Poslovni broj: UsI-257/2026-11

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Mirandi Gulišija Jurišić kao sucu pojedincu uz sudjelovanje Radojke Ćupurdija, kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja BEĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i tužiteljice BE, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje na adresi [adresa], zastupani po opunomoćeniku Anti Grbac, odvjetniku u Vodicama, Obala Juričev Ive Cote 27, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, nakon javne rasprave održane i zaključene 9. srpnja 2026., objavom odluke na temelju članka 121. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", br. 36/24, 39/26; dalje ZUS), 20. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

i

r i j e š i o  j e

I. Poništava se rješenje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske Klasa: UP/I-363-03/26-14/1 Urbroj: 531-03-26-2 od 19. siječnja 2026. i predmet vraća na ponovni postupak.

II. U ponovnom postupku tuženik je dužan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju presude.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljima trošak upravnog spora u iznosu od 2.500,00 eura u roku od 30 dana od dana primitka pravomoćnog rješenja.

IV. U ostalom dijelu odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Rješenjem tuženika Klasa: UP/I-363-03/26-14/1 Urbroj: 531-03-26-2 od 19. siječnja 2026. odbija se kao neosnovan prigovor tužitelja izjavljen protiv obavijesti tuženika Klasa: 040-02/24-03/57 Urbroj: 531-03-26-50 od 12. siječnja 2026. u kojem se tužitelji obavještavaju da tuženik nije nadležan za donošenje rješenja o uklanjanju zidova niti poništavanje rješenja Jedinstvenog upravnog odjela Općine Primošten od 17. rujna 2025.

2. U pravodobno podnesenoj tužbi iznosi se da su tužitelji od tuženika zatražili provođenje nadzora nad zakonitošću rada Općine Primošten sa zahtjevom za donošenje rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađenih zidova na k. č. [katastarska čestica] (javni put) i k. č. [katastarska čestica] (privatno vlasništvo) k. o. [katastarska općina]. Tuženik svoj stav o nenadležnosti za postupanje temelji na tvrdnji da nadzor provode komunalni redari odnosno nadležna upravna tijela županije, kao i da odredbe Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave ne daju ovlast tuženiku za izravno postupanje u ovom predmetu. Tuženik pogrešno tumači svoju nadležnost isključivo kroz primjenu Zakona o komunalnom gospodarstvu, zanemarujući da su sporni zidovi izgrađeni na nerazvrstanoj cesti koja predstavlja javno dobro u općoj uporabi i na privatnoj čestici bez suglasnosti vlasnika. Prema članku 110. stavak 2. Zakona o cestama upravni nadzor nad provedbom odredbi tog Zakona kojima se uređuju nerazvrstane ceste provodi ministarstvo nadležno za komunalno gospodarstvo. U konkretnom slučaju, Općina Primošten je dopustila i financirala gradnju zida unutar koridora ceste, čime je prekršila odredbu članka 45. Zakona o cestama. Tuženik u osporenom rješenju ponavlja pogreške zbog kojih je presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovnog broja Usž- 913/2024-10 od 28. studenog 2024. poništeno ranije rješenje tuženika. Podsjeća ju da je odlukom istog suda poslovnog broja Usoz-36/21-19 od 21. ožujka 2022. ukinuta Odluka o gradnji zida iz 2019. jer je donesena bez zakonske ovlasti. Članak 18. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave u nadležnost tuženika stavlja "praćen je i analiziranje zakonitosti i kvalitete gradnje" te "nadzor zakonitosti rada". Zakon o prostornom uređenju ("Narodne novine", br. 155/25) koji je na snazi od 1. siječnja 2026., članicama 224. i 226. tuženiku daje proširene ovlasti da rješenjem naredi jedinici lokalne samouprave otklanjanje nezakonitosti utvrđenih u provedbi nadzora. Predmetni zidovi građeni su temeljem Odluka koje su pravomoćno poništene pa se ovdje radi o nezakonitom postupanju jedinice lokalne samouprave, a tuženik je jedino tijelo koje Općini Primošten može naložiti uspostavu zakonitog stanja. Tuženik ignorira da je Upravni odjel Šibensko – kninske županije rješenjem od 11. kolovoza 2025. Općini Primošten izričito naložio provođenje očevida i geodetsku identifikaciju, što ista odbija. Unatoč dostavljenim dokazima, tuženik izbjegava sankcionira ti postupanje jedinice lokalne samouprave protivno odredbi članka 226. Zakona o prostornom uređenju i odlučivanje prebacuje na Općinu Primošten koja je upravo investitor nezakonite gradnje. Prvi zid sagrađen je temeljem ukinute i nezakonite Odluke o zaštiti dijela nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i predstavlja fizičku prepreku koja nema nikakvu valjanu pravnu osnovu. Potvrđivanjem osporenog rješenja tuženik pokušava ozakoniti posljedice akta koji u pravnom prometu više ne postoji. Predlaže se osporeno rješenje poništiti i predmet vratiti tuženiku na ponovno odlučivanje, a tužitelju naknaditi troškove upravnog spora.

3. U odgovoru na tužbu tuženik se očituje na pojedine tužbene navode. U odnosu na tvrdnje tužitelja da nezakonito otklanja nadležnost za postupanje prema Zakonu o cestama, tuženik uzvraća da je postupajući prema svojoj nadležnosti utvrdio nadležnosti drugih tijela te je dopisom Klasa: 040-02/24-03/57 Urbroj: 531-03-25-48 od 4. prosinca 2025. temeljem članka 18. Zakona o općem upravnom postupku podnesak s prilozima vezano za rješenje Općine Primošten od 17. rujna 2025. dostavio na nadležno postupanje Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Primošten. Presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovnog broja Usž-913/2024 od 28. studenog 2024. nije zapreka za takvo postupanje. Rješenje tuženika ne temelji se na ukinutom aktu, već na odredbi članka 122. Zakona o općem upravnom postupku . Tuženik ne ignorira presudu Usoz-36/21-19 od 21. ožujka 2022., kojom je ukinuta Odluka o gradnji zida iz 2019., niti krši odredbu članka 110. stavak 2. Zakona o cestama (koja nalaže provedbu nadzora nad nerazvrstanim cestama), već temeljem zakona utvrđuje nadležnost za provedbu postupanje tijela u upravnom postupku. U odnosu na povrede Zakona o prostornom uređenju i Zakona o ustrojstvu tijela državne uprave navodi da je tužiteljima temeljem članka 42. stavak 3. Zakona o općem upravnom postupku dostavljena obavijest od 12. siječnja 2026. da ne postoje uvjeti za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, jer u tom upravnom postupku tuženik nije drugostupanjsko tijelo, niti nadležan za donošenje rješenja o uklanjanju predmetnih zidova. Tuženik je utvrdio zakone i odredbe zakona kojima je određena nadležnost i propisano postupanje, pa ne stoje tužbeni navodi o "uskraćivanju pravde" jer tuženik nije nadležno tijelo, dok je prema uputi o pravnom lijeku protiv rješenja od 17. rujna 2025. dopuštena žalba. Suprotno navodima tužitelja, napominje da je Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Primošten, a o tome je dostavio obavijest i tužiteljima, dopisom Klasa: 040-02/24-03/57 Urbroj: 531-03-25-23 od 26. veljače 2025., skrenuo pozornost na presudu Usoz-36/21-19 od 21. ožujka 2022. kojom je ukinuta Odluka o zaštiti dijela nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgradnjom zida. Za izgradnju zidova postojećih dimenzija kojima se šiti nerazvrstana cesta nije propisana obveza ishođenja građevinske dozvole niti je za predmetnu zaštitu obvezno donošenje općeg akta za pojedinačne zidove postojećih dimenzija radi uređenosti materije kroz održavanje komunalne infrastrukture. U konkretnom slučaju prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo utvrđuju radi li se o zaštiti nerazvrstane ceste od strane upravitelja, ili o zidovima koji ometaju promet nerazvrstanom cestom. Tuženik smatra da je u konkretnom slučaju sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora na način da ostvari pristup spornim dijelom traženjem prava na nužni prolaz putem općinskog suda sukladno članku 224. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Predlaže tužbeni zahtjev odbaciti, podredno odbiti.

4. U podnesku od 31. ožujka 2026. tužitelji primjećuju da tuženik u odgovoru na tužbu ponavlja navode iz osporenog rješenja te nastavlja prebacivati odgovornost na Općinu Primošten koja i jest investitor nezakonite gradnje. Pri tome se ne očituje na prigovore vezane za primjenu odredbe članka 110. stavak 2. Zakona o cestama prema kojoj upravni nadzor nad provedbom odredbi kojima se uređuju nerazvrstane ceste provodi ministarstvo nadležno za komunalno gospodarstvo odnosno tuženik. U odgovoru na tužbu iznose se novi navodi i pozivanje na Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima prema kojem za zidove predmetnih dimenzija nije potrebna građevinska dozvola. Čak i jednostavne građevine moraju biti u skladu s prostornim planom i ne mogu zadirati u v lasnička prava trećih osoba te se, bez dopuštenja, ne mogu graditi na javnom dobru u općoj uporabi. Sporni zidovi izgrađeni su na nerazvrstanoj cesti (k. č. [katastarska čestica]) te privatnoj čestici (k. č. [katastarska čestica]) bez suglasnosti vlasnika. Gradnja na javnom putu nije pitanje dimenzija, nego zakonitog zauzimanja javnog dobra. Nerazvrstana cesta služi javnom prometu, a njezino zauzimanje gradnjom zida predstavlja ometanje tog prometa. Sporni zidovi izgrađeni su temeljem Odluke općinskog načelnika koja je pravomoćno poništena presudom Usoz-36/21-19. Pored toga, tuženik ignorira presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovnog broja Usž-913/2024 od 28. studenog 2024. kojom je poništeno prethodno rješenje tuženika u gotovo identičnoj stvari. Promašeni su tuženikovi navodi kojima se tužitelje upućuje na zaštitu pred općinskim sudom , jer je predmet ovog spora upravni nadzor nad nezakonitom gradnjom na javnom putu i privatnoj čestici, a ne pitanje pristupa tužitelja svojoj nekretnini. Institut nužnog prolaza je privatnopravni institut koji nema nikakve veze s upravnopravnom zaštitom javnog puta od nezakonite gradnje. Protivno tuženikovim tvrdnjama, činjenično stanje je sporno, kao i pitanje nadležnosti za postupanje. Općina Primošten ignorira nalog Upravnog odjela Šibensko – kninske županije iz rješenja od 11. kolovoza 2025. kojim se nalaže provođenje očevida na licu mjesta i geodetska identifikacija, iz čega proizlazi da je vraćanje spisa na postupanje Općini Primošten besmisleno. Tuženik se ni ne osvrće na odredbe članka 224. i 226. novog Zakona o prostornog uređenju ("Narodne novine", br. 155/25) koje mu daju proširene ovlasti nadzora i ovlašćuju da jedinici lokalne samouprave naloži uklanjanje nezakonitosti utvrđenih u provedbi nadzora. Prosljeđivanjem predmeta Općini Primošten tuženik povjerava nadzor zakonitosti upravo onom tijelu koje je spornu gradnju izgradilo i financiralo. Time se otvara pitanje prava na djelotvoran pravni lijek i usklađenosti s jamstvima pravičnog postupka.

5. Tijekom spora održana je rasprava (ročište 9. srpnja 2027.), bez nazočnosti uredno pozvanog tuženika, na kojoj je strankama dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjeničnim i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

6. Sud je izveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu u kojem je doneseno osporeno rješenje te uloženu tijekom spora.

7. Daljnjih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

8. Tužbeni zahtjev je osnovan.

9. Predmet spora ocjena je zakonitosti rješenja tuženika kojim se odbija kao neosnovan prigovor tužitelja izjavljen na obavijest Klasa: 040-02/24-03/57 Urbroj: 531- 03-26-50 od 12. siječnja 2026. (u daljnjem tekstu: obavijest od 12. siječnja 2026.).

10. Prema sadržaju tužbe, kao i spisa koje je uz odgovor na tužbu dostavio tuženik, u pozadini ove upravne stvari gradnja je zidova za koje tužitelji tvrde da su protupravno izgrađeni dijelom na javnom putu k. č. [katastarska čestica], a dijelom na privatnoj čestici k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. S ciljem uklanjanja zidova tužitelji su pokrenuli, za sada bezuspješne brojne upravne i sudske postupke, od kojih je i postupak po prigovoru tuženiku o kojem je odlučeno ovdje osporenim rješenjem. Sud nema namjeru opterećivati obrazloženje ove presude kronologijom tog odnosa, već se u nastavku iznose samo za ovu upravnu stvar bitne činjenice.

11. Tužitelji su 6. listopada 2025. podnijeli podnesak naslovljen kao zahtjev za nadzor nezakonite gradnje zidova na javnom putu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i privatnoj čestici k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vezano za rješenje Općine Primošten Klasa:

UP/I-363-04/25-01/02 Urbroj: 2182-2-03/1-25-6 od 17. rujna 2025. Zahtjevom se traži provođenje nadzora nad zakonitošću rada Općine Primošten, poništi ti navedeno rješenje, utvrditi stvarno stanje i odlučne činjenice te donošenje rješenja o uklanjanju zidova.

12. Tuženik u obavijesti od 12. siječnja 2026. u bitnom navodi da je podnesak tužitelja s dostavljenim prilozima dostavljen na nadležno postupanje Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Primošten. U odnosu na traženje tužitelja za poništenje rješenja od 17. rujna 2025. citira mjerodavne odredbe Zakona o općem upravnom postupku (o stvarnoj i mjesnoj nadležnosti javnopravnih tijela) te odredbu članka 109. Zakona o komunalnom gospodarstvu prema kojoj poslove nadzora temeljem zakona obavljaju komunalni redari kao službenici upravnog tijela (stavak 1.), koji imaju ovlasti obavljanja nadzora propisanih Zakonom, odlukom o komunalnom redu i posebnim zakonom (stavak 2.) te obavljaju i poslove određene posebnim zakonom (stavak 3.). Prema članku 117. stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu protiv upravnih akata komunalnog redara može se izjaviti žalba o kojoj odlučuje upravno tijelo županije nadležno za poslove komunalnog gospodarstva, a o žalbama protiv upravnih akata koje donosi komunalni redar Grada Zagreba odlučuje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove komunalnog redarstva. Time želi reći da u nadležnosti tuženika nije donošenje rješenja o nezakonitosti gradnje spornih zidova te ukazuje na mogućnost izjavljivanja žalbe na rješenje od 17. rujna 2025.

13. Nezadovoljni tužitelji izjavili su prigovor u kojem se, između ostalog, pozivaju na odredbu članka 110. stavak 2. Zakona o cestama te članak 18. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave.

14. Osporenim rješenjem odbija se prigovor tužitelja kao neosnovan uz obrazloženje koje se u nastavku u bitnome citira.

"…rješenjem tuženika od 17. rujna 2025. Jedinstveni upravni odjel Općine Primošten kao prvostupanjsko tijelo odbilo je prigovor tužitelja na obavijest Klasa: 363- 02/25-01/05 Urbroj: 2182-2-03-25-3 od 26. svibnja 2025., u ponovnom postupku nakon što je drugostupanjskim rješenjem Šibensko – kninske županije, Upravnog odjela za zaštitu okoliša, prostornog uređenja, gradnju i komunalne poslove Klasa: UP/II -363- 03/25-01/2 Urbroj: 2182-16/28-25-2 od 11. kolovoza 2025. poništeno rješenje Općine Primošten Jedinstvenog upravnog odjela Klasa: UP/I-363-04/25-01/02 Urbroj: 2182-2- 03/1-25-1 od 5. lipnja 2025., predmet vraćen na ponovni postupak, a točkom 2. odbačen prijedlog podnositelja za pokretanje postupka za žurno donošenje rješenja o uklanjanju spornih zidova.

Slijedom navedenog ovo je Ministarstvo dopisom Klasa: 040-02/24-03/57 Urbroj: 531-03-25-48 od 4. prosinca 2025. temeljem članka 18. Zakona o općem upravnom postupku podnesak s prilozima dostavilo na nadležno postupanje Općini Primošten, Jedinstvenom upravnom odjelu te podnositeljima dalo odgovor o načinu postupanja.

….iako podnositelji navode da je Ministarstvo nadležno prema članku 110. stavak 2. Zakona o cestama vezano za nadzor nad provođenjem Zakona kojim se uređuju nerazvrstane ceste te se dalje u prigovoru navodi dio "uklanjanje građevine" iz odredbe članka 18. stavak 2. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave ("Narodne novine", br. 85/20, 21/23, 57/14) kojim se određuje da Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na područje procjene vrijednosti nekretnina, utvrđivanje uvjeta i projektiranje i gradnju građevina, energetsku učinkovitost u zgradarstvu, građevinske i uporabne dozvole, korištenje, održavanje i uklanjanje građevine, ovo Ministarstvo je stajališta da navedene odredbe ne određuju nadležnost ovog Ministarstva za donošenje rješenje o nezakonitosti gradnje predmetnih zidova kako se predstavkom traži.".

15. Nije sporno da donošenje rješenja o uklanjanju građevina nije u nadležnosti tuženika. Ovisno o vrsti objekta za donošenje takvih rješenja odredbom članka 106. stavak 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine br. 115/18, 117/21, 67/23, 155/23) propisana je nadležnost građevinske inspekcije, ili, člankom 112. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine br. 68/18, 110/18, 32/20, 145/24) komunalnog redara.

16. Iz stanja spisa proizlazi da tužiteljima ta činjenica nije nepoznata te su prigovorom, kao izvanrednim pravnim lijekom, zatražili postupanje tuženika zbog, kako tvrde, upornog odbijanja komunalnog redara da primjeni zakonom dane ovlasti. Spisu tuženog tijela priloženi su brojni podnesci u kojima tužitelji opisuju postupanje javnopravnih tijela u kojem su, smatraju, izloženi samovolji jedinice lokalne samouprave po čijem nalogu po prirodi stvari postupa i komunalni redar. Rješenje tuženika s danim obrazloženjem (osobito u dijelu kojim se zahtjev za uklanjanje dostavlja nadležnom upravnom odjelu Općine Primošten) tužitelji vide kao nastavak zatvorenog kruga u kojem ne uspijevaju ukloniti zidove izgrađene na nerazvrstanoj cesti i njihovom privatnom vlasništvu.

17. S tim u vezi, u pravu je tuženik kada tužitelje upućuje da zaštitu povrede prava vlasništva zatraže u za to propisanom postupku prema odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14). Međutim, sudu su sporni tuženikovi navodi kojima se u odgovoru na tužbu ukazuje "…da za izgradnju zidova kojima se u naravi štiti nerazvrstana cesta postojećih dimenzija nije propisana obveza ishođenja građevinske dozvole niti je za predmetnu zaštitu obvezno donošenje općeg akta za pojedinačne zidove postojećih dimenzija poradi uređenosti materije kroz održavanje komunalne infrastrukture".

18. Prema odredbi članka 22. stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" br. 68/18, 110/18, 32/20, 145/24), između ostalih, komunalna djelatnost kojom se osigurava održavanje komunalne infrastrukture je održavanje nerazvrstanih cesta.

19. Prema odredbi članka 23. stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu pod održavanjem nerazvrstanih cesta podrazumijeva se skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta.

20. Prema odredbi članka 101. stavak 1. Zakona o cestama ("Narodne novine", br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 4/23, 133/23, 156/25) nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

21. Prema odredbi članka 107. stavak 1. Zakona o cestama upravljanje, građenje i održavanje nerazvrstanih cesta obavlja se na način propisan za obavljanje komunalnih djelatnosti sukladno propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

22. Temeljem članka 54. Zakona o sustavu državne uprave ("Narodne novine br. 66/19, 155/23) donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine ("Narodne novine", br. 09/25, u daljnjem tekstu: Uredba). Prema članku 6. Uredbe ustrojena je Služba za nadzor tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koja, između ostalog, obavlja poslove nadzora nerazvrstanih cesta sukladno Zakonu o cestama i Zakonu o komunalnom gospodarstvu.

23. Tužitelji zahtjevom za provođenje nadzora, kao i kasnije izjavljenim prigovorom, problematiziraju način na koji jedinica lokalne samouprave izvršava zakonom dane ovlasti i otvara pitanje zlouporabe tih prava na štetu tužitelja.

24. Sud, za sada, ne može otkloniti prigovore tužitelja, jer tuženik u osporenom rješenju ne daje obrazloženje postoji li u primjeni odredaba kojima provodi nadzor nad tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vezano za nerazvrstane ceste sukladno Zakonu o cestama i Zakonu o komunalnom gospodarstvu mjere koje mu stoje na raspolaganju. Drugim riječima, tuženik u osporenom rješenju, kao ni tijekom ovog spora, ne navodi postoji li u primjeni nadzornih ovlasti mogućnost ispitivanja navoda tužitelja jesu li sporni zidovi izgrađeni u namjeri zaštite nerazvrstane ceste odnosno funkciju i razlog postavljanja prvog, a potom i drugog zida.

25. Tim se zakonima jedinicama lokalne samouprave sukladno Europskoj povelji o lokalnoj i samoupravi ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" br. 2-38/07) omogućuje svrhovito urediti organizaciju, korištenje i namjene prostora te uvjeti za uređenje i unapređenje prostora, uključujući i komunalnu infrastrukturu. Istodobno, prema sada već ustaljenoj praksi javnopravna tijela dužna su "posebnu važnost obratiti načelu dobrog upravljanja koje podrazumijeva jasne i transparente radnje tijela javne vlasti. Navedeno osobito podrazumijeva dužnost postupanja na vrijeme te na prikladan i dosljedan način". Tako primjerice i u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske U-III- 247/2017 od 26. rujna 2019.

26. Zato, za sada, sud ne može prihvatiti obrazloženje tuženika kojima otklanja svoju nadležnost za provođenje nadzora nad načinom na koji jedinica lokalne samouprave primjenjuje odredbe Zakona o cestama i Zakona o komunalnom gospodarstvu, zbog čega je osporeno rješenje odlučeno poništiti i vratiti tuženiku na ponovni postupak u kojem će donijeti novo na zakonu obrazloženo rješenje.

27. Odluka o troškovima temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a prema kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

28. Prema Tbr. 27 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23) za tužbu, podneske koji sadrže činjenična i pravna razlaganja u prvostupanjskom sporu te zastupanja na ročištu u neprocjenjivim sporovima priznaje se 500 bodova.

29. Prema Tbr. 54. vrijednost boda iznosi 2 eura.

30. Tužiteljima se priznaje trošak sastava tužbe te zastupanja na ročištu, za svaku radnju 500 bodova, što uvećano za PDV, iznosi ukupno 2.500,00 eura.

31. Tužiteljima se ne priznaje trošak podneska od 31. ožujka 2026. Odredbe ZUS koje, ovisno o uspjehu u sporu, priznaju pravo na naknadu troškova, ovaj sud tumači na način da se strankama imaju priznati samo oni troškovi koji su nužni i opravdani za zastupanje stranke, a što trošak s osnova sastava podneska u kojem opunomoćenik iznosi navode koje je imao priliku iznijeti na raspravi (za što mu se priznaje trošak zastupanja) nije, zbog čega se zahtjev za naknadu troškova u tom dijelu odbija kao neosnovan.

U Splitu, 20. srpnja 2026.

SUTKINJA

Miranda Gulišija Jurišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena (članka 127. stavak 1. ZUS).

Protiv rješenja dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužiteljima po opunomoćeniku

- tuženiku

- u spis