REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-2819/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sutkinja Kamelija Parać, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja 1. COMPLEX PROJECT d.o.o., OIB: 09617060332, Kapucinski trg 2, Varaždin, kojeg zastupaju punomoćnici Marko Tušek i Stela Tursan, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Marko Tušek i Stela Tursan iz Varaždina, 2. predlagatelja osiguranja OPREMA-PIT d.o.o., OIB: 57676913636, Koprivnička ulica 23, Ludbreg, kojeg zastupa punomoćnik Dalibor Gradinščak, odvjetnik iz Varaždina, protiv protivnika osiguranja GRAD VARAŽDIN, OIB: 13269011531, Trg kralja Tomislava 1, Varaždin, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Brlečić & partneri j.t.d. sa sjedištem u Varaždinu, radi određivanja privremene mjere, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj R1-14/2026-3 od 15. lipnja 2026., 20. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba protivnika osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj R1-14/2026-3 od 15. lipnja 2026.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova sastava odgovora na žalbu u iznosu od 3.102,00 EUR.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj R1-14/2026-3 od 15. lipnja 2026. prihvaćen je prijedlog za određivanje privremene mjere osiguranja radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja 1. COMPLEX PROJECT d.o.o., koja se sastoji u suzdržavanju i odustajanju protivnika osiguranja od naplate bankarske garancije br. 8800014833 za uredno ispunjenje ugovora izdane od strane Zagrebačke banke d.d., Trg bana Josipa Jelačića 10, Zagreb, OIB: 92963223473, od 20. travnja 2026. na iznos od 149.760,98 EUR, zabranjeno je protivniku osiguranja podnijeti zahtjev za naplatu bankarske garancije br. 8800014833 za uredno ispunjenje ugovora izdane od strane Zagrebačke banke d.d., Trg bana Josipa Jelačića 10, Zagreb, OIB: 92963223473 od 20. travnja 2026. na iznos od 149.760,98 EUR i naplatiti se po njoj, te je zabranjeno Zagrebačkoj banci d.d. postupiti po već podnesenom ili budućem zahtjevu za naplatu predmetne bankarske garancije te se zabranjuje isplatiti protivniku osiguranja ili trećoj osobi iznos koji je naveden u predmetnoj bankarskoj garanciji (točka I. izreke), prihvaćen je prijedlog za određivanje privremene mjere osiguranja radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja 2. OPREMA-PIT d.o.o., OIB: 57676913636, Koprivnička ulica 23, 42230 Ludbreg, prema protivniku osiguranja Gradu Varaždinu, [adresa], OIB: 13269011531, koja se sastoji u suzdržavanju i odustajanju protivnika osiguranja od naplate bankarske garancije br. 8800016242 za uredno ispunjenje ugovora izdanu od strane Zagrebačke banke d.d., Trg bana Josipa Jelačića 10, Zagreb, OIB: 92963223473, od 23. travnja 2026. na iznos od 78.047,02 EUR, zabranjeno je protivniku osiguranja podnijeti zahtjev za naplatu bankarske garancije br. 8800016242 za uredno ispunjenje ugovora izdane od strane Zagrebačke banke d.d., Trg bana Josipa Jelačića 10, Zagreb, OIB: 92963223473, od 23. travnja 2026. na iznos od 78.047,02 EUR i naplatiti se po njoj te je zabranjeno Zagrebačkoj banci d.d. postupiti po već podnesenom ili budućem zahtjevu za naplatu predmetne bankarske garancije te se zabranjuje isplatiti protivniku osiguranja ili trećoj osobi iznos koji je naveden u predmetnoj bankarskoj garanciji (točka II. izreke), naloženo je protivniku osiguranja nadoknaditi predlagateljima osiguranja kao solidarnim vjerovnicima troškove postupka u iznosu od 3.852,00 EUR uvećano za zakonske zatezne kamate (točka III. izreke).

2. Takvu odluku prvostupanjski sud je utemeljio na odredbi čl. 346. st. 1. u vezi s odredbom čl. 344. st. 2. i 3. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24: dalje: OZ) ocijenivši da su predlagatelji osiguranja učinili vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine usmjerene na zabranu protivniku osiguranja da podnese na naplatu banci bankarske garancije, te na zabranu banci da postupi po tome zahtjevu. Prvostupanjski sud je zaključio da privremenom regulacijom, predmetnom nenaplatom bankarskih garancija za protivnika osiguranja ne bi nastala šteta, odnosno, moguća je vjerojatnost da bi on pretrpio samo neznatnu štetu jer je protivnik osiguranja jedinica lokalne samouprave

– grad koji raspolaže proračunskim sredstvima u višemilijunskim iznosima (proračun protivnika osiguranja za 2026. je oko 149.000.000,00 EUR), te predmetni iznosi koji bi on naplatio po predmetnim bankarskim garancijama (149.760,98 EUR i 78.047,02 EUR) ne mogu imati bitan učinak u odnosu na njegovo financijsko stanje.

3. Protiv tog rješenja žalbu je izjavio protivnik osiguranja pobijajući ga iz svih žalbenih razloga. U žalbi je u bitnom naveo da se prvostupanjski sud upustio u meritorno rješavanje spornih odnosa između stranaka, te se bitna povreda postupka ogleda u tome što sud nije ostao na razini ocjene vjerojatnosti tražbine, već je zauzeo konačna činjenična i pravna stajališta o predmetu budućeg spora. Prvostupanjski sud zaključuje da predlagatelji nisu odgovorni za kašnjenje u izvođenju radova i da su iskoristili pravo zahtijevati produljenje roka izvođenja radova iz čl. 18. st. 6. navedenog Ugovora pa stoga nisu povrijedili ugovorne obveze. Prvostupanjski sud se pri tome pozvao na mišljenja osoba koje nisu sudjelovale u projektiranju, revidiranju, stručnom nadzoru ni izvođenju predmetne građevine, odnosno na mišljenja osoba koje je predlagatelj samostalno angažirao nakon nastanka spora. Privatna stručna mišljenja osoba koje nisu sudionici u gradnji ne mogu imati veću dokaznu vrijednost od očitovanja osoba koje su projekt izradile, revidirale i nadzirale te za njega preuzele zakonsku odgovornost. Pri donošenju odluke prvostupanjski sud je zanemario da su predlagatelji bili upoznati s cjelokupnom projektno tehničkom dokumentacijom i da nemaju nikakve primjedbe, da su im poznati svi uvjeti za vođenje građenja, uvjeti pristupa predmetu nabave, da im je poznata tehnička složenost radova, te da se odriču prava na moguće prigovore s osnova nepoznavanja uvjeta i načina izvođenja radova. Naime, predlagatelji su preuzeli obvezu izvršiti sve radove do 15. svibnja 2026., sukladno projektnoj dokumentaciji s kojom su bili upoznati prije sklapanja ugovora i na koju nisu imali nikakvih prigovora sve do trenutka kada su zapravo utvrdili da nisu u stanju i mogućnosti izvršiti ugovorene radove. Obveza izrade izvedbenog projekta bila je na izvođačima s obzirom na to da je sastavni dio troškovnika na temelju kojeg su i dali ponudu, bila izrada tražene izvedbene i radioničke dokumentacije. Predlagatelji nisu dokazali da su bili u mogućnosti izvršiti ugovorene obveze u ugovorenom roku, ni da bi izvršili ugovorom preuzete obveze u naknadnom traženom roku, slijedom čega protustranci nije preostalo ništa drugo nego da raskine ugovor, te da naplati bezuvjetnu i neopozivu bankarsku garanciju. Što se tiče druge pretpostavke potrebne da bi se odredila privremena mjera, prvostupanjski sud nije utvrdio opasnost iz odredbe čl. 346. OZ-a te bi po logici prvostupanjskog suda svaka tražbina usmjerena na zabranu naplate bankarske garancije automatski opravdavala određivanje privremene mjere. Pri tome je osobito važno imati u vidu da se u konkretnom slučaju radi o bezuvjetnoj i neopozivoj bankarskoj garanciji naplativoj na prvi poziv bez prava prigovora. Svrha instituta bankarske garancije upravo je osigurati korisniku brzo i učinkovito namirenje bez potrebe prethodnog vođenja sudskog postupka radi utvrđenja odgovornosti ugovornih strana. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je faktički suspendirao djelovanje samostalne bankarske garancije prije nego što je utvrđena bilo kakva zlouporaba prava, prijevara ili očita neosnovanost zahtjeva za naplatu. Predlagatelji, čak i u slučaju da uspiju u eventualnom budućem sporu, raspolažu punom sudskom zaštitom kroz zahtjev za naknadu štete ili povrat eventualno neosnovano naplaćenog iznosa. Stoga naplata bankarske garancije sama po sebi ne dovodi do nenadoknadive štete niti ostvarenje njihovih prava čini nemogućim. Protivnik osiguranja nije trgovačko društvo koje raspolaže vlastitim sredstvima prema vlastitoj poslovnoj procjeni, već jedinica lokalne samouprave koja je dužna postupati u interesu građana. Nije sporno da zbog neizvršenja ugovornih obveza od strane predlagatelja postoji realna opasnost gubitka bespovratnih sredstava u iznosu od 812.265,00 EUR. Stoga nije točan zaključak prvostupanjskog suda da bi protivnik osiguranja pretrpio tek neznatnu štetu. Predložio je uvažiti žalbu, ukinuti pobijanu odluku i predmet vratiti na ponovno odlučivanje.

4. Predlagatelji osiguranja su podnijeli odgovor na žalbu u kojem su se usprotivili protivnikovim žalbenim navodima, predložili su odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijanu odluku.

5. Žalba protivnika osiguranja nije osnovana.

6. Pobijano prvostupanjsko rješenje ispitano je sukladno odredbama čl. 365. i čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25; dalje: ZPP) u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a, u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

7. Nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, dok žalitelj ne upire na neku određenu povredu.

8. Predmetni postupak vodi se radi osiguranja prvopredlagateljeve nenovčane tražbine usmjerene na sprječavanje naplate bankovne garancije broj 8800014833 za uredno ispunjenje ugovora izdane od strane Zagrebačke banke d.d., od 20. travnja 2026. na iznos od 149.760,98 EUR na način da se zabrani protivniku osiguranja podnijeti zahtjev za naplatu bankarske garancije i naplatiti se po njoj, te je zabranjeno Zagrebačkoj banci d.d. postupiti po već podnesenom ili budućem zahtjevu za naplatu predmetne bankarske garancije te se zabranjuje isplatiti protivniku osiguranja ili trećoj osobi iznos koji je naveden u predmetnoj bankarskoj garanciji. Drugopostavljeni zahtjev za osiguranje se odnosi na drugopredlagateljevu nenovčanu tražbinu usmjerenu na sprječavanje naplate bankovne garancije broj 8800016242 za uredno ispunjenje ugovora izdanu od strane Zagrebačke banke d.d., od 23. travnja 2026. na iznos od 78.047,02 EUR na način da se zabrani protivniku osiguranja podnijeti zahtjev za naplatu bankarske garancije i naplatiti se po njoj, te je zabranjeno Zagrebačkoj banci d.d. postupiti po već podnesenom ili budućem zahtjevu za naplatu predmetne bankarske garancije te se zabranjuje isplatiti protivniku osiguranja ili trećoj osobi iznos koji je naveden u predmetnoj bankarskoj garanciji.

8.1. Predlagatelji osiguranja svoj prijedlog temelje na tvrdnji da je 14. studenog 2025. između protivnika osiguranja kao naručitelja i predlagatelja osiguranja kao zajednice ponuditelja, na temelju provedenog otvorenog postupka javne nabave, zaključen Ugovor za izvođenje radova na dogradnji dječjeg vrtića u [adresa] u [adresa] (dalje: Ugovor), a kojim se ugovorom izvođač obvezao izvesti radove na dogradnji navedenog dječjeg vrtića za vrijednost od 2.278.079,98 EUR bez PDV-a. Sukladno odredbi čl. 28. Ugovora predlagatelji osiguranja su protivniku osiguranja predali jamstvo za uredno izvršenje ugovora u ukupnom iznosu od 10% vrijednosti ugovora, odnosno, ukupno na iznos od 227.808,00 EUR, i to, prvopredlagatelj garanciju broj 8800014833 za uredno ispunjenje ugovora izdanu od strane Zagrebačke banke d.d. od 20. travnja 2026. na iznos od 149.760,98 EUR te drugopredlagatelj garanciju broj 8800016242 za uredno ispunjenje ugovora izdanu od strane Zagrebačke banke d.d. od 23. travnja 2026. na iznos od 78.047,02 EUR. Predlagatelji su istaknuli da je protivnik osiguranja dostavio obavijest o raskidu ugovora i naplati jamstva za uredno ispunjenje ugovora Klasa: 361 01/25-01/2, Ur. broj: 2186-1-05-01/1-26-56 od 1. lipnja 2026., a iz koje obavijesti proizlazi da protivnik osiguranja jednostrano raskida predmetni Ugovor zbog isteka roka za izvođenje radova, te zbog činjenice što izvođač nije u mogućnosti izvršiti svoje obveze do 30. lipnja 2026. do kojeg roka je ugovor sklopljen, te je ustvrdio da će protivnik osiguranja zbog toga pristupiti naplati jamstva za uredno ispunjenje ugovora sukladno čl. 28. st. 7.e Ugovora. Predlagatelji osiguranja smatraju da je predmetni jednostrani raskid ugovora od strane protivnika osiguranja pravno i činjenično neutemeljen, te da predstavlja nezakonito i neutemeljeno postupanje kojim je protivnik osiguranja grubo prekršio prava i obveze iz ugovora, a posljedično čemu bi naplata bankarskih garancija predstavljala tešku zlouporabu instrumenata osiguranja koje su mu predlagatelji predali. Predlagatelji su nadalje naveli da je jedini razlog zbog kojeg je protivnik osiguranja izjavio jednostrani raskid ugovora tvrdnja da izvođač nije izvodio radove ugovorenom i planiranom dinamikom, te da on svoju obvezu neće moći izvršiti u ugovorenom roku, tj. do 30. lipnja 2026. Za takvo postupanje protivnika osiguranja nije postojao nikakav pravni ni činjenični temelj jer je protivniku osiguranja od samog početka radova bilo poznato da je predlagateljima osiguranja bilo bitno otežano i onemogućeno izvođenje radova, i to, zbog neispunjenih obveza od strane protivnika osiguranja. Navedene tvrdnje proizlaze iz brojnih pisanih upozorenja izvođača od samog početka ugovornog odnosa, a što je u konačnici nepobitno potvrđeno postupanjem nadležnih tije la koja su upravo na traženje predlagatelja osiguranja zbog utvrđenih nezakonitosti i propusta od strane naručitelja u konačnici zatvorili gradilište, a o čemu su u spis dostavljeni pisani dokazi uključujući i isprave nadležnog inspekcijskog tijela. Do nepoštivanja dinamike izvršenja radova gradnje došlo je zbog neispunjenja obveza naručitelja, a isto je slučaj s aktivacijom garancije koju je protivnik osiguranja najavio kao posljedicu jednostranog raskida ugovora, pa stoga predlagatelji osiguranja imaju evidentnu nenovčanu tražbinu prema protivniku osiguranja koja se sastoji u obvezi protivnika osiguranja na suzdržavanje i odustanak od radnji naplate po predanoj bankarskoj garanciji.

9. Prema odredbi čl. 346. st. 1. OZ-a radi osiguranja nenovčane tražbine, može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim: 1. postojanje svoje tražbine i 2. opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine čije se osiguranje traži, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Odredbe čl. 344. st. 2. i 3. toga Zakona primjenjuju se i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina (čl. 346. st. 2. OZ-a). Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz st. 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (čl. 344. st. 2. OZ-a).

10. Suprotno žalbenim navodima, ovaj sud prihvaća zaključak prvostupanjskog suda da su ispunjene pretpostavke za izdavanje predloženog osiguranja.

11. Iz spisa proizlazi da su predlagatelji (izvođač) i protivnik osiguranja (naručitelj) 14. studenog 2025., na temelju provedenog otvorenog postupka javne nabave, zaključili Ugovor za izvođenje radova na dogradnji dječjeg vrtića u [adresa] u [adresa] (dalje: Ugovor), a kojim se ugovorom izvođač (predlagatelji osiguranja) obvezao izvesti radove na dogradnji dječjeg vrtića za vrijednost od 2.278.079,98 EUR bez PDV-a. Stranke su čl. 18. Ugovora ugovorile rok za izvršenje radova maksimalno do 15. svibnja 2026., dok je Ugovor sklopljen na rok do 30. lipnja 2026. Sukladno odredbi čl. 28. Ugovora predlagatelji osiguranja su predali protivniku osiguranja jamstvo za uredno izvršenje ugovora u ukupnom iznosu od 10% vrijednosti ugovora, odnosno, ukupno na iznos od 227.808,00 EUR, i to, prvopredlagatelj bankarsku garanciju broj 8800014833 za uredno ispunjenje ugovora izdanu od strane Zagrebačke banke d.d. od 20. travnja 2026. na iznos od 149.760,98 EUR, te drugopredlagatelj bankarsku garanciju broj 8800016242 za uredno ispunjenje ugovora izdanu od strane Zagrebačke banke d.d. od 23. travnja 2026. na iznos od 78.047,02 EUR. Nadalje, iz podataka u spisu proizlazi da je protivnik osiguranja dopisom Klasa: 361-01/25-01/2, Ur. broj: 2186-1-05-01/1-26-56 od 1. lipnja 2026., a koji je naslovio kao obavijest o raskidu ugovora i naplati jamstva za uredno ispunjenje ugovora, naveo da je 15. svibnja 2026. istekao ugovoreni rok za izvođenje radova, da su predlagatelji osiguranja do 29. svibnja 2026. izveli radove u ukupnoj vrijednosti od 217.216,23 EUR od ugovorenih 2.278.079,98 EUR, pa da iz navedenog proizlazi da radovi nisu bili izvođeni ugovorenom i planiranom dinamikom, da je stvarni stupanj izvedenosti radova zanemariv, a konačan stupanj nedostižan, da iz toga proizlazi da izvođač nije ispunio svoje ugovorne obveze u rokovima i na način određen ugovorom, te da on svoju obvezu neće izvršiti niti u naknadnom roku, odnosno, da je sasvim očito da izvođač nije u mogućnosti ispuniti ugovorom preuzete obveze, da takvo postupanje predstavlja bitnu povredu ugovornih obveza u smislu Zakona o obveznim odnosima te je razlog za aktivaciju ugovornih instrumenata osiguranja sukladno Zakonu o javnoj nabavi i odredbama navedenog ugovora; stoga naručitelj obavještava izvođača da raskida predmetni Ugovor zbog isteka roka izvođenja radova, te zbog činjenice da izvođač nije u mogućnosti izvršiti svoje obveze do 30. lipnja 2026. do kojeg je roka predmetni ugovor sklopljen sukladno čl. 18. st. 5. Ugovora, te da će naručitelj pristupiti naplati jamstva za uredno ispunjenje ugovora sukladno ovlaštenju iz čl. 28. st. 7.e Ugovora.

11.1. Predlagatelji su u prijedlogu za određivanje privremene mjere iznijeli da su bili objektivno onemogućeni (zbog nedostataka u projektnoj dokumentaciji) uredno izvršiti svoje obveze u ugovorenom roku, o čemu je pravovremeno bio obaviješten protivnik osiguranja i pozvan na poduzimanje radnji u otklanjanju nedostataka, a na što se protivnik osiguranja oglušio sve do izlaska građevinske inspekcije na teren kada su utvrđene nepravilnosti na koje su ukazivali predlagatelji osiguranja i zatvaranja gradilišta.

11.2. U prilog svojih tvrdnji predlagatelji osiguranja su dostavili opsežnu dokumentaciju, a na temelju koje je prvostupanjski sud pravilo zaključio da su predlagatelji u više navrata pisanim putem upozoravali o problemima koji se javljaju tijekom izvođenja ugovorenih radova, posebno vezano za problematiku tehničkih nedostataka glavnog projekta (podnesak predlagatelja od 30. siječnja 2026.) gdje se od projektanta zatražila dostava važećih dokaza otpornosti na požar projektiranih sustava, izmjena projektne dokumentacije jer, u suprotnome, izvođači nisu u mogućnosti preuzeti odgovornost za požarni sustav. Iz podneska od 17. ožujka 2026. proizlazi da su glavni nadzorni inženjer, i protivnik osiguranja bili obaviješteni o nedostacima projektne dokumentacije, potrebi izmjene projekta, kao i o okolnostima koje onemogućavaju izvođača u izvođenju radova, osobito okolnost da je projektant od izvođača zatražio ugradnju određenih vertikala u zidove s dimenzijama koje su drugačije nego dimenzije navedene u projektnoj dokumentaciji; u projektnoj dokumentaciji te dimenzije nigdje nisu izrijekom navedene niti su takva rješenja grafički prikazana, pa su zatražene izmjene suprotne glavnom projektu, a što onemogućuje izvođača u izvođenju radova na konstrukciji, odnosno, one direktno utječu na rok izvođenja radova. Izvođači su obavijestili protivnika osiguranja da će biti potrebno izvršiti izmjenu i dopunu projektne dokumentacije, izmijeniti dokumentaciju u skladu s novim zahtjevima projektanta, te provesti daljnju izradu i ugradnju vertikala drugačijih dimenzija, a što ima za posljedicu da će izvođaču biti u potpunosti onemogućeno izvođenje radova na konstrukciji, koje okolnosti direktno utječu na rok, cijenu i troškove radova, pa se stoga pozivaju nadležni organi bez odgađanja ispuniti predmetne obveze.

11.3. Iz izvještaja o kontroli građevinskog projekta rekonstrukcije dogradnje dječjeg vrtića u [adresa] u [adresa] izrađenog od strane dr. ĆH, dipl. ing. građevine iz ožujka 2026. proizlazi da su postojali nedostaci, odnosno, okolnosti koje su objektivno sprječavale predlagatelje osiguranja da izvršavaju svoje ugovorom preuzete obveze u ugovorom predviđenim rokovima; u izvješću, koje je izrađeno na temelju provedenog pregleda projektne dokumentacije navedeno je da predmetna dokumentacija u postojećem obliku nije usklađena sa zahtjevima Pravilnika o mehaničkoj otpornosti i stabilnosti niti s pripadajućim normama iz niza Eurokoda, te kao takva nije prikladna za fazu izrade, utvrđeni nedostaci osobito u dijelu definiranja projektnih parametara, provedbe seizmičke analize, razrade spojnih detalja i izostanka ključnih proračunskih dokaza, onemogućuju pouzdanu potvrdu mehaničke otpornosti, stabilnosti i uporabljivosti konstrukcije, pa se slijedom toga projekt konstrukcije ne može prihvatiti za daljnju realizaciju, te je prije nastavka radova nužno izraditi novi cjelovit i tehnički ispravan statički proračun uz jasno definirane projektne pretpostavke, provedene sve potrebne proračunske provjere te detaljno razrađene konstrukcijske i izvedbene detalje.

11.4. Iz u spisu priloženog mišljenja ovlaštenog inženjera građevinarstva GH iz Hrvatske komore inženjera građevinarstva proizlazi da izvedbeni projekt konstrukcije za rekonstrukciju i dogradnju navedenog dječjeg vrtića ne zadovoljava minimalne uvjete izvedbenog projekta prema važećim propisima i pravilima struke, a za takav zaključak ovlašteni inženjer građevinarstva dao je detaljne razloge, između ostalog da proračunski dio ne sadrži stvarne statičke proračune, nisu prikazani proračuni spojnih sredstava koji su ključni za seizmičku sigurnost panelne konstrukcije, da na niz konkretnih tehničkih pitanja izvođača iz „ZZI“ dopisa projektant nije dostavio odgovor, a niti uz jedan nije dostavio proračunsku provjeru, tlocrti i presjeci ne sadrže kvote što onemogućuje pravilno korištenje nacrta u izvedbi, konstruktivni detalji su prikazani shematski, bez dimenzija, tipova spojnih sredstava i uputa za montažu, razmještaj posmičnih i vlačnih elemenata nije prikazan u izvedbenim nacrtima, dio teksta na nacrtima nije čitljiv te da izvedbeni projekt uvodi elemente presjeka 16/16 cm koji nisu bili u glavnom projektu i to bez formalne izmjene i dopune projektne dokumentacije.

11.5. Iz zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru građenja – rekonstrukcija zgrade javne i društvene namjene – dogradnja dječjeg vrtića u [adresa] u [adresa] izrađenog od strane Državnog inspektorata, Službe građevinske inspekcije Klasa: 362-02/26-04/1341, Ur. broj: 443-02-04-09-26-2 od 13. svibnja 2026. utvrđene su nepravilnosti tijekom gradnje, i to: izvedbeni projekt nije izrađen sukladno odredbama Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekta građevina iz razloga što ne sadrži sve propisane dijelove te nije provedena kontrola izvedbenog projekta, konstrukcije glede mehaničke otpornosti i stabilnosti nosive drvene konstrukcije kako je to zatražio revident u kontroli glavnog projekta, utvrđeno je da te nepravilnosti utječu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti za građevinu, pa se na dan izvršenja predmetnog inspekcijskog nadzora 13. svibnja 2026. gradilište zatvara. Nadalje, iz zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru na rekonstrukciji i dogradnji predmetnog dječjeg vrtića izrađenom od strane Državnog inspektorata, Službe građevinske inspekcije Klasa:

362-02/26-04/1341, Ur. broj: 443-02-04-09-26 10 od 26. svibnja 2026. proizlazi da je, nakon izvršenog očevida od 13. svibnja 2026. u kojem su utvrđene nepravilnosti tijekom građenja u svezi izvedbenog projekta, projektant konstrukcije navedenoj inspekciji dostavio dio izrađenog izvedbenog projekta te izvješće broj 26-05-026, slijedom čega je inspekcijsko tijelo utvrdilo da taj izvedbeni projekt sadrži sve propisane dijelove, da je provedena kontrola izvedbenog projekta konstrukcije čime su otklonjene nepravilnosti tijekom građenja utvrđene zapisnikom od 13. svibnja 2026., pa se s gradilišta skida znak zatvorenog gradilišta.

12. Imajući u vidu dokumentaciju u spisu pravilno prvostupanjski sud zaključuje da predlagatelji kao izvođači radova, do 26. svibnja 2026., kada je izrađen novi zapisnik Državnog inspektorata, Službe građevinske inspekcije, opravdano nisu mogli nastaviti s izvođenjem ugovorom preuzetih radova, jer je navedeni inspektorat utvrdio u svom zapisniku od 13. svibnja 2025. postojanje nepravilnosti tijekom građenja iz razloga što izvedbeni projekt nije bio izrađen sukladno važećim odredbama Zakona o gradnji i Pravilnika. Navedeno proizlazi i iz ostale dokumentacije u spisu, te je u skladu s dostavljenim stručnim mišljenjima inženjera građevinarstva dr. ĆH i GH koji su u svojim mišljenima detaljno iznijeli u čemu se sastoje nedostaci tehničke dokumentacije i koje posljedice ti nedostaci imaju na izvršenje ugovornih obveza izvođača (predlagatelja osiguranja). Obveza dostave, izmjena i dopuna te ispravnosti tehničke dokumentacije upravo je na protivniku osiguranja, kao naručitelju predmetnih ugovorenih radova, jer je to i izravno ugovoreno odredbom čl. 18. st. 6. t. 6. Ugovora od 14. studenoga 2025., a u skladu je i s odredbom čl. 11. st. 1. i 2. Posebnih uzanci o građenju („Narodne novine“ broj 137/21). Posljedično svemu tome, proizlazi da predlagatelji osiguranja, kao izvođači radova, nisu odgovorni za kašnjenje u izvođenju radova, te su opravdano iskoristili ugovoreno pravo zahtijevati produljenje roka izvođenja radova iz čl. 18. st. 6. Ugovora, pa stoga nisu povrijedili svoje ugovorne obveze. Navedeno je i u skladu s odredbom čl. 33. st. 1. i 4. t. 9. Posebnih uzanci o građenju.

13. U takvim okolnostima protivnik osiguranja je bio dužan pristupiti izmjeni tehničke dokumentacije, odnosno ispuniti svoju ugovornu obvezu, a kako to nije (pravovremeno) učinio, nije mogao valjano raskinuti Ugovor u smislu odredbe čl. 360. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05 i 41/08 ; dalje: ZOO) jer pravo izjaviti raskid ugovora pripada onoj ugovornoj strani koja je svoju obvezu ispunila.

14. Stoga, za sada proizlazi da protivnik osiguranja nema tražbinu prema predlagateljima osiguranja, odnosno predlagatelji osiguranja su učinili vjerojatnim postojanje svoje tražbine usmjerene na zabranu naplate iznosa iz garancije izdane za uredno izvršenje ugovora.

15. U odnosu na drugu pretpostavku koja se odnosi na opasnost, pravilno prvostupanjski sud zaključuje da nenaplatom bankarskih garancija za protivnika osiguranja ne bi nastala šteta. Naime, svrha osiguranja privremenom mjerom je pružiti pravnu zaštitu predlagatelju osiguranja u odnosu na protivnika osiguranja, pa osoba koja je dala bankarsku garanciju u svrhu jamstva za uredno izvršenje ugovora (predlagatelji osiguranja) ima pravo od osobe koja je korisnik garancije (protivnika osiguranja), zahtijevati da se suzdrži od davanja takve garancije na naplatu banci, te s obzirom na to da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim svoju nenovčanu tražbinu, tada protivniku osiguranja određivanjem opisane mjere osiguranja ne nastaje nikakva šteta jer nema pravo na naplatu garancije, pa su ispunjene pretpostavke propisane odredbom čl. 346. st. 1. i 2. u vezi s čl. 344. st. 2. OZ -a za određivanje predložene privremene mjere (tako i ovaj sud u odluci poslovni broj Pž-2466/25020 od 12. lipnja 2020.). Osim toga, pravilno prvostupanjski sud navodi da bi protivnik osiguranja eventualno pretrpio neznatnu štetu jer je protivnik osiguranja jedinica lokalne samouprave - grad koji raspolaže proračunskim sredstvima u višemilijunskim iznosima (proračun protivnika osiguranja za 2026. je oko 149.000.000,00 eura), te predmetni iznosi koji bi on naplatio po predmetnim bankarskim garancijama (149.760,98 eura i 78.047,02 eura) ne mogu imati bitan učinak na njegovo financijsko stanje, a pritom uzimajući u obzir i dodatnu činjenicu da se radi o privremenoj regulaciji odnosa jer su predlagatelji osiguranja protiv protivnika osiguranja dužni podnijeti tužbu radi opravdavanja te privremene mjere u roku od 30 dana od dana dostave tog rješenja, a ta mjera može trajati najduže 15 dana nakon proteka nastupanja uvjeta za ovrhu odluke koja bi bila donijeta povodom predmetne tužbe.

16. Neosnovano žalitelj ističe da se prvostupanjski sud upustio u meritorno rješavanje spornih odnosa između stranaka budući da je i sam prvostupanjski sud naveo da se radi o privremenoj regulaciji odnosa među strankama, dok će se o svim spornim činjenicama raspravljati u parničnom postupku, te je suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud utvrđivao (ne)postojanje tražbine do razine vjerojatnosti. Nadalje, nisu osnovani ni žalbeni navodi kojima žalitelj ističe da se prvostupanjski sud pozvao na mišljenja osoba koje nisu sudjelovale u projektiranju, revidiranju, stručnom nadzoru ni izvođenju predmetne građevine. Naime, stručno mišljenje koje je dao ovlašteni inženjer građevinarstva GH iz Hrvatske komore inženjera građevinarstva predstavlja valjano dokazno sredstvo koje sud treba vrednovati i ocijeniti u sklopu svih ostalih provedenih dokaza, a što je prvostupanjski sud pravilno i učinio.

17. Konačno, neosnovano žalitelj osporava zaključke prvostupanjskog suda vezano za postojanje opasnosti, odnosno da nije točan zaključak prvostupanjskog suda da bi protivnik osiguranja pretrpio tek neznatnu štetu jer zbog neizvršenja ugovornih obveza od strane predlagatelja postoji realna opasnost gubitka bespovratnih sredstava u iznosu od 812.265,00 EUR. To iz razloga što za sada prema podacima u spisu ne proizlazi da su predlagatelji osiguranja odgovorni za neizvršenje svoje ugovorne obveze, odnosno da su povrijedili ugovorne obveze u dijelu ugovorenog roka za izvršenje radova.

18. Stoga, navodima svoje žalbe, protivnik osiguranja nije doveo u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

19. Stoga je, na temelju odredbe čl. 380. t. 2. u vezi s čl. 21. st. 1. OZ -a, žalba protivnika osiguranja odbijena i pobijano rješenje potvrđeno.

20. Odluka iz točke II. izreke ove odluke temelji se na odredbi čl. 166. st. 1. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 155. ZPP-a.

Zagreb, 20. srpnja 2026.

Sutkinja

Kamelija Parać