002. prihvaćena je žalba ovršenika te je obustavljena ovrha i ukinute su sve provedene radnje. Navedeno rješenje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gžovr-2036/2002 od 13. srpnja 2004.

14. Sukladno odredbi čl. 13. tada važećeg Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 57/96, u daljnjem tekstu: OZ) u ovršnom postupku i postupku osiguranja sud je dužan postupati hitno te da je dužan predmete uzimati u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda tražbine ili posebne okolnosti ne zahtijevaju da se postupi drukčije.

15. Nadalje, odredbom čl. 9. st. 1. tada važećeg Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 74/95 i 57/96, u daljnjem tekstu: ZSP) bilo je propisano da sud neće postupati u predmetima u kojima nije plaćena pristojba na podnesak kojim se pokreće postupak. Međutim, st. 2. istog čl. je bilo propisano da će, iznimno od odredbe st. 1., sud postupati u onim sudskim predmetima u kojima nisu plaćene propisane pristojbe na akt kojim se pokreće postupak, ako je zakonom propisana hitnost rješavanja.

16. Budući je odredbom čl. 13. OZ-a bila propisana hitnost u postupanju u ovršnim predmetima to je Općinski sud u Zagrebu, postupajući u predmetu Ovrpl- 3053/98, postupio suprotno navedenoj odredbi jer rješenje o ovrsi nije donio sukladno citiranoj zakonskoj odredbi, hitno i po redoslijedu zaprimanja predmeta u sud, bez obzira što nije plaćena sudska pristojba na prijedlog za ovrhu i rješenje o ovrsi. Pritom, tužitelj kao ovrhovoditelj nije doprinio nastanku štete činjenicom što nije platio sudsku pristojbu odmah po sudskom pozivu za plaćanje jer navedeno nije pravna pretpostavka koja je onemogućavala postupanje suda temeljem odredbi čl. 13. OZ-a i čl. 9. st. 2. ZSP-a.

17. Pritom se ističe da rješenje o ovrsi sukladno 37. st. 3. OZ-a ne mora biti obrazloženo i može se izdati otiskivanjem štambilja na prijedlogu za ovrhu. Dakle, ukoliko je prijedlog za ovrhu potpun, uredan i osnovan, sud može izdati rješenje o ovrsi i otiskivanjem štambilja na prijedlogu za ovrhu, a što je u konačnici Općinski sud u Zagrebu i učinio te 4. svibnja 1999. izdao rješenje o ovrsi otiskivanjem štambilja na prijedlogu za ovrhu, a iz čega proizlazi da je takav prijedlog za ovrhu bio uredan i osnovan već prilikom podnošenja prijedloga, budući sud prije izdavanja rješenja o ovrsi nije tužitelja kao ovrhovoditelja pozivao na ispravak ili dopunu prijedloga temeljem čl. 109. st. 4. ZPP-a u vezi s čl. 19. st. 1. OZ-a.

18. Nadalje, s obzirom da je prijedlog za ovrhu podnesen 23. studenoga 1998., a uzimajući u obzir vrijeme potrebno da se u sudskoj pisarnici osnuje predmet, dodijeli sucu u rad i dostavi u referadu, neko realno vrijeme kada se rješenje o ovrsi moglo izdati je otprilike 1-2 dana od zaprimanja prijedloga, a isto se od podnošenja prijedloga za ovrhu moglo izdati sve do 23. travnja 1999. kada je Trgovački sud u Zagrebu svojim rješenjem od istog dana odredio mjeru osiguranja kojom se zabranjuje određivanje odnosno prisilna provedba ovrhe ili osiguranja protiv dužnika, a sve do donošenja odluke o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka nad Glumina bankom d.d.

19. Uvidom u spis ovog suda Ovrpl-3053/98 utvrđeno je da su prije izdavanja rješenja o ovrsi prethodile 3 radnje suca zaduženog za predmet, a sve usmjerene na naplatu sudske pristojbe. Iz navedenog proizlazi, da je, s obzirom da se radilo o hitnom predmetu, rješenje o ovrsi trebalo izdati bez obzira da li je plaćena sudska pristojba, kao i da je predmet bio u radu. Kao što je već ranije navedeno, s obzirom da prijedlog za ovrhu nije vraćen na ispravak ili dopunu, uvjeti za izdavanje rješenja o ovrsi bili su ispunjeni već prilikom podnošenja samog prijedloga za ovrhu koji je bio potpun i osnovan, što proizlazi iz činjenice da je rješenje o ovrsi doista izdano na tom prijedlogu 4. svibnja 1999. otiskivanjem štambilja na poleđini prijedloga.

20. Pregledom sudskog upisnika Ovrpl za 1998. i 1999. godinu, utvrđeno je da je isti dan kad je zaprimljen tužiteljev prijedlog za ovrhu - 23. studenog 1998., zaprimljeno sveukupno 12 prijedloga za ovrhu u upisniku Ovrpl: u predmetu Ovrpl-3051/98 rješenje o ovrsi je doneseno 25.11.1998., u predmetu Ovrpl - 3052/98 također je doneseno 25.11.1998., u predmetu Ovrpl-3054/98 rješenje o ovrsi je doneseno 8.12.1998., u Ovrpl-3055/98 doneseno je 25.11.1998., u predmetu Ovrpl-3056/98 18.12.1998., u predmetu Ovrpl-3057/98 27.11.1998., u Ovrpl-3058/98 7.12.1998., u Ovrpl-3059/98 25.11.1998., u Ovrpl-3060/98 25.11.1998., u predmetu Ovrpl-3061/98 27.7.1999. te u predmetu Ovrpl- 3062/98 24.9.1999. Dakle, u više od pola predmeta (6 predmeta) je rješenje o ovrsi doneseno unutar nekoliko dana od zaprimanja prijedloga, u daljnja 3 predmeta unutar mjesec dana, a samo u preostala 3 predmeta među kojima je i predmet ovdje tužitelja Ovrpl-3053/98 je rješenje o ovrsi doneseno 5 ili više mjeseci kasnije. Daljnjim pregledom Ovrpl upisnika utvrđeno je da je u većini predmeta u kojem je prijedlog za ovrhu podnesen, rješenje o ovrsi u pravilu doneseno unutar roka od nekoliko dana od zaprimanja prijedloga za ovrhu, primjerice od 20 predmeta zaprimljenih 23.4.1999. (Ovrpl-971/99 pa do Ovrpl- 990/99) u 7 predmeta je rješenje o ovrsi doneseno do 30.4.1999., u daljnjih 11 predmeta do 30.5.1999., dok je u preostala 2 predmeta rješenje o ovrsi doneseno nekoliko mjeseci od podnošenja prijedloga.

21. Iz opisanog postupanja Općinskog suda u Zagrebu u spornom razdoblju razvidno je da su se rješenja o ovrsi u pravilu izdavala unutar nekoliko dana od zaprimanja prijedloga, ukoliko je isti bio uredno sastavljen. Kao što je već ranije navedeno, prijedlog za ovrhu tužitelja je očito bio uredno sastavljen jer je u konačnici rješenje o ovrsi doneseno otiskivanjem štambilja na prijedlogu od 23. studenog 1998., i to dana 4. svibnja 1999.

22. Odredbama čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/90, 135/97, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 58/10 i 5/14, u daljnjem tekstu: Ustav) i čl. 6. Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" br. 18/97, u daljnjem tekstu: Konvencija), država jamči pravo na pravično suđenje u razumnom roku. Iz te odredbe proizlazi obveza države da osigura učinkovito i efikasno pravosuđe odnosno da uredi svoj pravosudni sustav tako da njezini sudovi mogu jamčiti pravo svake osobe na donošenje pravomoćne odluke u razumnom roku u sporovima koji se odnose na prava i obveze građanske naravi (presude Europskog suda za ljudska prava u predmetima Comingersoll S.A. protiv Portugala, § 24.; Grkokatolička župa Lupeni i drugi protiv Rumunjske, § 142.).

23. Obrazlažući tu obvezu države detaljnije u predmetu Finger protiv Bugarske, § 95. i 96., Europski sud navodi da su države ugovornice dužne organizirati svoje pravosudne sustave na način da mogu ispuniti sva jamstva iz čl. 6. Konvencije, uključujući i obvezu provođenja sudskog postupka u razumnom roku. One su odgovorne za zastoje u postupanju koja proizlaze iz radnji pravosudnih i drugih javnih tijela, kao i kašnjenja sudskih vještaka u iznošenju svojih nalaza i mišljenja. Država može odgovarati ne samo za kašnjenje u postupanju u određenom predmetu, nego i za propust za povećanje resursa kako bi se riješili zaostaci predmeta i za strukturne nedostatke u svom pravosudnom sustavu koji uzrokuju sporije rješavanje predmeta. Rješavanje problema nerazumnog kašnjenja u sudskim postupcima može za posljedicu imati da je država dužna poduzeti različite zakonodavne, organizacijske, proračunske i druge mjere. Vezano uz to, naglašava se da propust da se riješi određeni predmet unutar razumnog roka nije nužno rezultat propusta pojedinačnog suca, zastupnika države ili istražitelja. Primjerice, iako u nekim slučajevima sporost u postupanju može biti rezultat nedostatka marljivosti na strani istražitelja, zastupnika države ili suca, (B. protiv Austrije, § 52.-54., U and Slimane-Kaïd protiv Francuske, § 100., ), u ostalim slučajevima sporost u postupanju proizlazi iz propusta države da alocira dovoljno resursa na raspolaganje pravosudnom sustavu (Zimmermann i Steiner protiv Švicarske, § 30.-32.), ili propustu da raspodjeli predmete na efikasan način (Georgiadis protiv Cipra, § 46.).

24. Dakle, u konkretnom predmetu rješenje o ovrsi nije izdano po zaprimanju urednog prijedloga za ovrhu isključivo zbog pogrešnog tumačenja pravnih propisa, odnosno da je prije donošenja rješenja o ovrsi potrebno naplatiti sudsku pristojbu, iako se radilo o zakonom propisanom hitnom postupku pa je sukladno čl. 9. st. 2. ZSP-a sud bio dužan postupati bez obzira je li ista plaćena ili nije, te uz donošenje rješenja o ovrsi i daljnje postupanje u ovršnom postupku, provesti postupak naplate sudske pristojbe propisan odredbama čl. 39. -42. ZSP-a.

25. Stoga je u smislu čl. 67. ZS-a doista došlo do nepravilnog rada suda u konkretnom slučaju. Pritom se ističe da tuženica za istu odgovara po načelu objektivne odgovornosti te stav suca o načinu postupanja u predmetu za ovaj postupak nije od značaja, pa je ovaj sud odbio dokazni prijedlog tuženice za saslušanjem svjedoka Sanje Vodopija, sutkinje zadužene za predmet, jer je ovaj sud način postupanja u konkretnom predmetu utvrdio uvidom u sam spis Ovrpl- 3053/98, a način uobičajenog postupanja u ovršnim predmetima je utvrdio pregledom upisnika Ovrpl.

26. Također treba naglasiti da obveza države da osigura učinkovito i efikasno pravosuđe odnosno da uredi svoj pravosudni sustav tako da njezini sudovi mogu jamčiti pravo svake osobe na donošenje pravomoćne odluke u razumnom roku podrazumijeva i adekvatnu edukaciju kako sudaca, tako i pomoćnog sudskog osoblja te takvo opterećenje predmetima da isti, uz redovan rad, imaju dovoljno vremena posvetiti se proučavanju čestih izmjena zakona i ostalih propisa, koji su notorno u Republici Hrvatskoj od njezina osamostaljenja pravilo, a ne iznimka, kao i važeće sudske prakse, a kako bi odgovarajuće pravne norme mogli pravilno primijeniti u predmetima za koje su zaduženi.

27. Nadalje, da bi se utvrdilo da li u smislu čl. 67. ZS-a postoji odgovornost tuženice za nastalu štetu tužitelju, potrebno je utvrditi da li je tužitelju zbog tog nepravilnog rada suda nastala šteta te da li je ona u uzročnoj vezi sa nepravilnim radom suda. Tužitelj se, nakon što je izdano rješenje o ovrsi, po istome nije uspio naplatiti jer je u međuvremenu otvoren stečajni postupak nad njegovim dužnikom Glumina bankom d.d.

28. Sukladno čl. 206. st. 1. OZ-a ovrha na novčanoj tražbini pravne osobe po računu kod banke provodi se na način da pravna osoba koja obavlja poslove platnoga prometa naplatu obavlja redom, prema vremenu dostave rješenja o ovrsi, ako zakonom nije drukčije određeno. Sukladno st. 2. i 3. istog čl. pravna osoba koja obavlja poslove platnoga prometa vodi očevidnik redoslijeda rješenja o ovrsi po danu i satu dostave i izdaje ovrhovoditelju, na njegov zahtjev, potvrdu o mjestu njegove tražbine u tome redoslijedu te pravna osoba koja obavlja poslove platnoga prometa ne može provesti nalog ovršenika prije isplate tražbine utvrđene rješenjem o ovrsi, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Nadalje, temeljem čl. 211. st. 1. OZ-a ako u vrijeme kad je pravnoj osobi koja obavlja poslove platnoga prometa dostavljeno rješenje o ovrsi nema sredstava na ovršenikovom računu, ta će osoba to rješenje držati u očevidniku i po njemu obaviti prijenos kad sredstva pristignu na račun.

29. Dakle, da bi se utvrdilo da li je tužitelju nastala šteta te u kojem iznosu da je rješenje o ovrsi izdano unutar nekoliko dana po zaprimanju prijedloga za ovrhu (kao što je to bilo za većinu prijedloga za ovrhu zaprimljenih na sudu istog dana) potrebno je utvrditi da li bi tužitelj u periodu od izdavanja rješenja o ovrsi do otvaranja stečajnog postupka uspio naplatiti svoju tražbinu i u kojem iznosu.

30. Uvidom u podatke o solventnosti na dan 27. ožujka 1999. (list 83 spisa) utvrđeno je da je stanje sredstava na računu Glumina banke broj 30101 -620- 133 na dan sastavljanja obrasca bilo 1.980.168,00 kn. Ukupno nepodmirene obveze iznosile su 331.366.310,00 kn. Prosječno stanje sredstava na računu u proteklih 30 dana bilo je 1.669.510,00 kn, a Glumina banka je bila u blokadi 257 dana. Korištenje kratkoročnih interventnih kredita Narodne banke Hrvatske je bilo 6.810.908,54 kn.

31. Iz iskaza svjedoka MĐ proizlazi da je isti u siječnju 1999. imenovan privremenim upraviteljem Glumina banke od strane Hrvatske narodne banke jer je Glumina banka bila u lošoj situaciji zbog odljeva štednje. Takvo stanje trebalo je smiriti. Takvo stanje u Glumina banci započelo je u prvoj polovici 1998. Tužitelja je upoznao kada je postao privremeni upravitelj kada mu je otac tužitelja opisao da je tužitelj u Glumina banci oročio 5.000.000,00 DEM, a da mu nije odobrena isplata tog iznosa. Pojasnio mu je da isplata nije moguća jer je račun zamrznut i sa njega se ne vrše nikakve isplate dok se sa novog računa isplata vršila samo za osnovno operativno poslovanje Glumina banke pa s tog novog računa nije bilo moguće vršiti nikakve druge isplate. Također ističe da je HNB Glumina banci tijekom 1998. odobrila veći kredit, a ne zna da li se od tog kredita što plaćalo. Kontrolu isplate po tom kreditu obavljao je BĐ - djelatnik HNB-a.

32. Iz iskaza svjedoka EĐ, oca tužitelja, proizlazi da je 1997. došao iz Njemačke te je htio kupiti dionice Partner banke na čijem je računu imao 5.000.000,00 DEM. Kako nije kupio te dionice sredstva je prebacio na račun u Glumina banci, nakon čega je dao ponudu Brodskoj banci za kupnju 75% njihovih dionica. Dio ovog novca s računa Glumina banke odmah je upućeno na račun u Brodskoj banci i to prije nego što je sklopio ugovor u vezi kupnje iste. Posao je dogovarao za svog sina - ovdje tužitelja, zbog čega je novac bio prebačen na tužiteljev račun u Glumina banci u svibnju 1998. Navodi da je bilo dogovoreno da se taj novac koji je bio oročen na 5 mjeseci postepeno šalje na račun Brodske banke na način da se po milijun DEM šalje svakog ponedjeljka. Prva rata je poslana, a ostatak je trebalo poslati u roku od 30 dana. Međutim tada su u banku došle dvije osobe iz HNB-a i blokirale daljnji transfer. Gospodin OĐ mu je tada rekao neka tuži Glumina banku, pa će na temelju p resude morati biti izvršena isplata. Tužitelj je podnio tužbu, donesena je presuda koja je postala pravomoćna 22. listopada 1998. no i po presudi u Glumina banci je isplata odbijena. Podnesen je ovršni prijedlog 23. studenoga 1998. Na sudu se raspitivao o razlozima neodlučivanja o ovršnom prijedlogu, a nije mogao dobiti knjigu u kojoj je bilo navedeno koji su ovršni prijedlozi podneseni nakon njegovog i jesu li riješeni s time da mu je krajem 1999. sutkinja rekla da će to biti riješeno, ali misli da je to rješenje netko drugi zaustavio.

33. Iz iskaza svjedoka OĐ proizlazi da je osnivač Glumina banke i predsjednik uprave od 1996. do 1999. i njen većinski vlasnik. Poznato mu je da je EĐ odnosno njegov sin UĐ položio u Glumina banku 5.000.000,00 DEM i to samo kratkoročno. Navodi da je tijekom prosinca 1997. te siječnja i veljače 1998. Glumina banka imala najveći rast štednje u Republici Hrvatskoj i velik ugled u inozemstvu, ali je nakon toga u veljači ili ožujku 1998. došlo do afere s Dubrovačkom bankom što je dovelo do stagnacije štednj, ali je Glumina banka i dalje bila likvidna. U travnju 1998. došlo je do prve medijske afere zbog sumnje na pranje novca, a posljedice po banku bile su dramatične. Štediše su masovno podizale novac. U svibnju 1998. došlo je do sljedeće afere i banka više nije mogla vršiti isplate redovnim tijekom jer je došlo do većeg poremećaja poslovanja. Navodi da je namjena polaganja sredstava tužitelja na račun bila preuzimanje neke banke u Slavonskom brodu, a što mu je rekao EĐ. Glumina banka tražila je sanaciju od HNB za što je odobren kredit od 200.000.000,00 kuna, a HNB je odredio dva povjerenika koji su trebali vršiti kontrolu korištenja tih sredstava. Glumina banka je cijelu 1998., pa do 15. siječnja 1999. dobro funkcionirala, a za dalje ne zna jer je tada postavljena privremena uprava. Potvrđuje da je EĐ rekao da nema ovlasti za isplatu njegovih sredstava te da podnese tužbu misleći da će na taj način on doći do svojih sredstava. Povjerenici HNB došli su u Gluminu banku prije no što su pristigla sredstva spomenutog kredita, i oni su odlučivali o svim isplatama. Od jeseni 1998. nisu imali nikakvih isplata na temelju sudskih ovrha.

34. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je u Hrvatsku došao krajem 1999. na kraća vremenska razdoblja, a novac za njega je oročio njegov otac u jesen 1997. Novac mu je darovao u svibnju ili lipnju 1998. kada su počeli medijski natpisi o nelikvidnosti Glumina banke. Oročenje novca isteklo je u travnju ili svibnju 1998. kada je njegov otac sa tadašnjim predsjednikom uprave OĐ dogovorio isplatu oročenog iznosa u pet rata po milijun DEM na račun Brodske banke. Prva rata je isplaćena u srpnju 1998. Čuo je da je Glumina banci u ljeto 1998. odobren kredit u iznosu od 200.000.000,00 kuna od strane HNB-a, a nadzor nad isplatama tog kredita preuzela je HNB. Kako nije mogao doći do novca podnio je tužbu, donesena je presuda na temelju koje je podnio ovršni prijedlog. Stečajni postupak nad Glumina bankom otvoren je u travnju 1999. Navodi da nije potpisao opomenu za plaćanje sudske pristojbe u predmetu Ovrpl-3053/98, a u vrijeme dostave bio je prijavljen na adresi navedenoj na dostavnici. Njegov otac je namjeravao kupiti Brodsku banku, ali ova kupnja je trebala biti realizirana tek nakon što bi sav novac iz Glumina banke bio prebačen na račun Brodske banke. Na posebno pitanje navodi da je kupnja banke trebao biti obiteljski posao, a on je trebao biti vlasnik udjela jer se odlučio vratiti u Hrvatsku.

35. Sud iskazima svjedoka i tužitelja u bitnom vjeruje jer su isti iskazivali logično, životno, uvjerljivo i međusobno suglasno o problemima poslovanja Glumina banke d.d., kao i načinu poslovanja banke u spornom razdoblju, a što je i u skladu sa pisanom dokumentacijom u spisu, dok ne vjeruje dijelu iskaza svjedoka EĐ da je izdavanje rješenja o ovrsi "netko drugi zaustavio" jer za takvu izjavu nema nikakvog uporišta u ostalim provedenim dokazima u spisu i radi se o subjektivnom dojmu svjedoka.

36. Radi utvrđenja da li bi se tužitelj naplatio da je rješenje o ovrsi izdano sukladno čl. 13. OZ-a i čl. 9. st. 2. ZSP-a, odnosno odmah čim je po primitku prijedloga to bilo moguće, a to je s obzirom na izdavanje rješenja o ovrsi sukladno čl. 37. st. 3. OZ-a bilo nekoliko dana od zaprimanja prijedloga za ovrhu na sudu, provedeno je financijsko vještačenje.

37. Iz nalaza i mišljenja vještaka Zrinka Ručevića utvrđeno je kako je vještak mišljenja da Glumina banka d.d. u razdoblju od 23. studenoga 1998. do 30. travnja 1999. nije mogla obavljati plaćanja jer prema podacima pribavljenim od Hrvatske narodne banke i Financijske agencije proizlazi da je ta banka imala samo jedan transakcijski žiro račun (broj 30101-620-000-0000133) koji je od 10. srpnja 1998. do 30. travnja 1999. bio u neprekidnoj blokadi.

38. U odnosu na prigovore tužitelja koji je istaknuo da je Glumina banka osim glavnog računa u navedenom razdoblju imala i druge račune putem kojih su bile moguće isplate štedišama; da vještak nije dao traženi odgovor što bi se dogodilo da je sud dostavio ZAP-u rješenje o ovrsi i to u trenutku kada se zatekao iznos nekog od primljenih kredita, a koja ovršna isprava je osnova koja mora imati prednost pred drugim osnovama; da vještak nije utvrdio o kakvim se drugim osnovama plaćanja radilo; da je rješenje doneseno sukladno čl. 13. OZ- a, bez obzira na stanje blokada računa Glumina banke bilo bi evidentirano potraživanje u očevidniku i to ispred svih drugih naloga odnosno dobrovoljnih osnova za plaćanje i bilo bi naplaćeno s obzirom na ukupni priljev sredstava te da nije utvrđeno koliki je iznos ukupnog priljeva na račun Glumina banke d.d. u razdoblju od 23. studenoga 1998. do 30. travnja 1999., koliki je iznos svih isplata u tom razdoblju; da nije utvrđen točan opis naloga za plaćanja, podatak o broju ovršnih isplata s nalogom za naplatu i točan podatak obavljenih naplata po očevidniku redoslijeda naplata s utvrđenom osnovom za plaćanje , vještak se očitovao da ne može odgovoriti na prigovore bez pribave daljnjih podataka, primjerice izvadaka o prometu po žiro računu Glumina banke d.d. za svaki dan spornog razdoblja, pribaviti svaki pojedini nalog za plaćanje sve isprave koje su u predmetnom razdoblju evidentirane kao instrument prisilne naplate sa žiro računa, i sve isprave koje su bile zaprimljene za naplatu a nisu bile naplaćene i to s redoslijedom primitka i iznosom tražbine.

39. Na prijedlog tužitelja određeno je izvođenje dokaza novim financijskim vještačenjem po vještaku Vlatki Sakar. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je utvrđeno da je iznos plaćanja sa redovnog žiro računa Glumina banke u razdoblju od 23. studenoga 1998. do 30. travnja 1999., a koja plaćanja nisu imala karakter kompenzacije, prijeboja ili plaćanja unutar banke, iznosio 102.084.096,00 kn. Plaćanja sa žiro računa banke u tom razdoblju iznose 67.494.710,75 kn. Stanje žiro računa prije prijenosa u stečaj iznosilo je 5.655.089,12 kn. Ukupno raspoloživ iznos za podmirenje duga iznosio je za razdoblje od 1. prosinca 1998. do prijenosa stanja žiro računa u stečaj 73.149.799,75 kn, dok je potraživanje tužitelja na dan otvaranja stečaja iznosilo 4.090.698,53 DEM sa zateznom kamatom (aproksimativno 17.000.000,00 kuna) na temelju provedenih postupaka, a ne ulazeći u pravno pitanje redoslijeda odnosno prvenstva naplate, može se zaključiti da je Glumina banka d.d. u razdoblju od 23. studenoga 1998. do 30. travnja 1999. imala sredstava na svojim računima kojima bi mogla podmiriti dug prema tužitelju utvrđen presudom poslovni broj P-5782/98 od 22. rujna 1998.

40. Saslušani na ročištu 12. listopada 2015. vještaci Zrinko Ručević i Vlatka Sakar su se usuglasili te je vještak Zrinko Ručević naveo kako bi se mogao složiti sa kompletnim izračunom vještaka Vlatke Sakar koji je doista detaljan, no ne i sa bezuvjetnim zaključkom da bi u slučaju da je na vrijeme doneseno rješenje o ovrsi na računu Glumina banke bilo dovoljno sredstava za isplatu tužitelju. Posebno s obzirom na izričitu odredbu Zakona o platnom prometu u pogledu postupanja financijske agencije u slučajevima kada depozitna institucija propusti podmiriti dospjele obveze po interventnim kreditima od HNB, kao i u pogledu eksplicitnih odredbi Zakona o platnom prometu koji se odnose na isplate nakon što je u skladu sa Zakonom o bankama imenovan privremeni upravitelj depozitne institucije u konkretnom slučaju Glumina banke. Vještak Vlatka Sakar navela je kako u svom nalazu nije niti izrekla bezuvjetni zaključak, jer u obzir nisu uzeti redoslijedi naplate jer se radi o pravnom pitanju, a u spornom razdoblju od predaje prijedloga za ovrhu do otvaranja stečaja nije bilo niti jedne ovršne isprave koja je čekala u redoslijedu naplate.

41. Budući je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-5885/2016 od 14. siječnja 2020. presuda od 24. ožujka 2016. ukinuta i predmet je vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, na ročištu 9. ožujka 2021. određeno je da će se od FINA-e zatražiti podaci o očevidniku redoslijeda plaćanja sa stanjem na dan 23.11.1998. i sa stanjem na dan 30.04.1999. , od Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu poslovni broj St -83/99 rješenje o utvrđenim tražbinama, a od HNB-a će se zatražiti podaci i dostava svih odluka koje je HNB donosila u razdoblju od 23.11.1998. do 30.04.1999., a koji se odnose na način poslovanja Glumine banke i način izvršenja naloga za plaćanje te je potom određeno provođenje dokaza saslušanjem financijskog vještaka Vlatke Sakar radi dopune nalaza i mišljenja prema pribavljenoj dokumentaciji, a po dostavi navedene dokumentacije.

42. Po pribavi određene dokumentacije zakazano je ročište za glavnu raspravu za 15. veljače 2022. na koje je pristupila koja je navela da više nije sudski vještak te ne može dati dopunu nalaza i mišljenja u ovom postupku. Stoga je temeljem čl. 261. st. 2. ZPP-a obnovljeno financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Ljerki Živković.

43. Iz nalaza i mišljenja vještaka Ljerke Živković proizlazi da mogućnost naplate tužitelja ovisi o tumačenju da li bi se isplata vršila sukladno Ovršnom zakonu ili sukladno Zakonu o platnom prometu i Zakonu o Narodnoj banci Hrvatske. Ukoliko sud zauzme pravni stav da bi se isplata vršila prema odredbi čl. 206. OZ-a tada bi trebali biti naplaćeni slijedeći iznosi:

1. Isplata po nalozima za

ORP -1 obrazac

plaćanje poreza na dobit i

U razdoblju od 30.07.1998. do poreza na dohodak

13.03.1999. zaprimljeni su nalozi u iznosu od 12.052.168,16 kn

Naplaćeno je 9.794.047,31 kn Nenaplaćeno 2.258.120,85 kn ORP-2 obrazac

2. Isplata po nalozima za

U razdoblju od 30.07.1998. do

plaćanje doprinosa iz plaće i na 15.01.1999. zaprimljeni su nalozi u plaću, te drugih naloga

iznosu od 6.063.577,32 kn

određenih posebnim propisima Naplaćeni su nalozi u iznosu od 5.040.789,92 kn

Nenaplaćeno 1.022.787,40 kn

ORP-3 obrazac

3. Isplata po rješenju o ovrsi radi U ORP – 3 obrascu nije zaprimljen naplate tražbina iz čl. 106. st.1. niti jedan nalog s osnove ovršnog toč-3. OZ-a

postupka

ORP-3 obrazac

4. Isplata po rješenju o ovrsi radi U ORP – 3 obrascu nije zaprimljen naplate ostalih tražbina (onim niti jedan nalog s osnove ovršnog redom kojim su dostavljena) postupka

5. Isplata po dobrovoljnim

ORP – 3 obrazac

nalozima ovršenika koji se ne Dostavljeni nalozi

odnose na plaćanje obveza iz 381.402.112,09 kn (prema izračunu toč- 1. i 2. uključujući i izdane vještaka)

akceptne naloge (onim redom Blokada prema BON-2 obrazac – kojim su joj dostavljeni".

list 309 spisa

Na dan 27.03.1999. iznosi

331.366.310,00 kn

Stoga bi se u redovnom tijeku stvari tužitelj naplatio po rješenju o ovrsi iz priljeva koji su bili na računima GLUMINA BANKE d.d. u razdoblju od 23.11.1998. do 30.4.1999.

44. U slučaju da sud zauzme pravni stav da bi se isplata vršila prema odredbama Zakona o platnom prometu i Zakona o Narodnoj banci Hrvatske navodi da GLUMINA BANKA d.d. u spornom razdoblju nije samostalno poslovala već je poslovanje bilo pod nadzorom Hrvatske narodne banke. Za vrijeme blokade banke, nije bilo naplate niti jednog zaprimljenog naloga koji je evidentiran u Očevidniku redoslijeda naplate, a da nije bio u skladu odredbi Zakona o platnom prometu. Dakle, do 20.1.1999. godine Hrvatska narodna banka je nadzirala poslovanje GLUMINA BANKE d.d. i obavještavala Zavod za platni promet o redoslijedu plaćanja sa računa GLUMINA BANKE d.d. Nakon 20.1.1999. kada je imenovan privremeni stečajni upravitelj poslovanje preko Zavoda za platni promet regulirano je odredbama čl. 33. Zakona o platnom prometu u zemlji iz kojih proizlazi da se s danom stupanja na snagu Odluke o imenovanju privremenog upravitelja u skladu s odredbama Zakona o bankama, na teret računa ne mogu izvršavati nalozi za plaćanje osim naloga koji je izdao privremeni upravitelj.

45. Očitujući se na prigovore tuženice vještakinja je u podnesku od 11. travnja 2023. navela da je u nalazu od lista 3. do lista 7 nalaza opisana sva dokumentaciju koja se nalazi u spisu, a na listu 7. i 8. spisa navedeno je koju je dokumentaciju vještak zatražio od Glumina banke d.d. i FINA-e. U odnosu na prigovor da se vještak nije očitovao na vjerovnike Glumina banke d.d. i visini njihovih potraživanja koja su svrstana u očevidnik ORP -3 prije nego bi na taj očevidnik bio svrstan tužitelj, ističe da je u nalazu i mišljenju pod točkom II.3. OČEVIDNICI FINE O REDOSLIJEDU PLAĆANJA, detaljno opisana sva dokumentacija u vezi očevidnika te su upisani svi podaci iz očevidnika uz napomenu da se očevidnici koji se nalaze u spisu za isto razdoblje međusobno razlikuju (sve opisano na listu 19 nalaza). U odnosu na prigovor da se vještakinja nije očitovala o vjerovnicima Glumina banke d.d. u stečaju u kojima je priznato i utvrđeno potraživanje u stečajnom postupku, navodi da u spisu ne postoje kompletni podaci o priznatim i utvrđenim potraživanjima u stečajnom postupku. U spisu od lista 1111- 1128 se nalazi rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu St-83/99 od 20.6.2021. o utvrđenim i priznatim tražbinama u stečajnom postupku nad dužnikom Glumina banke d.d. dok se ne nalaze rješen ja o naknadno priznatim i utvrđenim tražbinama kao niti podaci o visini naplate. Također ističe da prigovori koje je vještakinja propustila analizirati u nalazu i mišljenju, nisu bili zadatak vještačenja. Ističe da je vještak postupio po nalogu suda kojim je bilo naloženo izraditi nalaz i mišljenje na temelju dokumentacije u spisu. Vještak je opreza radi i zatražio dokumentaciju od Glumina banke d.d. i od FINA-e te opisao u samom nalazu da Glumina banka d.d. ne raspolaže traženom dokumentacijom, a računalni programi su "zaključani". Također, vještak je u Mišljenju pod točkom 5. naveo da se "ne može očitovati da li bi tražbina tužitelja bila naplaćena u navedenom razdoblju i u kojem iznosu da je u tom razdoblju izdano rješenje o ovrsi iz razloga jer se radi o pravnom tumačenju odredbi Ovršnog zakona u odnosu na odredbe Zakona o platnom prometu koji se provodio nad Glumina bankom d.d. tj. radi se o pravnom tumačenju koji zakon ima jaču pravnu snagu pa su izračuni dani u dvije varijante.

46. Saslušana na ročištu 18. travnja 2023. vještakinja je navela da u odnosu na priljeve i vrste priljeva na račun Glumine banke d.d. od 23.11.1998. do 30.4.1999. glede kredita koje je navela kao HNB navodi da je došlo do omaške u pisanju te u nalazu na listu 51 u tabeli 22 pod točkom 6 ispravlja svoj nalaz na način umjesto "krediti HNB" treba stajati samo "krediti". Pitanje naplate tužitelja ovisi o pravnom tumačenju odnosno da li je Ovršni zakon ima jaču pravnu snagu od Zakona o bankama i Zakona o platnom prometu, te ukoliko sud zauzme stajalište da Ovršni zakon ima jaču pravnu snagu tada se tužitelj mogao naplatiti. Ukoliko sud zauzme pravno stajalište da Zakon o bankama i Zakon o platnom prometu ima jaču pravnu snagu tada se tužitelj ne bi mogao naplatiti i to je potrebno promatrati kroz dva razdoblja i to do 20. siječnja 1999. kada je HNB kontrolirala rad Glumine banke d.d. te nakon tog dana kada je imenovan privremeni upravitelj. Izvršila je uvide u očevidnike o redoslijedu plaćanja (ORP) koji se međusobno razlikuju, i s obzirom na nalog suda FINA-i da dostavi ORP u razdoblju 23.11.1998. do 30.4.1999. FINA je dostavila i ORP obrazac u kojem se nalazi nalog za plaćanje po rješenju Trgovačkog suda u Zagrebu, Ovr- 2397/01, a koji se nalazi na prvom mjestu, međutim s datumom primitka od 12. ožujka 2002. godine (Tabela 4 na listu 21 nalaza), osim ovog rješenja u ORP-u nije našla niti jedno drugo rješenje sa naznakom Ovr ili Ovrv, a što je detaljno opisano u tabelama od 21 do 26 nalaza. Ne može se očitovati na koje tražbine se odnosi isplata čekova navedena pod brojem tri na listu 34 te pod brojem sedam na listu 36. Moguće je da se radilo o isplatama plaća, ali to ne može sa sigurnošću potvrditi jer nije imala uvid u originalnu dokumentaciju, već je koristila izračune vještakinje Sakar. Iz istog razloga se ne može izjasniti o karakteru plaćanja Jadranskom naftovodu pod točkom 6 na listu 36 nalaza. Sva ta plaćanja provedena su mimo ORP obrazaca i nisu nigdje evidentirani u obrascima.

47. Saslušana na ročištu 2. lipnja 2023. vještakinja je navela da je FINA -i poslala službeni upit o testu mogućnosti naplate jer s tim pojmom test mogućnost naplate nije bila do sada upoznata i zbog toga je tražila od FINA-e da li postoje ti testovi, a koliko se sjeća i zastupnika tuženika je telefonski kontaktirala oko obrasca točno oko obrasca ORP obrazaca ORP 1, 2, i 3 jer u preslikama dokumentacije koja se nalazi u spisu taj naziv ORP 1, 2 i 3 vrlo su nespretno stavljeni i do sada nije nikada imala iskustva s takvom dokumentacijom. Zbog toga je tražila očitovanje FINA-e jer je smatrala da je to nužno kako bi se utvrdilo što su to testovi naplate, radi razjašnjenja svih nejasnoća i svih situacija zatražila je dodatno pojašnjenje od FINA-e. Svi odgovori su priloženi uz nalaz i mišljenje, a isto je citirano na listu 8 nalaza. Nije izvršila uvid u stečajni spis Glumine banke ali je nekoliko puta bila u prostorijama stečajne upraviteljice radi dokumentacije i sve što je zatražila od Glumine banke i komunikacija s Gluminom bankom je opisala na listu 7 nalaza. Na upit iz kojeg razloga je u odgovoru na prigovore tuženika u podnesku od 11.04.2023. navela da u spisu ne postoje kompletni podaci o priznatim i utvrđenim potraživanjima u stečajnom postupku navodi da u spisu od lista 1111-1128 postoji rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu St-83/99 od 20.6.2001., a poznato je da je stečajni postupak nad Gluminom bankom otvoren 30.4.1999., a da je sa 6. lipnja 2023. određeno završno ročište nad Gluminom bankom. U stečajnom postupku osim ispitnih ročišta postoje posebna ispitna ročišta djelomične diobe i još druga ročišta i u razdoblju od 24 godine sigurno da je bilo puno različitih ročišta različitih ispitivanja tražbine. Sigurna je kao vještak jer i ranije kao rukovoditelj financija i načelnik stečajnog odjela u svojoj praksi je radila aktivno na preko 1200 stečajeva koji su bili vlasništvo RH. Među ostalim poznato joj je dijelom i stečaj Glumine banke jer je izradila više desetaka financijskih vještačenja u kojima se pojavljuje Glumina banka kao tužitelj. Veliki dio dokumentacije oko uvjeta otvaranja stečaja joj je bio poznat tokom izrade vještačkih nalaza u njezinom 30-godišnjem radu kao sudskog vještaka i tvrdi da je stečajni spis Glumine banke najmanje 40 tomova, ako ne i više. To joj je potvrdila sadašnja stečajna upraviteljica koja je i sama bila zatečena količinom dokumentacije, ali isto tako i nedostatkom dokumentacije zbog postupanja prethodnog stečajnog upravitelja nad kojim su pokrenuti neki postupci. Za ova vještačenja koja je spominjala bila je imenovana od strane Trgovačkog suda u postupcima koje je Glumina banka vodila kao tužitelj. U odnosu na pitanje zastupnika tuženika zašto smatra da ocjena da li su vjerovnici evidentirani na ORP 3 obrascu nakon 28.8.1998. do 28.11.1998. odnosno do otvaranja stečaja koji nisu naplatili svoja potraživanja do 30.4.1999. relevantni podaci obzirom na podatke o utvrđenim vjerovnicima u stečajnom postupku navodi da to nije bio njezin zadatak vještačenja, radi se o sasvim novom aspektu i novom zadatku vještačenja, vještački nalaz je koncipirala sam da odgovori na točno postavljen zadatak vještačenja. Na upit iz kojeg razloga na listu 47 svog nalaza navodi da bi se tužitelj naplatio po rješenju o ovrsi iz priljeva na računu Glumine banke d.d. u razdoblju od 23.11.1998. do 30.4.1999., a s obzirom na utvrđen očevidnik o redoslijedu plaćanja ORP 3 na listu 22 nalaza od broja 231 do 297 gdje su evidentirani od 31.8.1998. do 24.11.1998. vjerovnici s neplaćenim potraživanjima u sveukupnom iznosu od oko 100.000.000,00 kn, dakle u iznosu većem od tražbine tužitelja odgovara da pod pretpostavkom da je tužitelj dobio rješenje o ovrsi ono ne bi bilo svrstano u očevidnik ORP 3 nego u očevidnik ORP 1, a što se dokazuje sa ORP 1 očevidnikom koji se nalazi na listu 1008- 1010 gdje je rješenje o ovrsi od 12.3.2002. svrstano na prvo mjesto iako se radi o potraživanjima vjerovnika od 30.7.1998. do 15.3.1999. Dokumentacija koja je više puta dostavljana u spis oko tih očevidnika koji su dijelom loše čitljivi, a dijelom se ne poklapaju svi iznosi izvršila je usporedbu svih očevidnika, izvršila prijepis svih podataka kako bi se na jednom mjestu u skraćenom i čitljivom obliku moglo s razumijevanjem vidjeti o kojim se sve potraživanjima radi. Ova tražbina koja je zaprimljena 12.03.2002. nije naplaćena. Iz dokumentacije koju je punomoćnik tužitelja dostavio uz podnesak od 19.5.2023. postoji dopis JANAF-a i prilozi su bilješke uz financijske izvještaje za 1999. iz kojih je vidljivo da je JANAF imao kratkoročna oročenja, depozite u iznosu od 7.647.000,00 kn.

48. Budući je u svom rješenju posl. broj Rev-1474/2024 od 7.5.2025. Vrhovni sud Republike Hrvatske naveo da postoji nesuglasje između nalaza i mišljenja vještakinje Ljerke Živković i vještaka mr. sc. Zrinka Ručevića, rješenjem od 6. listopada 2025. pozvan je vještak mr. sc. Zrinko Ručević da dopuni svoj nalaz i mišljenje odnosno da se očituje da li bi tužitelj u konkretnom slučaju sigurno uspio namiriti svoju tražbinu da je rješenje o ovrsi izdano pravovremeno te da se naplata vršila u skladu s odredbama Ovršnog zakona, a ne Zakona o platnom prometu i Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, a kako je to u svom nalazu i mišljenju utvrdila vještakinja Ljerka Živković.

49. U svojoj dopuni nalaza i mišljenja od 19. veljače 2026., vještak Zrinko Ručević je naveo da je ponovno proučio spis predmeta i cjelokupnu spisu priloženu dokumentaciju, kao i nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje Ljerke Živković izrađen u ovom predmetu, i to: pisani nalaz i mišljenje od 13. lipnja 2022. (str. 1247. – 1316. spisa), podnesak od 11. travnja 2023. (str. 1385. – 1388. spisa), usmeno očitovanje na raspravi održanoj 18. travnja 2023. (str. 1395. – 1397. spisa), usmeno očitovanje na raspravi održanoj 2. lipnja 2023. (str. 1424. – 1426. spisa), te daje dodatni nalaz da iz rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1474/2024 od 7. svibnja 2025. proizlazi da nalazi vještaka nisu usuglašeni jer je vještak Zrinko Ručević izjavio da se ne može složiti s bezuvjetnom ocjenom vještakinje Ljerke Živković da bi tužitelj svoju tražbinu uspio namiriti u ovršnom postupku da je rješenje o ovrsi donijeto ranije. U odnosu na navedeno, vještak ističe kako se do sada nije upoznao s nalazom i mišljenjem stalne sudske vještakinje Ljerke Živković izrađenim u ovom predmetu, što znači da se nije niti mogao složiti ili ne s njenim utvrđenjima. Nadalje navodi da je na raspravi održanoj 12. listopada 2015., prilikom usuglašavanja nalaza i mišljenja sa stalnom sudskom vještakinjom Vlatkom Sakar, naveo kako se slaže s kompletnim izračunom vještakinje Vlatke Sakar, no da se ne slaže s bezuvjetnim zaključkom da bi u slučaju da je na vrijeme doneseno predmetno rješenje o ovrsi na računu Glumina banke bilo dovoljno sredstava za isplatu tužitelju, posebno imajući u vidu: izričite odredbe Zakona o platnom prometu u pogledu postupanja Financijske agencije (napomena: tada Zavoda za platni promet) u slučajevima kada depozitna institucija propusti podmiriti dospjele obveze po interventnim kreditima Hrvatske narodne banke, kao i eksplicitne odredbe Zakona o platom prometu koje se odnose na isplate nakon što je uskladu sa Zakonom o bankama imenovan privremeni upravitelj depozitne institucije (u konkretnom slučaju Glumina banke). U odnosu na nalaz i mišljenje vještakinje Ljerke Živković koja je navela da se ne može se očitovati bi li tražbina tužitelja bila naplaćena u navedenom razdoblju i u kojem iznosu da je u tom razdoblju izdano rješenje o ovrsi, iz razloga što se radi o pravnom tumačenju odredbi Ovršnog zakona u odnosu na odredbe Zakona o platnom prometu koji se provodio nad Glumina bankom d.d., tj. radi se o pravnom tumačenju koji zakon ima jaču pravnu snagu. Ako se promatraju odredbe Ovršnog zakona po redovnom tijeku događaja, tj. da banka nije bila nelikvidna i pod kontrolom Hrvatske narodne banke, tužitelj bi se naplatio iz rješenja o ovrsi iz priliva koji su bili na računima Glumina banke d.d. u razdoblju od 23.11.1998. do 30.4.1999., a ako se uzme da je redoslijed naplate u uvjetima blokade i nelikvidnosti banke bio strogo nadziran i kontroliran od Hrvatske narodne banke koja je donosila upute i rješenja Zavodu za platni promet, tada se mogu promatrati dva razdoblja: razdoblje od 23.11.1998. do 20.1.1999. kada je Hrvatska narodna banka kontrolirala rad Glumina banke d.d. i davala upute i rješenju Zavodu za platni promet o načinu izvršenja zaprimljenih naloga za plaćanje te razdoblje od 20.1.1999. kada je imenovan privremeni stečajni upravitelj i redoslijed plaćanja bio je reguliran čl. 33. Zakona o platnom prometu (Narodne novine, broj 27/1993., 138/1997. i 165/1998.), iz kojeg proizlazi da se za vrijeme privremenog upravitelja na teret računa banke ne mogu izvršavati nalozi za plaćanje, osim naloga koje je izdao privremeni stečajni upravitelj, dakle, pravno je pitanje ima li Ovršni zakon jaču pravnu snagu od Zakona o bankama i Zakona o platnom prometu koji su bili na snazi u tom razdoblju. Na usmenom očitovanju vještakinje Ljerke Živković s ročišta održanog 18. travnja 2023. je ista odgovorila je na pojedina pitanja tužitelja i u jednom dijelu (naslov stupca u jednoj tabeli) izmijenila je dani nalaz i mišljenje. Na poseban upit suda vještakinja je ponovila utvrđenje iz pisanog nalaza i mišljenja, u smislu da pitanje naplate tužitelja ovisi o pravnom tumačenju, odnosno o tome ima li Ovršni zakon jaču pravnu snagu od Zakona o bankama i Zakona o platnom prometu te ako sud zauzme stajalište da Ovršni zakon ima jaču pravnu snagu tada se tužitelj mogao naplatiti. S druge strane, ako sud zauzme pravno stajalište da Zakon o bankama i Zakon o platnom prometu imaju jaču pravnu snagu, tada se tužitelj ne bi mogao naplatiti, što je potrebno promatrati kroz dva razdoblja (kako je to u pisanom nalazu i mišljenju navedeno). Vještakinja je osim toga navela da su sva plaćanja koja su obavljena sa žiro računa Glumina banke d.d. u spornom razdoblju obavljena mimo ORP obrazaca i nisu u istima evidentirana. Usmenim očitovanjem vještakinje Ljerke Živković s ročišta održanog 2. lipnja 2023. navela je da bi se tužitelj naplatio po rješenju o ovrsi iz priljeva na račun Glumina banke d.d. u razdoblju od 23.11.1998. do 30.4.1999. a na upit tuženice, s obzirom na očevidnik o redoslijedu plaćanja ORP 3 na listu 22. nalaza, od broja 231 do 297 gdje su evidentirani od 31.8.1998. do 24.11.1998. vjerovnici s neplaćenim potraživanjima u sveukupnom iznosu od oko 100.000.000,00 kn, dakle u iznosu većem od tražbine tužitelja, vještakinja Ljerka Živković odgovorila je da pod pretpostavkom da je tužitelj dobio rješenje o ovrsi ono ne bi bilo svrstano u očevidnik ORP 3 nego u očevidnik ORP 1, a što se dokazuje s ORP 1 očevidnikom koji se nalazi na listovima od 1008. do 1010., gdje je rješenje o ovrsi od 12.3.2002. svrstano na prvo mjesto iako se radi o potraživanjima vjerovnika od 30.7.1998. do 15.3.1999. Konačno, vještak Zrinko Ručević iznosi mišljenje da je u skladu s utvrđenjima iznesenima u ovom dodatnom nalazu, nakon proučavanja nalaza i mišljenja te svih utvrđenja i izračuna vještakinje Ljerke Živković (a koja su u dijelovima bitnim za odgovaranje na postavljeni zadatak navedena u ovom dodatnom nalazu), vještak u cijelosti suglasan s navedenim zaključcima vještakinje Ljerke Živković.

50. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještakinje Ljerke Živković i to stoga što smatra da je isti dan stručno i obrazloženo, u skladu sa pravilima struke i financijske znanosti, sve temeljem uvida u priloženu dokumentaciju, a svojim pisanim i usmenim očitovanjima je vještakinja u cijelosti detaljno i obrazloženo otklonila prigovore tuženice.

51. Tuženica je u podnesku od 3. srpnja 2026. prigovorila nekom vještačenju i predložila saslušanje, međutim na upit suda na ročištu 13. srpnja 2026. kojem točno dijelu vještačenja tuženica prigovara i koje izvješća od FINA-e bi trebalo pribaviti, zastupnica tuženice je navela da prigovara zadnjem vještačenju te da ostaje kod dokaznog prijedloga za pribavu dokumentacije od FINA-e o izvatcima i promjenama i stanju računa i stanju sredstava i evidentiranih namirenih obaveza na računu Glumina banke d.d.

52. Sud je navedene dokazne prijedloge tuženice odbio. Prvenstveno se ističe da je prigovor na nalaz i mišljenje vještaka toliko paušalan i općenit da se ne može niti utvrditi na koje vještačenje se odnosi. Nadalje, u ovom postupku koji se vodi od 2006. pribavljena je opsežna dokumentacija o stanju i promjenama na računu Glumina banke d.d. koju su detaljno i opsežno proučila tri sudska vještaka i u obimnim očitovanjima obrazložila. Temeljem odredbe čl. 10. st. 1. ZPP-a sud, stranke i drugi sudionici moraju nastojati da se postupak provede bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova, a sud je dužan onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku. Dokazni prijedlozi tuženice za pribavu daljnje financijske dokumentacije, kao i paušalan prigovor na nalaz i mišljenje jednog od vještaka, usmjereni su isključivo ka odugovlačenju ovog postupka.

53. Pritom se ističe da su nalaz i mišljenje Ljerke Živković, kao i vještaka Zrinka Ručevića i vještakinje Vlatke Sakar, u potpunosti međusobno suglasni, dok je pitanje primjene prava zadatak ovog suda, a ne financijskih vještaka.

54. Budući je vještakinja Živković odgovorila na zadatak vještačenja odnosno da mogućnost naplate ovisi o pravnom stavu suda da li prednost ima Ovršni zakon, u kojem slučaju bi se tužitelj naplatio, ili Zakon o platnom prometu u zemlji, u kojem slučaju se tužitelj ne bi naplatio, odgovor na pitanje da li je tužitelju nastala šteta zbog nepravilnog rada suda ovisi o tome koji se zakon primjenjuje u konkretnom slučaju.

55. Odredbom čl. 9. Zakona o platnom prometu u zemlji ("Narodne novine" br. 27/93, 89/93, 13/94, 69/94, 70/94, 73/94, 13/95, 18/95, 45/95, 24/96, 29/96, 50/96, 52/96, 81/96, 32/97, 94/97, 138/97 i 165/98, u daljnjem tekstu: ZPPZ) Narodna banka Hrvatske: 1) opskrbljuje gotovim novcem jedinice Zavoda; 2) prima u depozit sredstva s računa depozitara, depozite utvrđene zakonom i sredstva za koja nisu zaključeni ugovori o deponiranju; 3) kontrolira obavljanje platnog prometa kod Zavoda banaka, štedionica i drugih kreditno-štednih organizacija te kod Hrvatske pošte i telekomunikacija.

56. Temeljem odredbe čl. 10. ZPPZ-a Zavod za platni promet: 1) vodi račune ovlaštenih organizacija; račune za naplatu javnih prihoda; račune organa uprave, samouprave i uprave: račune pravnih osoba u državnom ili pretežno u državnom vlasništvu; račune za obračun platnog prometa i obavlja platni promet preko tih računa; 2) vodi račune ostalih pravnih i fizičkih osoba i obavlja platni promet po tim računima; 3) obavlja platni promet između sudionika koji račune vode kod različitih ovlaštenih organizacija; 4) evidentira naplatu javnih prihoda i obavlja raspored tih prihoda korisnicima, u skladu s propisima; 5) obavlja blagajničko - trezorske poslove; 6) opskrbljuje gotovim novcem ovlaštene organizacije i sudionike: 7) obavlja poslove u svezi sa zamjenom i povlačenjem oštećenih i pohabanih novčanica te kovanog novca iz optjecaja za račun Narodne banke Hrvatske; 8) uključuje sredstva na računima u Zavodu kao depozite po viđenju u račun depozitara; 9) prati i iskazuje stanje novčanih sredstava na računima ovlaštenih organizacija i na računima pravnih osoba u Zavodu i njihovu solventnost; 10) obračunava platni promet obavljen kod svih ovlaštenih organizacija; 11) osigurava podatke za vođenje kreditno-monetarne politike i praćenje tekućih gospodarskih kretanja; 12) obavlja druge poslove platnog prometa određene zakonom odnosno ugovorom.

57. Izmijenjenom odredbom čl. 25. ZPPZ-a propisano je da se plaćanje s računa u smislu odredbi čl. 3. provodi do visine pokrića na računu. Pokrićem se smatra raspoloživi saldo na računu od prethodnog dana, uvećan za priljev sredstava tijekom dana i sredstva kredita na podlozi ugovora o tekućem računu s depozitnom institucijom u smislu čl. 13. st. 3. ZPPZ-a, a umanjen za plaćanja u tom danu do časa utvrđivanja pokrića. Ako se plaćanje provodi pravnoj ili fizičkoj osobi čija se sredstva po viđenju na njenom računu uključuju u depozit druge depozitne institucije, različite od platiteljeve, pored uvjeta pokrića , mora biti zadovoljen i uvjet da istodobno na žiro-računu njegove depozitne institucije postoji potražni saldo najmanje u visini kojom treba zadužiti žiro-račun platitelja.

58. Nadalje, odredbom čl. 25.a ZPPZ-a propisano je da ako nakon dnevne obrade naloga u Zavodu, eventualnog angažiranja kredita na tržištu novca i dobivanja kredita od Narodne banke Hrvatske depozitna institucija iskaže negativni saldo na njenom računu ili ako je za pokriće negativnog salda korišten interventni kredit Narodne banke Hrvatske, Zavod će idući radni dan započeti kontrolu primjene odredbe čl. 25. st. 2. ZPPZ-a. Zavod će provoditi kontrolu primjene odredbi čl. 25. st. 2. ZPPZ-a i u slučaju ako depozitna institucija ima u Zavodu evidentirane nenamirene obveze u smislu čl. 33. st. 4. ZPPZ-a. Ako se zbog kontrole primjene odredbi čl. 25. st. 2. ZPPZ-a ne mogu provoditi zadana plaćanja, Zavod o tome izvještava Narodnu banku Hrvatske i dotičnu depozitnu instituciju.

59. Odredbom čl. 25.b ZPPZ-a propisano je da Zavod provodi kontrolu primjene odredbi čl. 25. st. 2. ZPPZ-a dok depozitna institucija ne pokrije negativni saldo na svom računu, ne vrati interventni kredit, odnosno dok ne namiri evidentirane nenamirene obveze u Zavodu. O eventualnom produženju roka vraćanja interventnog kredita, Narodna banka Hrvatske izvještava Zavod. Ako depozitna institucija nakon dospijeća ne vrati sredstva interventnog kredita, Zavod ispostavlja nalog i provodi naplatu u korist Narodne banke Hrvatske.

60. Temeljem odredbe čl. 33. ZPPZ-a ovlaštena organizacija dužna je naloge za plaćanje primljene od sudionika i drugih ovlaštenih organizacija izvršiti idući radni dan od dana primitka, ako su ispunjeni uvjeti iz ovog Zakona. Izuzetno, ovlaštena organizacija dužna je naloge za plaćanje koje daju Narodna banka Hrvatske, depozitne institucije, državni proračun i korisnici sredstava državnog proračuna, sudionici za plaćanje između deponenata iste depozitne institucije kao i naloge koje Narodna banka Hrvatske svojom odlukom utvrdi sa visokim prioritetom izvršiti istoga dana kada ih je primila, ako su ispunjeni uvjeti iz tog Zakona. Ovlaštena organizacija dužna je primljene naloge za plaćanje koji se odnose na sudionike čiji se računi vode kod druge ovlaštene organizacije predati Zavodu odmah, a najkasnije idućeg radnog dana. Nalozi koje se nije moglo provesti zbog neispunjavanja uvjeta iz čl. 25. ZPPZ-a, evidentiraju se u ovlaštenoj organizaciji prema vrhunskom redoslijedu primitka i tim redom ih se provodi čim se ispune uvjeti ili ih se vraća nalogodavatelju ako on to traži. Ako je zbog ograničenja moguće provesti samo dio naloga, ovlaštena organizacija izvještava o tome dotičnu depozitnu organizaciju, koja u dogovoru sa svojim deponentima određuje redoslijed provođenja i o tome izvještava nadležnu ovlaštenu organizaciju. Odluku Narodna banka Hrvatske donijet će u roku od sedam dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe. Nadalje, u skladu sa čl. 33. st. 5. ZPPZ-a iznimno od odredbi st. 4. tog čl., danom stupanja na snagu Odluke o imenovanju privremenog upravitelja u skladu s odredbama Zakona o bankama, na teret računa banke ne mogu se izvršavati nalozi za plaćanje osim naloga koje je izdao privremeni upravitelj.

61. Međutim, prema pravnom shvaćanju ovog suda ovlaštenje privremenog upravitelja u skladu s citiranim odredbama ZPPZ-a odnose se isključivo na naloge za plaćanje koje banka dobrovoljno izdaje i plaća, a li ne i na rješenja o ovrsi izdana od strane suda. Temeljem čl. 1. st. 1. OZ-a ovršni postupak je postupak po kojem sudovi provode prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih isprava. Pravo na prisilno ostvarenje svoje tražbine u sudskom postupku predstavlja ostvarenje prava tužitelja na pristup sudu , koje pravo je zajamčeno čl. 6. Konvencije, kao i čl. 29. st. 1. Ustava. Tumačenje da bi odredbe ZPPZ-a bile iznad odredbi OZ-a kojim se uređuje sudski postupak kojim se prisilno ostvaruje tražbina vjerovnika bi privremenog upravitelja HNB-a dovodile u položaj da ima ovlasti staviti izvan snage odluke sudbene vlasti, a što bi predstavljalo povredu prava na pravično suđenje zajamčeno čl. 6. Konvencije i čl. 29. st. 1. Ustava jer bi sudskoj odluci bio oduzet pravni učinak bez zakonom propisane procedure kroz institute pravnih lijekova.

62. Naime, čak i odredba čl. 206. st. 3. OZ-a propisuje da pravna osoba koja obavlja poslove platnoga prometa ne može provesti nalog ovršenika prije isplate tražbine utvrđene rješenjem o ovrsi, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Pritom bi takva iznimka morala biti izričito propisana posebnim zakonom, a što nije slučaj sa odredbom čl. 33. st. 5. ZPPZ-a. Nadalje, i iz dopisa HNB-a Glumina banci od 21. srpnja 1998. (list 996 spisa), a u kojem na upit Glumina banke d.d. HNB pojašnjava redoslijed izvršavan ja nenamirenih obveza, proizlazi da se dospjeli interventni kredit vraća iz prvog priljeva sredstava na račun banke, prije izvršenja svih drugih naloga za plaćanje računa banke. Interventni kredit banka može vratiti i prije roka dospijeća, ako na računu ZAP-u nema evidentiranih nenamirenih obveza koje se izvršavaju prije nedospjelog interventnog kredita. Evidentirane nenamirene obveze na računu banke imaju prioritet izvršenja pred svim drugim nalozima banke i deponenata banke.

63. Iz nalaza i mišljenja vještakinje Ljerke Živković proizlazi da je u razdoblju od podnošenja prijedloga za ovrhu do otvaranja stečajnog postupka na računu Glumina banke d.d. bilo dovoljno sredstava za naplatu potraživanja tužitelja i nije bilo nikakvih drugih rješenja o ovrsi koja su čekala naplatu. Budući bi temeljem čl. 206. st. 1. OZ-a ovršenikov dužnik (osoba koja obavlja poslove platnog prometa) po primitku rješenja o ovrsi zaplijenio dužni iznos, odnosno postupio sukladno čl. 211. OZ-a i stavio rješenje o ovrsi u redoslijed naplate te po priljevu sredstava zaplijenio dužni iznos te po pravomoćnosti rješenja o ovrsi isti sukladno čl. 208. st. 2. OZ-a i isplatio ovrhovoditelju, da je Općinski sud u Zagrebu pravovremeno izdao rješenje o ovrsi, ovrhovoditelj, ovdje tužitelj bi se uspješno naplatio u tom ovršnom postupku jer je prema nalazu i mišljenju vještaka na računu njegovog dužnika bilo dovoljno sredstava za naplatu njegove tražbine, a sukladno pravnom stavu ovog suda takvo rješenje o ovrsi bi imalo prioritet naplate i privremeni upravitelj ne bi mogao odbiti izvršenje te naplate ili naložiti da se ista ne izvrši.

64. Stoga su ispunjeni uvjeti iz čl. 67. ZS-a jer je upravo nepravilan rad suda doveo do nemogućnosti naplate tužitelja u ovršnom postupku, čime mu je nastala šteta. Da je sud postupio u skladu sa čl. 13. OZ i hitno donio rješenje o ovrsi dug Glumina banke d.d. u iznosu utvrđenom presudom poslovni broj P-5782/98 od 22. rujna 1998. bi tužitelju bio plaćen. Pritom je iz završnog računa stečajnog upravitelja razvidno da tražbina tužitelja, koja je u četvrtom višem isplatnom redu ostaje nenamirena u cijelosti (list 1419 i 1902 spisa) pa tužitelj svoju tražbinu nije namirio niti u stečajnom postupku koji je rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu posl. broj St-83/1999 od 17. listopada 2023. zaključen s danom 17. listopada 2023., a uspio bi je namiriti od Glumina banke d.d. da je rješenje o ovrsi izdano pravovremeno.

65. U odnosu na istaknuti prigovor zastare tuženice, temeljem odredbe čl. 230. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO) t ražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila, a u svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala. Identičnu odredbu sadržavao je i čl. 376. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99, u daljnjem tekstu: ZOO-99).

66. Tužitelj je za štetu - nemogućnost naplate svoje tražbine od Glumina banke d.d. saznao tek zaključenjem stečajnog postupka odnosno s danom 17. listopada 2023. kada je evidentno da nema dovoljno imovine stečajnog dužnika da bi se njegova tražbina namirila u stečajnom postupku. Tek je tad saznao za puni opseg svoje štete jer je tijekom vođenja stečajnog postupka, iako je njegova tražbina priznata u IV. isplatnom redu, ipak postojala barem neka mogućnost da se dio te tražbine naplati nakon unovčenja imovine stečajnog dužnika. Budući je ovaj postupak pokrenut 16. veljače 2006., to nisu protekli rokovi propisani čl. 230. ZOO-a te je istaknuti prigovor neosnovan.

67. Međutim, čak i kada bi se zauzeo pravni stav da vođenje stečajnog postupka nije utjecalo na tijek zastarnog roka, odnosno da je šteta nastala ranije, ona u svakom slučaju nije nastala prije pravomoćne obustave ovršnog postupka odnosno 13. srpnja 2004. kada je tužitelj saznao da svoju tražbinu neće moći naplatiti u ovršnom postupku koji je pravovremeno pokrenuo. Budući je tužba u ovom postupku podnesena 16. veljače 2006., to nisu protekli zastarni rokovi propisani čl. 376. ZOO-99 pa bi i u tom slučaju prigovor zastare bio neosnovan.

68. Slijedom svega naprijed iznesenog, tužitelju je nastala šteta upravo u utuženom iznosu od tadašnjih 4.090.698,53 DEM, a što po fiksnom tečaju 1 EUR = 1,95583 DEM iznosi 2.091.540,95 EUR. Budući tužitelj potražuje iznos od 2.067.364,27 EUR, sukladno čl. 2. st. 1. ZPP-a navedeni iznos mu je i dosuđen.

69. Što se tiče tijeka zakonske zatezne kamate, tužitelju je u ovršnoj ispravi - presudi poslovni broj P-5782/98 od 22. rujna 1998. dosuđen iznos od 4.090.698,53 DEM sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 5. kolovoza 1998. Da je sud pravovremeno izdao rješenje o ovrsi u ovršnom predmetu poslovni broj Ovrpl-3053/98 tada bi tužitelj, pored glavnice, naplatio i zakonske zatezne kamate od 5. kolovoza 1998. do isplate. Kako tužbenim zahtjevom potražuje zakonske zatezne kamate od 24. studenog 1998. do isplate, to su mu temeljem čl. 277. st. 1. ZOO-99 zakonske zatezne kamate dosuđene od tog datuma do isplate.

70. Stopa zakonske zatezne kamate određena je temeljem čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate ("Narodne novine" br. 76/96, 72/02, 153/04), a sukladno čl. 2. st. 1. Zakona o zateznim kamatama ("Narodne novine" br. 28/96.) i čl. 2. Zakona o kamatama ("Narodne novine" br. 94/04) od dospijeća do 31. prosinca 2007., a od 1. siječnja 2008. do isplate po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a.

71. Ostali priloženi dokazi nisu posebno cijenjeni jer isti nisu odlučni za rješavanje u ovoj pravnoj stvari.

72. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a.

73. Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu s dostavljenim troškovnikom te prema vrijednosti predmeta spora (2.067.364,27 EUR), a prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23, u daljnjem tekstu: OT), i to temeljem tbr. 52/3 OT koja propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka. Tužitelju je priznat trošak za sastav tužbe od 8611 bodova (tbr. 7/1), sastav podnesaka od 20.6.2006., 28.1.2010., 18.3.2010. i 9.12.2010. po 8611 bodova (tbr. 8/1), za sastav obrazloženih podnesaka od 28.2.2013., 26.9.2013., 14.1.2021., 26.2.2021., 18.6.2021., 25.11.2021., 20.3.2023. i 25.6.2026. po sveukupno 100 bodova (tbr. 8/3), za sastav podnesaka od 7.2.2007. i 19.4.2010. po 25 bodova (tbr. 8/4) za pristup na ročišta 11.12.2006., 15.3.2007., 24.9.2007., 10.6.2010., 15.10.2010., 12.5.2011., 19.3.2013., 8.4.2014., 12.10.2015., 21.3.2016., 9.3.2021., 15.2.2022., 2.6.2023. i 13.7.2026. po 8611 bodova (tbr. 9/1), za pristup na ročište 28.1.2021. po 50 bodova (tbr. 9/5) te za sastav žalbe od 24.10.2007. (tbr. 10/1) zatraženih 10000 bodova odnosno sveukupno 173809 bodova što pomnoženo s vrijednošću 1 boda od 2,00 EUR sukladno važećoj OT iznosi 347.618,00 EUR te što uvećano za 25% na ime PDV-a iznosi 434.522,50 EUR. Tužitelju je priznat trošak financijskih vještačenja u sveukupnom iznosu od 5.441,61 EUR, tako da mu je sveukupno priznat parnični trošak u iznosu od 439.964,11 EUR.

74. Tužitelju nije priznat trošak sastava podnesaka od 12.5.2011. i 16.3.2016. jer su isti predani na ročištu za koji pristup je tužitelju već priznat trošak. Tužitelju također nisu priznati troškovi sastava odgovora na žalbu od 10.5.2016., odgovora na žalbu od 2.10.2023., odgvora na prijedlog za dopuštenje revizije i odgovora na reviziju jer isti nisu bilo potrebni za vođenje ovog postupka. Tužitelju također nije priznat trošak plateža sudske pristojbe na tužbu jer istu nije platio.

75. Zahtjev tuženice za naknadu troškova parničnog postupka je odbijen jer ista nije uspjela u sporu.

76. Dosuđeni iznosi preračunati su u službenu valutu euro temeljem čl. 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 57/2022).

77. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 20. srpnja 2026.

Sutkinja:

Ana Lovrinov

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP-a).

DNA:

1. tužitelju po pun.

2. tuženici po ŽDO Zagreb