REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-3035/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Radovan Raduka, u izvanparničnom postupku predlagateljice KČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnice Antonela Sesar i Maja Gašić, odvjetnice u Rijeci, protiv protustranke KČN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica dr. sc. Ana Holjar, odvjetnica u Rijeci, radi uređenja odnosa ortaka, odlučujući o predlagateljičinoj žalbi protiv rješenja Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj R1-87/2026-4 od 17. lipnja 2026., 20. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se predlagateljičina žalba kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj R1-87/2026-4 od 17. lipnja 2026.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud se pobijanim rješenjem oglasio stvarno nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari (točka I. izreke). Po pravomoćnosti tog rješenja predmet će se ustupiti stvarno i mjesno nadležnom Općinskom sudu u Rijeci (točka II. izreke).

2. Tako je odlučio, na temelju čl. 17. st. 1. i čl. 21. st. 1. u vezi s čl. 46. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25; dalje: ZPP), te čl. 3. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/23; dalje: ZIP), prema kojemu je u izvanparničnom postupku u prvom stupnju stvarno nadležan općinski sud, ako tim Zakonom ili drugim zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku nije drukčije propisano. Iz odredbi Zakona o izvanparničnom postupku a ne proizlazi da bi trgovački sud bio nadležan odlučivati o prijedlogu za uređenje odnosa ortaka, odnosno o prijedlogu za razvrgnuće suvlasničke zajednice ortaka. Ta nadležnost ne proizlazi niti iz odredbi Zakona o parničnom postupku kojim je uređena nadležnost sudova u parničnom postupku o kojem se u konkretnom slučaju ne radi (već se radi o izvanparničnom postupku radi uređenja odnosa ortaka, odnosno radi diobe ortačke imovine). Na taj način izjasnila se i sudska praksa (odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Gr1-2/11-2 od 24. siječnja 2011.).

3. Predlagateljica u žalbi navodi da je stvarna nadležnost trgovačkih sudova propisana odredbom čl. 34.b ZPP-a. U točki 8. tog članka, koja je u ovom slučaju mjerodavna, propisano je da trgovački sudovi u parničnom postupku u prvom stupnju sude u sporovima koji se odnose na zaštitu i uporabu industrijskog vlasništva, autorskog prava i srodnih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva, kao i u sporovima za zaštitu i uporabu izuma i tehničkih unapređenja, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Iz ustaljene sudske prakse proizlazi da je potrebno dati prednost specijalnim propisima koji uređuju pitanje nadležnosti, a u konkretnom slučaju se radi o izvanparničnom postupku koji proizlazi iz ortačkog odnosa odnosno osoba koje se bave registriranom djelatnošću, a istovremeno se radi o uređenju odnosa u pogledu zajedničkog intelektualnog vlasništva, a u pogledu kojeg je izričito čl. 34.b st. 1. t. 8. ZPP-a propisano da su za odlučivanje u takvim postupcima nadležni trgovački sudovi (odluka Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-115/2025).

4. Žalba nije osnovana.

5. Pobijano rješenje ispitano je na temelju odredaba čl. 365. u vezi s čl. 381. ZPP-a i čl. 43. st. 1. ZIP-a, u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a.

6. U konkretnom slučaju radi se o izvanparničnom postupku radi uređenja odnosa ortaka i diobe ortačke imovine, kako to proizlazi iz obrazloženja pobijanog rješenja i stanja spisa.

7. „Na pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak, ako ovim Zakonom ili drugim zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku nije drukčije određeno.“ (čl. 2. ZIP-a)

„U izvanparničnom postupku u prvom stupnju stvarno je nadležan općinski sud, ako ovim Zakonom ili drugim zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku nije drukčije propisano.“ (čl. 3. st. 1. ZIP-a)

8. Stoga se prvostupanjski sud pravilnom primjenom citiranih zakonskih odredaba oglasio stvarno nenadležnim i predmet ustupio stvarno (i mjesno) nadležnom općinskom sudu.

9. S obzirom na navedeno, neosnovano se žaliteljica poziva na odredbu čl. 34.b st. 1. t. 8. ZPP-a i odluku Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-115/2025 od 26. veljače 2025., jer se ovdje, prije svega, ne radi o parničnom postupku, a niti se (kao u toj odluci) radi o postupku radi zaštite poslovne tajne (nego o postupku radi uređenja odnosa ortaka i diobe ortačke imovine).

10. Prvostupanjski sud je i pravilnom primjenom čl. 17. st. 1. i čl. 21. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 2. ZIP-a donio pobijano rješenje, pa je, primjenom čl. 380. t. 2. ZPP-a u vezi s čl. 44. st. 1. ZIP-a, odlučeno kao u izreci.

Zagreb, 20. srpnja 2026.

Sudac

Radovan Raduka